Knjiga fraza

bs Obavljanje potrepština   »   am ሥራዎችን መሮጥ

51 [pedeset i jedan]

Obavljanje potrepština

Obavljanje potrepština

51 [ሃምሳ አንድ]

51 [hamisa ānidi]

ሥራዎችን መሮጥ

[āch’ach’iri yesira kiniwunochi]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski amharski Igra Više
Hoću u biblioteku. ቤተ-መ-ሃፍት መ-- እ-ለ---። ቤ------- መ-- እ------ ቤ---ፅ-ፍ- መ-ድ እ-ለ-ለ-። -------------------- ቤተ-መፅሃፍት መሄድ እፈለጋለው። 0
bē----et͟s’--a-i-i--e---- -f--e-alewi. b----------------- m----- i----------- b-t---e-͟-’-h-f-t- m-h-d- i-e-e-a-e-i- -------------------------------------- bēte-met͟s’ihafiti mehēdi ifelegalewi.
Hoću u knjižaru. መፅ--ት--ደ-ር መሄ- -ፈ-ጋ--። መ---- መ--- መ-- እ------ መ-ሐ-ት መ-ብ- መ-ድ እ-ለ-ለ-። ---------------------- መፅሐፍት መደብር መሄድ እፈለጋለው። 0
m-t-s--ḥ---ti-med------m-h--- i------le--. m------------- m------- m----- i----------- m-t-s-i-̣-f-t- m-d-b-r- m-h-d- i-e-e-a-e-i- ------------------------------------------- met͟s’iḥāfiti medebiri mehēdi ifelegalewi.
Hoću do kioska. ጋ-ጣ ----መ-- እፈለጋ--። ጋ-- መ-- መ-- እ------ ጋ-ጣ መ-ጫ መ-ድ እ-ለ-ለ-። ------------------- ጋዜጣ መሸጫ መሄድ እፈለጋለው። 0
g-zēt-- -e-hec--a --hēdi i-ele-a---i. g------ m-------- m----- i----------- g-z-t-a m-s-e-h-a m-h-d- i-e-e-a-e-i- ------------------------------------- gazēt’a meshech’a mehēdi ifelegalewi.
Ja hoću da iznajmim knjigu. መፅሐ--መበ-ር ---ጋ--። መ--- መ--- እ------ መ-ሐ- መ-ደ- እ-ለ-ለ-። ----------------- መፅሐፍ መበደር እፈለጋለው። 0
met-s-ih-ā-i------eri-if--e---ew-. m----------- m------- i----------- m-t-s-i-̣-f- m-b-d-r- i-e-e-a-e-i- ---------------------------------- met͟s’iḥāfi mebederi ifelegalewi.
Ja hoću da kupim knjigu. መ--ፍ-መግ----ፈለ-ለ-። መ--- መ--- እ------ መ-ሐ- መ-ዛ- እ-ለ-ለ-። ----------------- መፅሐፍ መግዛት እፈለጋለው። 0
me-͟----̣ā---me--za-i -f-l--ale--. m----------- m------- i----------- m-t-s-i-̣-f- m-g-z-t- i-e-e-a-e-i- ---------------------------------- met͟s’iḥāfi megizati ifelegalewi.
Ja hoću da kupim novine. ጋዜጣ --ዛ----ለ---። ጋ-- መ--- እ------ ጋ-ጣ መ-ዛ- እ-ለ-ለ-። ---------------- ጋዜጣ መግዛት እፈለጋለው። 0
gaz-t’- m--iz--i if--ega---i. g------ m------- i----------- g-z-t-a m-g-z-t- i-e-e-a-e-i- ----------------------------- gazēt’a megizati ifelegalewi.
Ja hoću u biblioteku da iznajmim knjigu. መ-ሐፍ ለመበ-------------ት መሄ-----ጋ--። መ--- ለ---- ወ- ቤ------- መ-- እ------ መ-ሐ- ለ-በ-ር ወ- ቤ---ፅ-ፍ- መ-ድ እ-ል-ለ-። ---------------------------------- መፅሐፍ ለመበደር ወደ ቤተ-መፅሐፍት መሄድ እፈልጋለው። 0
m---s’-h---i-l----ed-r--wed- -ē-e-m--͟s’---ā-i-i --hē---ife---a-ewi. m----------- l--------- w--- b------------------ m----- i----------- m-t-s-i-̣-f- l-m-b-d-r- w-d- b-t---e-͟-’-h-ā-i-i m-h-d- i-e-i-a-e-i- -------------------------------------------------------------------- met͟s’iḥāfi lemebederi wede bēte-met͟s’iḥāfiti mehēdi ifeligalewi.
Ja hoću u knjižaru da kupim knjigu. መ--ፍ-ለ---ት-ወደ--ፅሐፍ- መ----መ-ድ-እፈለ-ለው። መ--- ለ---- ወ- መ---- መ--- መ-- እ------ መ-ሐ- ለ-ግ-ት ወ- መ-ሐ-ት መ-ብ- መ-ድ እ-ለ-ለ-። ------------------------------------ መፅሐፍ ለመግዛት ወደ መፅሐፍት መደብር መሄድ እፈለጋለው። 0
me-------āf- l-m-g-za-- -e-e m-t͟--i-̣----i--ede-ir- me--di--fe---ale--. m----------- l--------- w--- m------------- m------- m----- i----------- m-t-s-i-̣-f- l-m-g-z-t- w-d- m-t-s-i-̣-f-t- m-d-b-r- m-h-d- i-e-e-a-e-i- ------------------------------------------------------------------------ met͟s’iḥāfi lemegizati wede met͟s’iḥāfiti medebiri mehēdi ifelegalewi.
Ja hoću do kioska da kupim novine. ጋ-ጣ--መግዛ- --- መሸ- -ሄ- -ፈ----። ጋ-- ለ---- ጋ-- መ-- መ-- እ------ ጋ-ጣ ለ-ግ-ት ጋ-ጣ መ-ጫ መ-ድ እ-ለ-ለ-። ----------------------------- ጋዜጣ ለመግዛት ጋዜጣ መሸጫ መሄድ እፈለጋለው። 0
gaz--’--l-m--iz-ti-g--ēt’- -----ch-- meh-------le-a-e-i. g------ l--------- g------ m-------- m----- i----------- g-z-t-a l-m-g-z-t- g-z-t-a m-s-e-h-a m-h-d- i-e-e-a-e-i- -------------------------------------------------------- gazēt’a lemegizati gazēt’a meshech’a mehēdi ifelegalewi.
Ja hoću do optičara. ወ- --ፅ- ቤት -ሄድ-እ-ል--ው። ወ- መ--- ቤ- መ-- እ------ ወ- መ-ፅ- ቤ- መ-ድ እ-ል-ለ-። ---------------------- ወደ መነፅር ቤት መሄድ እፈልጋለው። 0
we-e-m--et͟s’ir--b----me--d- if--i-alew-. w--- m---------- b--- m----- i----------- w-d- m-n-t-s-i-i b-t- m-h-d- i-e-i-a-e-i- ----------------------------------------- wede menet͟s’iri bēti mehēdi ifeligalewi.
Ja hoću do supermarketa. ወ--ገበ--(ሱፐ----ኬት)--ሄድ ------። ወ- ገ-- (--- ማ---- መ-- እ------ ወ- ገ-ያ (-ፐ- ማ-ኬ-) መ-ድ እ-ል-ለ-። ----------------------------- ወደ ገበያ (ሱፐር ማርኬት) መሄድ እፈልጋለው። 0
we-e ---eya--s----- m--ik-t-) m-h-d- i---ig---w-. w--- g----- (------ m-------- m----- i----------- w-d- g-b-y- (-u-e-i m-r-k-t-) m-h-d- i-e-i-a-e-i- ------------------------------------------------- wede gebeya (superi marikēti) mehēdi ifeligalewi.
Ja hoću do pekara. ወደ-ዳ- ---መሄድ እፈ---ው። ወ- ዳ- ቤ- መ-- እ------ ወ- ዳ- ቤ- መ-ድ እ-ል-ለ-። -------------------- ወደ ዳቦ ቤት መሄድ እፈልጋለው። 0
we-e -------t--m---d- i---i----w-. w--- d--- b--- m----- i----------- w-d- d-b- b-t- m-h-d- i-e-i-a-e-i- ---------------------------------- wede dabo bēti mehēdi ifeligalewi.
Ja hoću da kupim naočale. መ--ር መግ-ት-እፈልጋለ-። መ--- መ--- እ------ መ-ፅ- መ-ዛ- እ-ል-ለ-። ----------------- መነፅር መግዛት እፈልጋለው። 0
me-et-s’--i---gi--t- --e-i---ewi. m---------- m------- i----------- m-n-t-s-i-i m-g-z-t- i-e-i-a-e-i- --------------------------------- menet͟s’iri megizati ifeligalewi.
Ja hoću da kupim voće i povrće. አትክል------ሬ-መግ-ት----ጋለ-። አ----- ፍ--- መ--- እ------ አ-ክ-ት- ፍ-ፍ- መ-ዛ- እ-ል-ለ-። ------------------------ አትክልትና ፍራፍሬ መግዛት እፈልጋለው። 0
ā--k-li-in---i----r- --g----i-----i----w-. ā---------- f------- m------- i----------- ā-i-i-i-i-a f-r-f-r- m-g-z-t- i-e-i-a-e-i- ------------------------------------------ ātikilitina firafirē megizati ifeligalewi.
Ja hoću da kupim zemičke i hljeb. ዳ---ግዛት--ፈ-ጋ--። ዳ- መ--- እ------ ዳ- መ-ዛ- እ-ል-ለ-። --------------- ዳቦ መግዛት እፈልጋለው። 0
d--o-me---a-- i--l--ale--. d--- m------- i----------- d-b- m-g-z-t- i-e-i-a-e-i- -------------------------- dabo megizati ifeligalewi.
Ja hoću do optičara da kupim naočale. መ-ፅ---ምግዛት-ወ--መነ-ር-----ሄድ እ--ጋ-ው። መ--- ለ---- ወ- መ--- ቤ- መ-- እ------ መ-ፅ- ለ-ግ-ት ወ- መ-ፅ- ቤ- መ-ድ እ-ል-ለ-። --------------------------------- መነፅር ለምግዛት ወደ መነፅር ቤት መሄድ እፈልጋለው። 0
menet͟s---i ---i-iz-ti w-de---net͟-’iri-bēti me-ē----f-lig----i. m---------- l--------- w--- m---------- b--- m----- i----------- m-n-t-s-i-i l-m-g-z-t- w-d- m-n-t-s-i-i b-t- m-h-d- i-e-i-a-e-i- ---------------------------------------------------------------- menet͟s’iri lemigizati wede menet͟s’iri bēti mehēdi ifeligalewi.
Ja hoću do supermarketa da kupim voće i povrće. አ-ክልትና--ራፍሬ ለመግ-ት--ደ---- -ር-----ድ እፈልጋ-ው። አ----- ፍ--- ለ---- ወ- ሱ-- ማ--- መ-- እ------ አ-ክ-ት- ፍ-ፍ- ለ-ግ-ት ወ- ሱ-ር ማ-ኬ- መ-ድ እ-ል-ለ-። ----------------------------------------- አትክልትና ፍራፍሬ ለመግዛት ወደ ሱፐር ማርኬት መሄድ እፈልጋለው። 0
āti-i--t-n---ira-ir- --m-gizat- we-e s----i marik--- m-hē-i -fe--ga-e-i. ā---------- f------- l--------- w--- s----- m------- m----- i----------- ā-i-i-i-i-a f-r-f-r- l-m-g-z-t- w-d- s-p-r- m-r-k-t- m-h-d- i-e-i-a-e-i- ------------------------------------------------------------------------ ātikilitina firafirē lemegizati wede superi marikēti mehēdi ifeligalewi.
Ja hoću do pekara da kupim zemičke i hljeb. ዳቦ-ለ--ዛት -ደ-ዳቦ -ጋ----መ---እፈ----። ዳ- ለ---- ወ- ዳ- መ---- መ-- እ------ ዳ- ለ-ግ-ት ወ- ዳ- መ-ገ-ያ መ-ድ እ-ል-ለ-። -------------------------------- ዳቦ ለምግዛት ወደ ዳቦ መጋገሪያ መሄድ እፈልጋለው። 0
dabo-l--igi-a-i w--e --b- me-a-er-y---ehē---i-el-galewi. d--- l--------- w--- d--- m--------- m----- i----------- d-b- l-m-g-z-t- w-d- d-b- m-g-g-r-y- m-h-d- i-e-i-a-e-i- -------------------------------------------------------- dabo lemigizati wede dabo megagerīya mehēdi ifeligalewi.

Manjinski jezici u Evropi

U Evropi se govori mnogo različitih jezika. Većina njih spada u indoevropske jezike. Osim velikih nacionalnih jezika postoji još mnogo malih jezika. To su jezici nacionalnih manjina. Manjinski jezici razlikuju se od službenih jezika. Međutim, to nisu dijalekti. Manjinski jezici nisu jezici imigranata. Manjinski jezici su uvijek etnički određeni. To znači da su to jezici određenih etničkih grupa. U Evropi postoje manjinski jezici u skoro svakoj zemlji. U Evropskoj uniji postoji oko 40 jezika. Neki se manjinski jezici govore samo u jednoj zemlji. Tu, na primjer, spada lužičkosrspki jezik u Njemačkoj. Romski se, s druge strane, govori u mnogim evropskim zemljama. Manjinski jezici imaju poseban status. Pošto se govore samo u relativno malim grupama. Te grup ne mogu sebi priuštiti izgradnju vlastitih škola. Takođe im je teško objavljivati vlastitu literaturu. Tako mnogim manjinskim jezicima prijeti izumiranje. Evropska unija želi zaštiti manjinske jezike. Jer je svaki jezik važan dio neke kulture ili identiteta. Neki narodi nemaju svoju zemlju te postoje samo kao manjina. Postoji puno programa i projekata koji su namijenjeni poticanju njihovog jezika. Na taj se način želi očuvati kultura manjih etničkih grupa. No ipak će neki manjinski jezici uskoro nestati. Među njima je i livski jezik koji se govori u jednoj od latvijskih pokrajina. Ostalo je oko 20 izvornih govornika livijskog jezika. Time je livijski najmanji evropski jezik...
Da li ste to znali?
Urdu spada u porodicu indoiranskih jezika. Govori se u Pakistanu i u nekoliko indijskih saveznih država. Urdu je maternji jezik oko 60 miliona ljudi. U Pakistanu je to nacionalni jezik. I u Indiji je priznat kao jedan od 22 službena jezika zemlje. Urdu je u uskom srodstvu s hindu jezikom. Zapravo su oba jezika samo dva sociolekta hindustanskog jezika. On je nastao početkom 13. vijeka u sjevernoj Indiji iz različitih jezika. Urdu i Hindu se danas smatraju kao dva jezika nazavisna jedan od drugog. Govornici ovih jezika se, međutim, bez problema međusobno razumiju. Ono što se jasno razlikuje su znakovni sistemi. Urdu koristi jednu varijantu perzijsko-arapske abecede a hindu ne. Kao književni jezik je urdu od izuzetnog značaja. Koristi se često i u velikim filmskim produkcijama. Učite urdu jer je to ključ za kulturu južne Azije!