Knjiga fraza

bs Zavisne rečenice sa da 2   »   lt Šalutiniai sakiniai su kad 2

92 [devedeset i dva]

Zavisne rečenice sa da 2

Zavisne rečenice sa da 2

92 [devyniasdešimt du]

Šalutiniai sakiniai su kad 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski litvanski Igra Više
Ljuti me što ti hrčeš. Ma-- e------ k-- (t-) k-----. Mane erzina, kad (tu) knarki. 0
Ljuti me što ti piješ tako puno piva. Ma-- e------ k-- (t-) g--- t--- d--- a----. Mane erzina, kad (tu) geri tiek daug alaus. 0
Ljuti me što ti dolaziš tako kasno. Ma-- e------ k-- (t-) p------ t--- v----. Mane erzina, kad (tu) pareini taip vėlai. 0
Ja vjerujem da on treba doktora. (A-) m----- k-- j-- r----- g-------. (Aš) manau, kad jam reikia gydytojo. 0
Ja vjerujem da je on bolestan. (A-) m----- k-- j-- s----. (Aš) manau, kad jis serga. 0
Ja vjerujem da on sada spava. (A-) m----- k-- j-- d---- m----. (Aš) manau, kad jis dabar miega. 0
Mi se nadamo da će on oženiti našu kćerku. (M--) t------- k-- j-- v-- m--- d------. (Mes) tikimės, kad jis ves mūsų dukterį. 0
Mi se nadamo da on ima mnogo novca. (M--) t------- k-- j-- t--- d--- p-----. (Mes) tikimės, kad jis turi daug pinigų. 0
Mi se nadamo da je on milioner. (M--) t------- k-- j-- y-- m------------. (Mes) tikimės, kad jis yra milijonierius. 0
Ja sam čuo / čula da je tvoja žena imala nezgodu. (A-) g-------- k-- t--- ž---- t----- a------. (Aš) girdėjau, kad tavo žmona turėjo avariją. 0
Ja sam čuo / čula da ona leži u bolnici. (A-) g-------- k-- j- g--- l---------. (Aš) girdėjau, kad ji guli ligoninėje. 0
Ja sam čuo / čula da je tvoj auto potpuno pokvaren. (A-) g-------- k-- t--- a---------- v------- s-----. (Aš) girdėjau, kad tavo automobilis visiškai sugedo. 0
Raduje me što ste došli. Dž---- / d----------- k-- (j--) a------. Džiugu / džiaugiuosi, kad (jūs) atėjote. 0
Raduje me da imate interesa. Dž---- / d----------- k-- (j--) d------. Džiugu / džiaugiuosi, kad (jūs) domitės. 0
Raduje me da hoćete kupiti kuću. Dž---- / d----------- k-- (j--) n----- p----- n---. Džiugu / džiaugiuosi, kad (jūs) norite pirkti namą. 0
Bojim se da je zadnji autobus već otišao. Bi---- k-- p--------- a-------- j-- n---------. Bijau, kad paskutinis autobusas jau nuvažiavęs. 0
Bojim se da moramo uzeti taksi. Bi---- k-- m--- r----- v------- t----. Bijau, kad mums reikės važiuoti taksi. 0
Bojim se da nemam novca sa sobom. Bi---- k-- n------ s- s----- / n---------- p-----. Bijau, kad neturiu su savimi / nepasiėmiau pinigų. 0

Od gesta do jezika

Dok govorimo, naš mozak je vrlo zaposlen. Mora obraditi jezičke signale. Gestovi i simboli su takođe jezički signali. Oni su postojali još prije ljudskog jezika. Neki znakovi razumljivi su u svim kulturama. Drugi znakovi se moraju naučiti. Nisu razumljivi sami po sebi. Gestovi i simboli se obrađuju poput jezika. I to u istom području mozga! To je pokazala jedna nova studija. Istraživači su testirali nekoliko osoba. Ti ispitanici trebali su pogledati razne video isječke. Za to vrijeme mjerila im se aktivnost mozga. U jednom dijelu isječaka bile su izražene razne stvari. To se uradilo pokretima, simbolima i jezikom. Druga grupa ispitanika je gledala druge video isječke. To su bili besmisleni isječci. U njima nije bilo ni jezika, ni gestova, ni simbola. Nisu imali nikakvo značenje. Istraživači su na mjerenjima vidjeli šta se gdje obrađivalo. Mogli su uporediti moždanu aktivnost ispitanika. Sve, što je imalo značаja, bilo je analizirano u istom području mozga. Rezultat ovog eksperimenta je jako zanimljiv. Ono pokazuje kako je naš mozak nanovo naučio jezik. Prvo se komuniciralo gestovima. Kasnije se razvio jezik. Mozak je, dakle, morao naučiti obrađivati jezik kao gestove. I očito je za to aktuelizirao staru verziju...