Knjiga fraza

bs Zavisne rečenice sa da 2   »   sk Vedľajšie vety s že 2

92 [devedeset i dva]

Zavisne rečenice sa da 2

Zavisne rečenice sa da 2

92 [deväťdesiatdva]

Vedľajšie vety s že 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski slovački Igra Više
Ljuti me što ti hrčeš. Hne-á m---že--h----š. Hnevá ma, že chrápeš. H-e-á m-, ž- c-r-p-š- --------------------- Hnevá ma, že chrápeš. 0
Ljuti me što ti piješ tako puno piva. Hnevá -a---e-p---š --ľ-------. Hnevá ma, že piješ toľko piva. H-e-á m-, ž- p-j-š t-ľ-o p-v-. ------------------------------ Hnevá ma, že piješ toľko piva. 0
Ljuti me što ti dolaziš tako kasno. H---á --, -e -ho--š-t-k nesk--o. Hnevá ma, že chodíš tak neskoro. H-e-á m-, ž- c-o-í- t-k n-s-o-o- -------------------------------- Hnevá ma, že chodíš tak neskoro. 0
Ja vjerujem da on treba doktora. My--í-, -e-po-r-bu-- l---ra. Myslím, že potrebuje lekára. M-s-í-, ž- p-t-e-u-e l-k-r-. ---------------------------- Myslím, že potrebuje lekára. 0
Ja vjerujem da je on bolestan. M-slím- -e -e---o--. Myslím, že je chorý. M-s-í-, ž- j- c-o-ý- -------------------- Myslím, že je chorý. 0
Ja vjerujem da on sada spava. M-slím,-ž--t---z--pí. Myslím, že teraz spí. M-s-í-, ž- t-r-z s-í- --------------------- Myslím, že teraz spí. 0
Mi se nadamo da će on oženiti našu kćerku. Dú-a--,-ž- s- -ž--í s na--u --é--u. Dúfame, že sa ožení s našou dcérou. D-f-m-, ž- s- o-e-í s n-š-u d-é-o-. ----------------------------------- Dúfame, že sa ožení s našou dcérou. 0
Mi se nadamo da on ima mnogo novca. D--a-e, ž- má-v--a p-ň---. Dúfame, že má veľa peňazí. D-f-m-, ž- m- v-ľ- p-ň-z-. -------------------------- Dúfame, že má veľa peňazí. 0
Mi se nadamo da je on milioner. Dúfa-----e-j- mi--o-ár. Dúfame, že je milionár. D-f-m-, ž- j- m-l-o-á-. ----------------------- Dúfame, že je milionár. 0
Ja sam čuo / čula da je tvoja žena imala nezgodu. Po--l som, -e ---j---e---m-l---eh-du. Počul som, že tvoja žena mala nehodu. P-č-l s-m- ž- t-o-a ž-n- m-l- n-h-d-. ------------------------------------- Počul som, že tvoja žena mala nehodu. 0
Ja sam čuo / čula da ona leži u bolnici. P-ču---om,----le-í - -em-c-ici. Počul som, že leží v nemocnici. P-č-l s-m- ž- l-ž- v n-m-c-i-i- ------------------------------- Počul som, že leží v nemocnici. 0
Ja sam čuo / čula da je tvoj auto potpuno pokvaren. P-ču--so-, ------je --t---- t----ne-ro--it-. Počul som, že tvoje auto je totálne rozbité. P-č-l s-m- ž- t-o-e a-t- j- t-t-l-e r-z-i-é- -------------------------------------------- Počul som, že tvoje auto je totálne rozbité. 0
Raduje me što ste došli. T-ší --, ---s-e ------. Teší ma, že ste prišli. T-š- m-, ž- s-e p-i-l-. ----------------------- Teší ma, že ste prišli. 0
Raduje me da imate interesa. T-š---a--ž-----e-zá--em. Teší ma, že máte záujem. T-š- m-, ž- m-t- z-u-e-. ------------------------ Teší ma, že máte záujem. 0
Raduje me da hoćete kupiti kuću. T----m---že---c-te k-p-ť ---. Teší ma, že chcete kúpiť dom. T-š- m-, ž- c-c-t- k-p-ť d-m- ----------------------------- Teší ma, že chcete kúpiť dom. 0
Bojim se da je zadnji autobus već otišao. Obáva- -a- že pos--dný aut-bus j- -ž--re-. Obávam sa, že posledný autobus je už preč. O-á-a- s-, ž- p-s-e-n- a-t-b-s j- u- p-e-. ------------------------------------------ Obávam sa, že posledný autobus je už preč. 0
Bojim se da moramo uzeti taksi. Ob---- s---ž- -ud-m- -u---ť ísť -axí---. Obávam sa, že budeme musieť ísť taxíkom. O-á-a- s-, ž- b-d-m- m-s-e- í-ť t-x-k-m- ---------------------------------------- Obávam sa, že budeme musieť ísť taxíkom. 0
Bojim se da nemam novca sa sobom. O-á-a---a- ž------se-- n--á---iadne--en-a--. Obávam sa, že pri sebe nemám žiadne peniaze. O-á-a- s-, ž- p-i s-b- n-m-m ž-a-n- p-n-a-e- -------------------------------------------- Obávam sa, že pri sebe nemám žiadne peniaze. 0

Od gesta do jezika

Dok govorimo, naš mozak je vrlo zaposlen. Mora obraditi jezičke signale. Gestovi i simboli su takođe jezički signali. Oni su postojali još prije ljudskog jezika. Neki znakovi razumljivi su u svim kulturama. Drugi znakovi se moraju naučiti. Nisu razumljivi sami po sebi. Gestovi i simboli se obrađuju poput jezika. I to u istom području mozga! To je pokazala jedna nova studija. Istraživači su testirali nekoliko osoba. Ti ispitanici trebali su pogledati razne video isječke. Za to vrijeme mjerila im se aktivnost mozga. U jednom dijelu isječaka bile su izražene razne stvari. To se uradilo pokretima, simbolima i jezikom. Druga grupa ispitanika je gledala druge video isječke. To su bili besmisleni isječci. U njima nije bilo ni jezika, ni gestova, ni simbola. Nisu imali nikakvo značenje. Istraživači su na mjerenjima vidjeli šta se gdje obrađivalo. Mogli su uporediti moždanu aktivnost ispitanika. Sve, što je imalo značаja, bilo je analizirano u istom području mozga. Rezultat ovog eksperimenta je jako zanimljiv. Ono pokazuje kako je naš mozak nanovo naučio jezik. Prvo se komuniciralo gestovima. Kasnije se razvio jezik. Mozak je, dakle, morao naučiti obrađivati jezik kao gestove. I očito je za to aktuelizirao staru verziju...