Knjiga fraza

bs trebati – htjeti   »   lt reikėti — norėti

69 [šezdeset i devet]

trebati – htjeti

trebati – htjeti

69 [šešiasdešimt devyni]

reikėti — norėti

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski litvanski Igra Više
Ja trebam krevet. M-----ikia-lo--s. M-- r----- l----- M-n r-i-i- l-v-s- ----------------- Man reikia lovos. 0
Ja hoću spavati. (-----oriu--i---. (--- n---- m----- (-š- n-r-u m-e-o- ----------------- (Aš) noriu miego. 0
Ima li ovdje krevet? Ar-č-----a lo-a? A- č-- y-- l---- A- č-a y-a l-v-? ---------------- Ar čia yra lova? 0
Ja trebam lampu. M-- r---ia-lempo-. M-- r----- l------ M-n r-i-i- l-m-o-. ------------------ Man reikia lempos. 0
Ja hoću čitati. (A-) -or-- s-a-tyt-. (--- n---- s-------- (-š- n-r-u s-a-t-t-. -------------------- (Aš) noriu skaityti. 0
Ima li ovdje lampa? Ar-č-- --- l--pa? A- č-- y-- l----- A- č-a y-a l-m-a- ----------------- Ar čia yra lempa? 0
Ja trebam telefon. M-n---ik-a-t--efono. M-- r----- t-------- M-n r-i-i- t-l-f-n-. -------------------- Man reikia telefono. 0
Ja hoću telefonirati. (Aš---o-i--p-s--m-int-. (--- n---- p----------- (-š- n-r-u p-s-a-b-n-i- ----------------------- (Aš) noriu paskambinti. 0
Ima li ovdje telefon? Ar --a-y-a-tele--na-? A- č-- y-- t--------- A- č-a y-a t-l-f-n-s- --------------------- Ar čia yra telefonas? 0
Ja trebam jednu kameru. Ma--reikia-ka-e----/---t--p-r-to. M-- r----- k------ / f----------- M-n r-i-i- k-m-r-s / f-t-a-a-a-o- --------------------------------- Man reikia kameros / fotoaparato. 0
Ja hoću fotografisati. (A-)-noriu --t-g--fuo--. (--- n---- f------------ (-š- n-r-u f-t-g-a-u-t-. ------------------------ (Aš) noriu fotografuoti. 0
Ima li ovdje kamera? Ar čia--r---a---a-/ --to-p--a---? A- č-- y-- k----- / f------------ A- č-a y-a k-m-r- / f-t-a-a-a-a-? --------------------------------- Ar čia yra kamera / fotoaparatas? 0
Ja trebam kompjuter. Ma--r-i--a -----ut-r--. M-- r----- k----------- M-n r-i-i- k-m-i-t-r-o- ----------------------- Man reikia kompiuterio. 0
Ja hoću da pošaljem email. (-š) no-iu -asi---i -le--r---nį la-šk-. (--- n---- p------- e---------- l------ (-š- n-r-u p-s-ų-t- e-e-t-o-i-į l-i-k-. --------------------------------------- (Aš) noriu pasiųsti elektroninį laišką. 0
Ima li ovdje kompjuter? Ar čia-y-a --mpi-teris? A- č-- y-- k----------- A- č-a y-a k-m-i-t-r-s- ----------------------- Ar čia yra kompiuteris? 0
Ja trebam hemijsku olovku. Man r-ikia---a--nu-o. M-- r----- š--------- M-n r-i-i- š-a-i-u-o- --------------------- Man reikia šratinuko. 0
Ja hoću da pišem nešto. (A-)-nor-u--a- -ą -ar---t-. (--- n---- k-- k- p-------- (-š- n-r-u k-i k- p-r-š-t-. --------------------------- (Aš) noriu kai ką parašyti. 0
Ima li ovdje list papira i hemijska olovka? A---i- yr- la--- popier--------šra--n-kas? A- č-- y-- l---- p--------- i- š---------- A- č-a y-a l-p-s p-p-e-i-u- i- š-a-i-u-a-? ------------------------------------------ Ar čia yra lapas popieriaus ir šratinukas? 0

Mašinsko prevođenje

Osoba koja želi da joj se prevede tekst mora izdvojiti velike svote novca. Profesionalni tumači ili prevodioci su skupi. A opet postaje sve važnije razumjeti druge jezike. Taj problem želе riješiti informatičari i računarski jezikoslovci. Dugo vremena radе na razvijanju prevodilačkih alata. Danas postoji mnogo različitih programa. Međutim, mašinsko prevođenje obično nije kvalitetno. No za to nisu krivi programeri! Jezici su jako složena struktura. S druge strane, računala se temelje na jednostavnim matematičkim principima. Stoga ne mogu jezik uvijek ispravno obraditi. Prevodilački program bi morao u cijelosti naučiti jedan jezik. Da bi se to desilo, stručnjaci bi ga morali podučiti hiljadama riječi i pravila. To je praktički nemoguće. Jednostavnije je pustiti računar da računa. U tome je dobar! Računar može izračunavati učestale kombinacije. Na primjer, prepoznaje koje riječi često stoje pored drugih. Za to mu se moraju dati tekstovi na različitim jezicima. Na taj način uči tipične karakteristike određenog jezika. Ta statistička metoda će poboljšati automatske prijevode. Međutim, računari ne mogu zamijeniti ljude. Nijedna mašina ne može oponašati ljudski mozak kad se radi o jeziku. Prevodioci i tumači će stoga još dugo vremena imati posla! Računariće u budućnosti zasigurno prevoditi jednostavne tekstove. Pjesme, poezija i književnost naprotiv trebaju živi element. Oni žive od ljudskog osjećaja za jezik. I dobro je da je tako...