Knjiga fraza

bs Prisvojne zamjenice 2   »   lt Savybiniai įvardžiai 2

67 [šezdeset i sedam]

Prisvojne zamjenice 2

Prisvojne zamjenice 2

67 [šešiasdešimt septyni]

Savybiniai įvardžiai 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski litvanski Igra Više
naočale ak---ai akiniai a-i-i-i ------- akiniai 0
On je zaboravio svoje naočale. Ji---a--ršo s--o -kin-us. Jis pamiršo savo akinius. J-s p-m-r-o s-v- a-i-i-s- ------------------------- Jis pamiršo savo akinius. 0
Ma gdje su mu naočale? K-r-i j- --i----? Kurgi jo akiniai? K-r-i j- a-i-i-i- ----------------- Kurgi jo akiniai? 0
sat laikro-is laikrodis l-i-r-d-s --------- laikrodis 0
Njegov sat je pokvaren. J--laik--d-s --ged-. Jo laikrodis sugedo. J- l-i-r-d-s s-g-d-. -------------------- Jo laikrodis sugedo. 0
Sat visi na zidu. L-i--od-- -a-o--n--si-n-s. Laikrodis kabo ant sienos. L-i-r-d-s k-b- a-t s-e-o-. -------------------------- Laikrodis kabo ant sienos. 0
pasoš p-sas pasas p-s-s ----- pasas 0
On je izgubio svoj pasoš. Ji--pametė----- pasą. Jis pametė savo pasą. J-s p-m-t- s-v- p-s-. --------------------- Jis pametė savo pasą. 0
Gdje je onda njegov pasoš? Kurgi-jo p-s--? Kurgi jo pasas? K-r-i j- p-s-s- --------------- Kurgi jo pasas? 0
oni – njihov / njihova / njihovo jie, j---- -ų jie, jos — jų j-e- j-s — j- ------------- jie, jos — jų 0
Djeca ne mogu naći njihove roditelje. Vaik-i ----l- r--ti s-vo t--ų. Vaikai negali rasti savo tėvų. V-i-a- n-g-l- r-s-i s-v- t-v-. ------------------------------ Vaikai negali rasti savo tėvų. 0
Ali eto dolaze njihovi roditelji! B-------g- a---na j--t-vai! Bet čia gi ateina jų tėvai! B-t č-a g- a-e-n- j- t-v-i- --------------------------- Bet čia gi ateina jų tėvai! 0
Vi – Vaš / Vaša / Vaše J---- jūsų Jūs — jūsų J-s — j-s- ---------- Jūs — jūsų 0
Kakvo je bilo Vaše putovanje, gospodine Miler? Kokia b-v--/---i- s--ės- --sų k-li---,-p--e-Miu---i? Kokia buvo / kaip sekėsi jūsų kelionė, pone Miuleri? K-k-a b-v- / k-i- s-k-s- j-s- k-l-o-ė- p-n- M-u-e-i- ---------------------------------------------------- Kokia buvo / kaip sekėsi jūsų kelionė, pone Miuleri? 0
Gdje je Vaša žena, gospodine Miler? Kur ---ų -mo--- po-- M-ul-ri? Kur jūsų žmona, pone Miuleri? K-r j-s- ž-o-a- p-n- M-u-e-i- ----------------------------- Kur jūsų žmona, pone Miuleri? 0
Vi – Vaš / Vaša / Vaše J-- — jū-ų Jūs — jūsų J-s — j-s- ---------- Jūs — jūsų 0
Kakvo je bilo Vaše putovanje, gospođo Schmidt? K-ki- --vo-/ k-ip---kės------on-, -o-i----it? Kokia buvo / kaip sekėsi kelionė, ponia Šmit? K-k-a b-v- / k-i- s-k-s- k-l-o-ė- p-n-a Š-i-? --------------------------------------------- Kokia buvo / kaip sekėsi kelionė, ponia Šmit? 0
Gdje je Vaš muž, gospođo Schmidt? Kur -ūsų -y--s--pon-- ----? Kur jūsų vyras, ponia Šmit? K-r j-s- v-r-s- p-n-a Š-i-? --------------------------- Kur jūsų vyras, ponia Šmit? 0

Genetska mutacija omogućava govor

Od svih živih bića na svijetu jedino čovjek može govoriti. Po tome se razlikuje od životinja i biljaka. Naravno da i životinje i biljke međusobno komuniciraju. Međutim, oni ne govore složeni jezik u slogovima. Zašto onda čovjek može govoriti? Za govor su potrebna određena organska obilježja. Ta tjelesna obilježja ima samo čovjek. Međutim, to ne znači nužno da ih je on razvio. U istoriji evolucije se ništa ne dešava bez razloga. Čovjek je jednom samo počeo govoriti. Ne zna se kad se to tačno desilo. Međutim, nešto se moralo dogoditi što je čovjeku dalo sposobnost govora. Istraživači smatraju da je za to zaslužna genetska mutacija. Antropolozi su usporedili nasljedne osobine različitih živih bića. Poznato je da jedan određeni gen utječe na jezik. Ljudi kod kojih je on oštećen imaju probleme s jezikom. Ne mogu se dobro izraziti te slabije razumiju riječi. Taj gen se ispitivao kod ljudi, majmuna i miševa. Kod ljudi i čimpanzi je jako sličan. Mogu se primijetiti samo dvije male razlike. Te razlike su uočljive u mozgu. Zajedno s ostalim genima one utječu na određene moždane aktivnosti. Na taj način čovjek može govoriti, dok majmun ne može. Međutim, zagonetka ljudskog jezika time još nije riješena. Pošto genetska mutacija nije dovoljna da bi se moglo govoriti. Istraživači su miševima usadili genetsku varijantu. To im nije dalo sposobnost govora... No njihovo cičenje je imalo drugačiji zvuk!