Knjiga fraza

bs nešto obrazložiti 3   »   lt ką pagrįsti 3

77 [sedamdeset i sedam]

nešto obrazložiti 3

nešto obrazložiti 3

77 [septyniasdešimt septyni]

ką pagrįsti 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski litvanski Igra Više
Zašto ne jedete tortu? K-dėl---ūs--n-v-l--t- to--o? K---- (---- n-------- t----- K-d-l (-ū-) n-v-l-o-e t-r-o- ---------------------------- Kodėl (jūs) nevalgote torto? 0
Ja moram smršati. (--) t-r---n-mest--sv--į. (--- t---- n------ s----- (-š- t-r-u n-m-s-i s-o-į- ------------------------- (Aš) turiu numesti svorį. 0
Ja je ne jedem, jer moram smršati. (A-) n-v---a-- ne- t-r---nu-e-ti s-o--. (--- n-------- n-- t---- n------ s----- (-š- n-v-l-a-, n-s t-r-u n-m-s-i s-o-į- --------------------------------------- (Aš) nevalgau, nes turiu numesti svorį. 0
Zašto ne pijete pivo? K--ėl---ūs)-ne-er-a-e------? K---- (---- n-------- a----- K-d-l (-ū-) n-g-r-a-e a-a-s- ---------------------------- Kodėl (jūs) negeriate alaus? 0
Ja moram još voziti. (A---d---t--ės-u v-ž-u-t-. (--- d-- t------ v-------- (-š- d-r t-r-s-u v-ž-u-t-. -------------------------- (Aš) dar turėsiu važiuoti. 0
Ja ga ne pijem, jer još moram voziti. (A----eg--i-,-nes --r t-rės-- -a----t-. (--- n------- n-- d-- t------ v-------- (-š- n-g-r-u- n-s d-r t-r-s-u v-ž-u-t-. --------------------------------------- (Aš) negeriu, nes dar turėsiu važiuoti. 0
Zašto ne piješ kafu? Kod-- n----i --vos? K---- n----- k----- K-d-l n-g-r- k-v-s- ------------------- Kodėl negeri kavos? 0
Hladna je. J- -tša--. J- a------ J- a-š-l-. ---------- Ji atšalo. 0
Ja je ne pijem, jer je hladna. Aš-jos-----riu,-n-s -i-atša-----yr--š----. A- j-- n------- n-- j- a----- / y-- š----- A- j-s n-g-r-u- n-s j- a-š-l- / y-a š-l-a- ------------------------------------------ Aš jos negeriu, nes ji atšalo / yra šalta. 0
Zašto ne piješ čaj? Kodė--ne--r- ar-at--? K---- n----- a------- K-d-l n-g-r- a-b-t-s- --------------------- Kodėl negeri arbatos? 0
Nemam šećera. (A-- ne--riu-c-kra-s. (--- n------ c------- (-š- n-t-r-u c-k-a-s- --------------------- (Aš) neturiu cukraus. 0
Ja ga ne pijem, jer nemam šećera. A- -o---ege---, nes netu-iu-c---aus. A- j-- n------- n-- n------ c------- A- j-s n-g-r-u- n-s n-t-r-u c-k-a-s- ------------------------------------ Aš jos negeriu, nes neturiu cukraus. 0
Zašto ne jedete supu? Kodė- -j--)-neva--ot--s--ub-s? K---- (---- n-------- s------- K-d-l (-ū-) n-v-l-o-e s-i-b-s- ------------------------------ Kodėl (jūs) nevalgote sriubos? 0
Ja je nisam naručio / naručila. (--)-j--------is-kia-. (--- j-- n------------ (-š- j-s n-u-s-s-k-a-. ---------------------- (Aš) jos neužsisakiau. 0
Ja je ne jedem, jer je nisam naručio / naručila. Aš-j-s-n-v-l---- n-s ne-ž--saki--. A- j-- n-------- n-- n------------ A- j-s n-v-l-a-, n-s n-u-s-s-k-a-. ---------------------------------- Aš jos nevalgau, nes neužsisakiau. 0
Zašto ne jedete meso? Ko--l ---s)-n-v--g-------os? K---- (---- n-------- m----- K-d-l (-ū-) n-v-l-o-e m-s-s- ---------------------------- Kodėl (jūs) nevalgote mėsos? 0
Ja sam vegeterijanac. (A-)-------r-s-----. (--- v-------- / --- (-š- v-g-t-r-s / --. -------------------- (Aš) vegetaras / -ė. 0
Ja ga ne jedem, jer sam vegeterijanac. Aš -os-n-v--g-u, nes --u --ge--r-s-/---. A- j-- n-------- n-- e-- v-------- / --- A- j-s n-v-l-a-, n-s e-u v-g-t-r-s / --. ---------------------------------------- Aš jos nevalgau, nes esu vegetaras / -ė. 0

Gestiuliranje pomaže kod učenja vokabulara

Kad učimo vokabular, naš mozak je jako zaposlen. Mora pohraniti svaku novu riječ. Mozgu se pri učenju može i pomoći. To se postiže gestikuliranjem. Gestikuliranje pomaže našem pamćenju. Bolje pamtimo riječi ako pritom koristimo gestikulaciju. To je jasno dokazano istraživanjem. Istraživači su ispitanicima dali da nauče vokabular. Te riječi zapravo nisu postojale. Pripadale su umjetnom jeziku. Ispitanici su neke riječi bile prenesene gestikuliranjem. To znači da ispitanici nisu samo slušali ili čitali riječi. Ispitanici su koristeći geste takođe i oponašali značenje riječi. Za vrijeme učenja im se mjerila moždana aktivnost. Pritom su istraživači došli do zanimljivog otkrića. Kod učenja riječi uz geste bilo je aktivno više područja mozga. Uz aktivnosti u centru za govor izmjerena je i senzomotorička aktivnost. Ta dodatna moždana aktivnost utječe na naše pamćenje. Učenje uz gestikuliranje uzrokuje formiranje složenih mreža. Te mreže pohranjuju novu riječ na više mjesta u mozgu. Na taj način se vokabular može učinkovitije obraditi. Kad ih želimo koristiti, naš mozak ih brže pronalazi. Takođe se bolje pohranjuju. Važno je, međutim, da je gestikuliranje povezano s riječi. Naš mozak prepoznaje kad se riječ i gestikuliranje ne slažu. Nove spoznaje bi mogle dovesti do novih metoda podučavanja. Ljudi koji znaju malo o jezicima često uče sporo. Možda će učiti lakše ako riječi oponašaju fizički...