Knjiga fraza

bs U banci   »   lt Banke

60 [šezdeset]

U banci

U banci

60 [šešiasdešimt]

Banke

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski litvanski Igra Više
Ja želim otvoriti račun. No---i-- --idar--i s-s-a-t-. N------- a-------- s-------- N-r-č-a- a-i-a-y-i s-s-a-t-. ---------------------------- Norėčiau atidaryti sąskaitą. 0
Tu je moj pasoš. Štai m-no--a-as. Š--- m--- p----- Š-a- m-n- p-s-s- ---------------- Štai mano pasas. 0
A ovdje je moja adresa. Ir št-i ma-----res--. I- š--- m--- a------- I- š-a- m-n- a-r-s-s- --------------------- Ir štai mano adresas. 0
Ja želim uplatiti novac na moj račun. No-ė-ia---mok----pin----į-s----są--aitą. N------- į------ p----- į s--- s-------- N-r-č-a- į-o-ė-i p-n-g- į s-v- s-s-a-t-. ---------------------------------------- Norėčiau įmokėti pinigų į savo sąskaitą. 0
Ja želim podignuti novac sa svog računa. N-rėč-a- ----i--- p--igų iš -----sąsk-ito-. N------- n------- p----- i- s--- s--------- N-r-č-a- n-s-i-t- p-n-g- i- s-v- s-s-a-t-s- ------------------------------------------- Norėčiau nusiimti pinigų iš savo sąskaitos. 0
Ja želim uzeti izvode sa računa. N---či-- gauti i-r--ą -š---sk-i-o-. N------- g---- i----- i- s--------- N-r-č-a- g-u-i i-r-š- i- s-s-a-t-s- ----------------------------------- Norėčiau gauti išrašą iš sąskaitos. 0
Ja želim unovčiti putnički ček. No---ia---špirkt--ke---n---č--i--. N------- i------- k------- č------ N-r-č-a- i-p-r-t- k-l-o-ė- č-k-u-. ---------------------------------- Norėčiau išpirkti kelionės čekius. 0
Koliki su troškovi? Ko--e -r-----esč--i? K---- y-- m--------- K-k-e y-a m-k-s-i-i- -------------------- Kokie yra mokesčiai? 0
Gdje moram potpisati? K-r-m-----si--š--i? K-- m-- p---------- K-r m-n p-s-r-š-t-? ------------------- Kur man pasirašyti? 0
Ja očekujem doznaku iz Njemačke. (A-) l--kiu p-nig---er---i-o iš --kie--jos. (--- l----- p----- p-------- i- V---------- (-š- l-u-i- p-n-g- p-r-e-i-o i- V-k-e-i-o-. ------------------------------------------- (Aš) laukiu pinigų pervedimo iš Vokietijos. 0
Tu je moj broj računa. Šta----n-----ka--os nu-e--s. Š--- m--- s-------- n------- Š-a- m-n- s-s-a-t-s n-m-r-s- ---------------------------- Štai mano sąskaitos numeris. 0
Da li je novac stigao? A--p---g-- p---e---? A- p------ p-------- A- p-n-g-i p-r-e-t-? -------------------- Ar pinigai pervesti? 0
Ja želim promijeniti taj novac. (-š)--o-ė-i-u-i---k--s-- --uos-pinigus. (--- n------- i--------- š---- p------- (-š- n-r-č-a- i-s-k-i-t- š-u-s p-n-g-s- --------------------------------------- (Aš) norėčiau išsikeisti šiuos pinigus. 0
Ja trebam američke dolare. M-n---i--- A-er-ko--d--e--ų. M-- r----- A------- d------- M-n r-i-i- A-e-i-o- d-l-r-ų- ---------------------------- Man reikia Amerikos dolerių. 0
Molim Vas dajte mi sitne novčanice. P--š-- -u--- m-- s-ul---mis kupiū-----. P----- d---- m-- s--------- k---------- P-a-o- d-o-i m-n s-u-k-o-i- k-p-ū-o-i-. --------------------------------------- Prašom duoti man smulkiomis kupiūromis. 0
Ima li ovdje bankomat? A- či---ra--a-k--a--s? A- č-- y-- b---------- A- č-a y-a b-n-o-a-a-? ---------------------- Ar čia yra bankomatas? 0
Koliko novca se može podići? Ki-- --n-g- g-l-m- p-si-m--? K--- p----- g----- p-------- K-e- p-n-g- g-l-m- p-s-i-t-? ---------------------------- Kiek pinigų galima pasiimti? 0
Koje kreditne kartice se mogu koristiti? Kokiom-- k--dit---or-elė-is-ga--ma -a--o-is? K------- k------ k--------- g----- n-------- K-k-o-i- k-e-i-o k-r-e-ė-i- g-l-m- n-u-o-i-? -------------------------------------------- Kokiomis kredito kortelėmis galima naudotis? 0

Postoji li univerzalna gramatika?

Dok učimo jezik, učimo i njegovu gramatiku. Kod djece koja uče maternji jezik to se dešava automatski. Oni ne primjećuju da je njihov mozak naučio mnogo različitih pravila. No ipak od početka ispravno nauče svoj maternji jezik. Pošto postoji mnogo jezika, postoji i mnogo gramatika. Međutim, postoji li i univerzalna gramatika? Nauka se već dugo bavi tim pitanjem. Nova istraživanja bi mogla imati odgovor na njega. Istraživači mozga su došli do zanimljivog otkrića. Dali su ispitanicima da uče gramatička pravila. Ti ispitanici su bili učenici jezika. Učili su japanski i italijanski jezik. Polovica gramatičkih pravila bila je izmišljena. Međutim, ispitanici to nisu znali. Učenicima su nakon učenja prezentirane rečenice. Ispitanici su morali procijeniti da li su rečenice bile ispravne. Dok su rješavali zadatke, mozak im je bio podvrgnut analizi. To znači da su istraživači mjerili moždanu aktivnost. Tako su mogli ispitati kako je mozak reagirao na rečenice. I čini se da naš mozak prepoznaje gramatiku! Pri obradi jezika aktivna su određena područja mozga. Tu spada i Brocino područje. Nalazi se u lijevom velikom mozgu. Ono je bilo jako aktivno prilikom obrade stvarnih gramatička pravila. Aktivnost je znatno opala pri obradi izmišljenih pravila. Stoga može biti da svi gramatički sistemi imaju istu osnovu. Svi oni bi pratili iste principe. I ti principi bi nam bili urođeni...