Zbirka izraza

hr Čišćenje kuće   »   bg Почистване на къщата

18 [osamnaest]

Čišćenje kuće

Čišćenje kuće

18 [осемнайсет]

18 [osemnayset]

Почистване на къщата

[Pochistvane na kyshchata]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
Danas je subota. Д--с-- -ъбота Д--- е с----- Д-е- е с-б-т- ------------- Днес е събота 0
D-e---- syb-ta D--- y- s----- D-e- y- s-b-t- -------------- Dnes ye sybota
Danas imamo vremena. Д--- ние им--- ---м-. Д--- н-- и---- в----- Д-е- н-е и-а-е в-е-е- --------------------- Днес ние имаме време. 0
Dnes--i--i--me vre--. D--- n-- i---- v----- D-e- n-e i-a-e v-e-e- --------------------- Dnes nie imame vreme.
Danas čistimo stan. Д----н-е -и-т---ж-л-щ--о. Д--- н-- ч----- ж-------- Д-е- н-е ч-с-и- ж-л-щ-т-. ------------------------- Днес ние чистим жилището. 0
D-e- n-- ---s-i- --il-s-ch---. D--- n-- c------ z------------ D-e- n-e c-i-t-m z-i-i-h-h-t-. ------------------------------ Dnes nie chistim zhilishcheto.
Ja čistim kupaonicu. А----стя-ба--та. А- ч---- б------ А- ч-с-я б-н-т-. ---------------- Аз чистя банята. 0
A--chis-ya-b----t-. A- c------ b------- A- c-i-t-a b-n-a-a- ------------------- Az chistya banyata.
Moj muž pere auto. Моят --ж-мие ко-ата. М--- м-- м-- к------ М-я- м-ж м-е к-л-т-. -------------------- Моят мъж мие колата. 0
Mo-at-my-h mi- kol-t-. M---- m--- m-- k------ M-y-t m-z- m-e k-l-t-. ---------------------- Moyat myzh mie kolata.
Djeca čiste bicikle. Д---т- ч----т ----си-едите-/-к--ел---. Д----- ч----- в----------- / к-------- Д-ц-т- ч-с-я- в-л-с-п-д-т- / к-л-л-т-. -------------------------------------- Децата чистят велосипедите / колелата. 0
Detsat- ch-s-y-t v-lo----di-- /----el--a. D------ c------- v----------- / k-------- D-t-a-a c-i-t-a- v-l-s-p-d-t- / k-l-l-t-. ----------------------------------------- Detsata chistyat velosipedite / kolelata.
Baka zalijeva cvijeće. Ба-а--олив- цве-ят-. Б--- п----- ц------- Б-б- п-л-в- ц-е-я-а- -------------------- Баба полива цветята. 0
Bab- -o-i-a t-v---at-. B--- p----- t--------- B-b- p-l-v- t-v-t-a-a- ---------------------- Baba poliva tsvetyata.
Djeca pospremaju dječju sobu. Д-цата разтр--в-т --тска-а -та-. Д----- р--------- д------- с---- Д-ц-т- р-з-р-б-а- д-т-к-т- с-а-. -------------------------------- Децата разтребват детската стая. 0
D-tsata razt-e---- de----ta---ay-. D------ r--------- d------- s----- D-t-a-a r-z-r-b-a- d-t-k-t- s-a-a- ---------------------------------- Detsata raztrebvat detskata staya.
Moj muž posprema svoj pisaći stol. М-ят-мъж-ра--р--в---юр-то си. М--- м-- р-------- б----- с-- М-я- м-ж р-з-р-б-а б-р-т- с-. ----------------------------- Моят мъж разтребва бюрото си. 0
Mo----m-z---a-tr-b-a ---r-t--si. M---- m--- r-------- b------ s-- M-y-t m-z- r-z-r-b-a b-u-o-o s-. -------------------------------- Moyat myzh raztrebva byuroto si.
Stavljam rublje u perilicu. Аз с-а--м----н-то-в-пер--нята. А- с----- п------ в п--------- А- с-а-а- п-а-е-о в п-р-л-я-а- ------------------------------ Аз слагам прането в пералнята. 0
Az s-agam-pr-net- v p-ra-ny---. A- s----- p------ v p---------- A- s-a-a- p-a-e-o v p-r-l-y-t-. ------------------------------- Az slagam praneto v peralnyata.
Vješam rublje. Аз -р-----ам----нето. А- п-------- п------- А- п-о-т-р-м п-а-е-о- --------------------- Аз простирам прането. 0
A- -r--ti-a----a-eto. A- p-------- p------- A- p-o-t-r-m p-a-e-o- --------------------- Az prostiram praneto.
Glačam rublje. Аз ---д- ---н---. А- г---- п------- А- г-а-я п-а-е-о- ----------------- Аз гладя прането. 0
A- g-adya ---n--o. A- g----- p------- A- g-a-y- p-a-e-o- ------------------ Az gladya praneto.
Prozori su prljavi. Пр-----и-- са ------. П--------- с- м------ П-о-о-ц-т- с- м-ъ-н-. --------------------- Прозорците са мръсни. 0
P----r-s-t- sa -r--ni. P---------- s- m------ P-o-o-t-i-e s- m-y-n-. ---------------------- Prozortsite sa mrysni.
Pod je prljav. П-дът е мръ---. П---- е м------ П-д-т е м-ъ-е-. --------------- Подът е мръсен. 0
Podyt -e--r--e-. P---- y- m------ P-d-t y- m-y-e-. ---------------- Podyt ye mrysen.
Posuđe je prljavo. Съ-о-ет--------сни. С------- с- м------ С-д-в-т- с- м-ъ-н-. ------------------- Съдовете са мръсни. 0
Syd---te-sa m-y-ni. S------- s- m------ S-d-v-t- s- m-y-n-. ------------------- Sydovete sa mrysni.
Tko čisti prozore? Ко--ч--ти--р--о-ц-т-? К-- ч---- п---------- К-й ч-с-и п-о-о-ц-т-? --------------------- Кой чисти прозорците? 0
Koy -------p--z-rt-ite? K-- c----- p----------- K-y c-i-t- p-o-o-t-i-e- ----------------------- Koy chisti prozortsite?
Tko usisava prašinu? Ко--ч--ти-с-п--хосм-кач----? К-- ч---- с п--------------- К-й ч-с-и с п-а-о-м-к-ч-а-а- ---------------------------- Кой чисти с прахосмукачката? 0
Koy-chisti s-p-ak-os--ka--kata? K-- c----- s p----------------- K-y c-i-t- s p-a-h-s-u-a-h-a-a- ------------------------------- Koy chisti s prakhosmukachkata?
Tko pere suđe? К-- -ие ---о----? К-- м-- с-------- К-й м-е с-д-в-т-? ----------------- Кой мие съдовете? 0
K-y--ie ----v--e? K-- m-- s-------- K-y m-e s-d-v-t-? ----------------- Koy mie sydovete?

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Rano učenje

Strani jezici danas dobivaju sve više na važnosti. To također vrijedi i za poslovni život. Stoga broj ljudi koji uči strane jezike raste. Također mnogo roditelja želi da njihova djeca uče jezike. Najbolje vrijeme za učenje jezika su rane godine. Diljem svijeta već postoji mnogo međunarodnih osnovnih škola. Također su sve omiljeni dječji vrtići s višejezičnim odgojem. Rani početak učenja jezika ima mnogo prednosti. To je uvjetovano razvojem našeg mozga. Do četvrte godine u mozgu se formiraju jezične strukture. Pri učenju nam pomažu te neuronske mreže. Nove strukture se kasnije u životu ne razvijaju više tako dobro. Starija djeca i odrasli puno teže usvajaju jezik. Stoga bismo trebali poticati rani razvitak našeg mozga. Ukratko: što mlađe - to bolje. Također postojе ljudi koji kritiziraju rano učenje. Oni se pribojavaju da višejezičnost opterećuje malu djecu. Osim toga postoji opasnost da nijedan jezik neće naučiti kako treba. Sa znanstvenog gledišta te su sumnje neutemeljene. Većina jezikoslovaca i neuropsihologa su optimistični. Njihova istraživanja na tu temu dolaze do pozitivnih rezultata. Djeci je obično zabavno na nastavi jezika. I: dok djeca uče jezike, оna i razmišljaju o jeziku. Tako kroz strani jezik upoznavaju i svoj materinji jezik. Od znanja o jeziku djeca imaju koristi cijeli svoj život. Možda je čak bolje započeti s teškim jezicima. Pošto dječji mozak uči brzo i intuitivno. Mozgu je sasvim svejedno hoće li pohraniti hello, ciao ili néih hóu!
Dali si znao?
Hindu spada u indoarijske jezike. Govori se u većini država sjeverne i centralne Indije. Hindu je u uskom srodstvu s jezikom urdu koji se prvenstveno govori u Pakistanu. Zapravo su oba jezika skoro identična. Suštinska razlika se sastoji u pismu. Hindu se piše pismom devanagari. Urdu, s druge strane, koristi arapski sistem znakova. Za hindu su karakteristična mnoga narječja. Zbog veličine zemlje oni se djelomice znatno međusobno razlikuju. Za 370 milijuna ljudi hindu je materinski jezik. Tu spada još i najmanje 150 milijuna koji vladaju jezikom hindu kao drugim jezikom. Tako hindu spada u jedan od jezika s najviše govornika na svijetu. Poslije kineskog zauzima drugo mjesto. Znači, ispred je španjolskog i engleskog! A utjecaj Indije u svijetu munjevito raste!