Zbirka izraza

hr Čišćenje kuće   »   tr Ev temizliği

18 [osamnaest]

Čišćenje kuće

Čišćenje kuće

18 [on sekiz]

Ev temizliği

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski turski igra Više
Danas je subota. Bu--- ----rte--. B____ C_________ B-g-n C-m-r-e-i- ---------------- Bugün Cumartesi. 0
Danas imamo vremena. Bug-n va--im-- ---. B____ v_______ v___ B-g-n v-k-i-i- v-r- ------------------- Bugün vaktimiz var. 0
Danas čistimo stan. Bug-n e--------leye-eğ-z. B____ e__ t______________ B-g-n e-i t-m-z-e-e-e-i-. ------------------------- Bugün evi temizleyeceğiz. 0
Ja čistim kupaonicu. Be- --n-oyu-tem-z-iy---m. B__ b______ t____________ B-n b-n-o-u t-m-z-i-o-u-. ------------------------- Ben banyoyu temizliyorum. 0
Moj muž pere auto. K-c-m --ab-yı -ı--y-r. K____ a______ y_______ K-c-m a-a-a-ı y-k-y-r- ---------------------- Kocam arabayı yıkıyor. 0
Djeca čiste bicikle. Ç---kla- bisik--t-----t-m--l-y--. Ç_______ b___________ t__________ Ç-c-k-a- b-s-k-e-l-r- t-m-z-i-o-. --------------------------------- Çocuklar bisikletleri temizliyor. 0
Baka zalijeva cvijeće. Bü-ük--ne çi----e-- s-lu-or. B________ ç________ s_______ B-y-k-n-e ç-ç-k-e-i s-l-y-r- ---------------------------- Büyükanne çiçekleri suluyor. 0
Djeca pospremaju dječju sobu. Ço--kl----ocu- ----ını top-----. Ç_______ ç____ o______ t________ Ç-c-k-a- ç-c-k o-a-ı-ı t-p-u-o-. -------------------------------- Çocuklar çocuk odasını topluyor. 0
Moj muž posprema svoj pisaći stol. K---- ç-l---a-masa-----to---yo-. K____ ç______ m_______ t________ K-c-m ç-l-ş-a m-s-s-n- t-p-u-o-. -------------------------------- Kocam çalışma masasını topluyor. 0
Stavljam rublje u perilicu. Ben ç-m-ş--l--ı-çamaşı--mak----ine-d--------ru-. B__ ç__________ ç______ m_________ d____________ B-n ç-m-ş-r-a-ı ç-m-ş-r m-k-n-s-n- d-l-u-u-o-u-. ------------------------------------------------ Ben çamaşırları çamaşır makinesine dolduruyorum. 0
Vješam rublje. Ça-----l-rı--s-yo-u-. Ç__________ a________ Ç-m-ş-r-a-ı a-ı-o-u-. --------------------- Çamaşırları asıyorum. 0
Glačam rublje. Ç-m-----arı ---l---ru-. Ç__________ ü__________ Ç-m-ş-r-a-ı ü-ü-ü-o-u-. ----------------------- Çamaşırları ütülüyorum. 0
Prozori su prljavi. Ca-l-- k-rl-. C_____ k_____ C-m-a- k-r-i- ------------- Camlar kirli. 0
Pod je prljav. Y-r-e---i-l-. Y_____ k_____ Y-r-e- k-r-i- ------------- Yerler kirli. 0
Posuđe je prljavo. Mutfa--tak-mı-kirli. M_____ t_____ k_____ M-t-a- t-k-m- k-r-i- -------------------- Mutfak takımı kirli. 0
Tko čisti prozore? Ca-lar- -i--te-izli-o-? C______ k__ t__________ C-m-a-ı k-m t-m-z-i-o-? ----------------------- Camları kim temizliyor? 0
Tko usisava prašinu? Ki- süpü-ü---? K__ s_________ K-m s-p-r-y-r- -------------- Kim süpürüyor? 0
Tko pere suđe? Ta------- -i--y-kıy--? T________ k__ y_______ T-b-k-a-ı k-m y-k-y-r- ---------------------- Tabakları kim yıkıyor? 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + turski (1-100) MP3 turski (1-100)
Video nije pronađen!

Rano učenje

Strani jezici danas dobivaju sve više na važnosti. To također vrijedi i za poslovni život. Stoga broj ljudi koji uči strane jezike raste. Također mnogo roditelja želi da njihova djeca uče jezike. Najbolje vrijeme za učenje jezika su rane godine. Diljem svijeta već postoji mnogo međunarodnih osnovnih škola. Također su sve omiljeni dječji vrtići s višejezičnim odgojem. Rani početak učenja jezika ima mnogo prednosti. To je uvjetovano razvojem našeg mozga. Do četvrte godine u mozgu se formiraju jezične strukture. Pri učenju nam pomažu te neuronske mreže. Nove strukture se kasnije u životu ne razvijaju više tako dobro. Starija djeca i odrasli puno teže usvajaju jezik. Stoga bismo trebali poticati rani razvitak našeg mozga. Ukratko: što mlađe - to bolje. Također postojе ljudi koji kritiziraju rano učenje. Oni se pribojavaju da višejezičnost opterećuje malu djecu. Osim toga postoji opasnost da nijedan jezik neće naučiti kako treba. Sa znanstvenog gledišta te su sumnje neutemeljene. Većina jezikoslovaca i neuropsihologa su optimistični. Njihova istraživanja na tu temu dolaze do pozitivnih rezultata. Djeci je obično zabavno na nastavi jezika. I: dok djeca uče jezike, оna i razmišljaju o jeziku. Tako kroz strani jezik upoznavaju i svoj materinji jezik. Od znanja o jeziku djeca imaju koristi cijeli svoj život. Možda je čak bolje započeti s teškim jezicima. Pošto dječji mozak uči brzo i intuitivno. Mozgu je sasvim svejedno hoće li pohraniti hello, ciao ili néih hóu!
Dali si znao?
Hindu spada u indoarijske jezike. Govori se u većini država sjeverne i centralne Indije. Hindu je u uskom srodstvu s jezikom urdu koji se prvenstveno govori u Pakistanu. Zapravo su oba jezika skoro identična. Suštinska razlika se sastoji u pismu. Hindu se piše pismom devanagari. Urdu, s druge strane, koristi arapski sistem znakova. Za hindu su karakteristična mnoga narječja. Zbog veličine zemlje oni se djelomice znatno međusobno razlikuju. Za 370 milijuna ljudi hindu je materinski jezik. Tu spada još i najmanje 150 milijuna koji vladaju jezikom hindu kao drugim jezikom. Tako hindu spada u jedan od jezika s najviše govornika na svijetu. Poslije kineskog zauzima drugo mjesto. Znači, ispred je španjolskog i engleskog! A utjecaj Indije u svijetu munjevito raste!