Zbirka izraza

hr Čišćenje kuće   »   uk Прибирання в домі

18 [osamnaest]

Čišćenje kuće

Čišćenje kuće

18 [вісімнадцять]

18 [visimnadtsyatʹ]

Прибирання в домі

Prybyrannya v domi

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski ukrajinski igra Više
Danas je subota. Сь-го--- ---от-. С_______ с______ С-о-о-н- с-б-т-. ---------------- Сьогодні субота. 0
S--hodni---bot-. S_______ s______ S-o-o-n- s-b-t-. ---------------- Sʹohodni subota.
Danas imamo vremena. С----д-- ми -а-мо---с. С_______ м_ м____ ч___ С-о-о-н- м- м-є-о ч-с- ---------------------- Сьогодні ми маємо час. 0
Sʹ--o--i -- --yem---has. S_______ m_ m_____ c____ S-o-o-n- m- m-y-m- c-a-. ------------------------ Sʹohodni my mayemo chas.
Danas čistimo stan. Сь-го--- ми ----ир-єм- -ва--ир-. С_______ м_ п_________ к________ С-о-о-н- м- п-и-и-а-м- к-а-т-р-. -------------------------------- Сьогодні ми прибираємо квартиру. 0
S-o-o--i -y --y--r-yem---v-rty-u. S_______ m_ p__________ k________ S-o-o-n- m- p-y-y-a-e-o k-a-t-r-. --------------------------------- Sʹohodni my prybyrayemo kvartyru.
Ja čistim kupaonicu. Я-п--би----в-н-- к----ту. Я п_______ в____ к_______ Я п-и-и-а- в-н-у к-м-а-у- ------------------------- Я прибираю ванну кімнату. 0
YA-p--b-rayu-v-nnu-ki--atu. Y_ p________ v____ k_______ Y- p-y-y-a-u v-n-u k-m-a-u- --------------------------- YA prybyrayu vannu kimnatu.
Moj muž pere auto. Мій-ч-ло--к -и--а--о--б--ь. М__ ч______ м__ а__________ М-й ч-л-в-к м-є а-т-м-б-л-. --------------------------- Мій чоловік миє автомобіль. 0
M--̆-ch--ovik m-y--av-----i-ʹ. M__ c_______ m___ a__________ M-y- c-o-o-i- m-y- a-t-m-b-l-. ------------------------------ Miy̆ cholovik myye avtomobilʹ.
Djeca čiste bicikle. Д----чи-т-ть в-лосип-ди. Д___ ч______ в__________ Д-т- ч-с-я-ь в-л-с-п-д-. ------------------------ Діти чистять велосипеди. 0
D--- chysty--ʹ-ve---ype--. D___ c________ v__________ D-t- c-y-t-a-ʹ v-l-s-p-d-. -------------------------- Dity chystyatʹ velosypedy.
Baka zalijeva cvijeće. Б--ус---оли--є к-іти. Б_____ п______ к_____ Б-б-с- п-л-в-є к-і-и- --------------------- Бабуся поливає квіти. 0
Ba--sya -ol-v-ye------. B______ p_______ k_____ B-b-s-a p-l-v-y- k-i-y- ----------------------- Babusya polyvaye kvity.
Djeca pospremaju dječju sobu. Д----п----р--ть -и---- к---ат-. Д___ п_________ д_____ к_______ Д-т- п-и-и-а-т- д-т-ч- к-м-а-у- ------------------------------- Діти прибирають дитячу кімнату. 0
D-t--p-----a--tʹ-d--ya--u----na--. D___ p__________ d_______ k_______ D-t- p-y-y-a-u-ʹ d-t-a-h- k-m-a-u- ---------------------------------- Dity prybyrayutʹ dytyachu kimnatu.
Moj muž posprema svoj pisaći stol. Мій-чол--і---ри-и--є --ій--и-ь-о--й --і-. М__ ч______ п_______ с___ п________ с____ М-й ч-л-в-к п-и-и-а- с-і- п-с-м-в-й с-і-. ----------------------------------------- Мій чоловік прибирає свій письмовий стіл. 0
Mi-̆ c-ol-vi----y-y---e -vi-̆-p-sʹ---y-̆--t--. M__ c_______ p________ s___ p________ s____ M-y- c-o-o-i- p-y-y-a-e s-i-̆ p-s-m-v-y- s-i-. ---------------------------------------------- Miy̆ cholovik prybyraye sviy̆ pysʹmovyy̆ stil.
Stavljam rublje u perilicu. Я--л--у-бі-из-- в----льну---ш-н-. Я к____ б______ в п______ м______ Я к-а-у б-л-з-у в п-а-ь-у м-ш-н-. --------------------------------- Я кладу білизну в пральну машину. 0
YA-kladu -il--n- - p-a-ʹ-u-mas--n-. Y_ k____ b______ v p______ m_______ Y- k-a-u b-l-z-u v p-a-ʹ-u m-s-y-u- ----------------------------------- YA kladu bilyznu v pralʹnu mashynu.
Vješam rublje. Я-в---ю --ли-н-. Я в____ б_______ Я в-ш-ю б-л-з-у- ---------------- Я вішаю білизну. 0
YA--ishay- bily--u. Y_ v______ b_______ Y- v-s-a-u b-l-z-u- ------------------- YA vishayu bilyznu.
Glačam rublje. Я --ас-- -------. Я п_____ б_______ Я п-а-у- б-л-з-у- ----------------- Я прасую білизну. 0
Y--pra---u --lyz--. Y_ p______ b_______ Y- p-a-u-u b-l-z-u- ------------------- YA prasuyu bilyznu.
Prozori su prljavi. В-к-а б---н-. В____ б______ В-к-а б-у-н-. ------------- Вікна брудні. 0
Vik-- ---dn-. V____ b______ V-k-a b-u-n-. ------------- Vikna brudni.
Pod je prljav. П-дло-----у---. П______ б______ П-д-о-а б-у-н-. --------------- Підлога брудна. 0
Pidlo-a--ru-n-. P______ b______ P-d-o-a b-u-n-. --------------- Pidloha brudna.
Posuđe je prljavo. П-су- -рудний. П____ б_______ П-с-д б-у-н-й- -------------- Посуд брудний. 0
P-su- -r--ny--. P____ b_______ P-s-d b-u-n-y-. --------------- Posud brudnyy̆.
Tko čisti prozore? Хто -и- в-кн-? Х__ м__ в_____ Х-о м-є в-к-а- -------------- Хто миє вікна? 0
Kh----y-- -----? K___ m___ v_____ K-t- m-y- v-k-a- ---------------- Khto myye vikna?
Tko usisava prašinu? Х---пилo--с--ь? Х__ п__________ Х-о п-л-с-с-т-? --------------- Хто пилoсосить? 0
Kht- py-o-osyt-? K___ p__________ K-t- p-l-s-s-t-? ---------------- Khto pylososytʹ?
Tko pere suđe? Хт--ми--п--уд? Х__ м__ п_____ Х-о м-є п-с-д- -------------- Хто миє посуд? 0
Kh-- -yye posud? K___ m___ p_____ K-t- m-y- p-s-d- ---------------- Khto myye posud?

Rano učenje

Strani jezici danas dobivaju sve više na važnosti. To također vrijedi i za poslovni život. Stoga broj ljudi koji uči strane jezike raste. Također mnogo roditelja želi da njihova djeca uče jezike. Najbolje vrijeme za učenje jezika su rane godine. Diljem svijeta već postoji mnogo međunarodnih osnovnih škola. Također su sve omiljeni dječji vrtići s višejezičnim odgojem. Rani početak učenja jezika ima mnogo prednosti. To je uvjetovano razvojem našeg mozga. Do četvrte godine u mozgu se formiraju jezične strukture. Pri učenju nam pomažu te neuronske mreže. Nove strukture se kasnije u životu ne razvijaju više tako dobro. Starija djeca i odrasli puno teže usvajaju jezik. Stoga bismo trebali poticati rani razvitak našeg mozga. Ukratko: što mlađe - to bolje. Također postojе ljudi koji kritiziraju rano učenje. Oni se pribojavaju da višejezičnost opterećuje malu djecu. Osim toga postoji opasnost da nijedan jezik neće naučiti kako treba. Sa znanstvenog gledišta te su sumnje neutemeljene. Većina jezikoslovaca i neuropsihologa su optimistični. Njihova istraživanja na tu temu dolaze do pozitivnih rezultata. Djeci je obično zabavno na nastavi jezika. I: dok djeca uče jezike, оna i razmišljaju o jeziku. Tako kroz strani jezik upoznavaju i svoj materinji jezik. Od znanja o jeziku djeca imaju koristi cijeli svoj život. Možda je čak bolje započeti s teškim jezicima. Pošto dječji mozak uči brzo i intuitivno. Mozgu je sasvim svejedno hoće li pohraniti hello, ciao ili néih hóu!
Dali si znao?
Hindu spada u indoarijske jezike. Govori se u većini država sjeverne i centralne Indije. Hindu je u uskom srodstvu s jezikom urdu koji se prvenstveno govori u Pakistanu. Zapravo su oba jezika skoro identična. Suštinska razlika se sastoji u pismu. Hindu se piše pismom devanagari. Urdu, s druge strane, koristi arapski sistem znakova. Za hindu su karakteristična mnoga narječja. Zbog veličine zemlje oni se djelomice znatno međusobno razlikuju. Za 370 milijuna ljudi hindu je materinski jezik. Tu spada još i najmanje 150 milijuna koji vladaju jezikom hindu kao drugim jezikom. Tako hindu spada u jedan od jezika s najviše govornika na svijetu. Poslije kineskog zauzima drugo mjesto. Znači, ispred je španjolskog i engleskog! A utjecaj Indije u svijetu munjevito raste!