Zbirka izraza

hr Čišćenje kuće   »   da Rengøring

18 [osamnaest]

Čišćenje kuće

Čišćenje kuće

18 [atten]

Rengøring

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski danski igra Više
Danas je subota. I--ag--r -et--ørda-. I d__ e_ d__ l______ I d-g e- d-t l-r-a-. -------------------- I dag er det lørdag. 0
Danas imamo vremena. I --g -----i-t--. I d__ h__ v_ t___ I d-g h-r v- t-d- ----------------- I dag har vi tid. 0
Danas čistimo stan. I---- gør -i-ren- - le-l-g-ede-. I d__ g__ v_ r___ i l___________ I d-g g-r v- r-n- i l-j-i-h-d-n- -------------------------------- I dag gør vi rent i lejligheden. 0
Ja čistim kupaonicu. J----ø- --nt i--a-e--r----t. J__ g__ r___ i b____________ J-g g-r r-n- i b-d-v-r-l-e-. ---------------------------- Jeg gør rent i badeværelset. 0
Moj muž pere auto. M-n---n---ask-r-b--e-. M__ m___ v_____ b_____ M-n m-n- v-s-e- b-l-n- ---------------------- Min mand vasker bilen. 0
Djeca čiste bicikle. Bø-n-n--pud-e- ---le--e. B______ p_____ c________ B-r-e-e p-d-e- c-k-e-n-. ------------------------ Børnene pudser cyklerne. 0
Baka zalijeva cvijeće. Bed--e--r-v---e- --om-ter--. B________ v_____ b__________ B-d-t-m-r v-n-e- b-o-s-e-n-. ---------------------------- Bedstemor vander blomsterne. 0
Djeca pospremaju dječju sobu. B--ne-e -ydder--p---b------rels--. B______ r_____ o_ i b_____________ B-r-e-e r-d-e- o- i b-r-e-æ-e-s-t- ---------------------------------- Børnene rydder op i børneværelset. 0
Moj muž posprema svoj pisaći stol. M-- -and---dd----p--- -it skriveb-r-. M__ m___ r_____ o_ p_ s__ s__________ M-n m-n- r-d-e- o- p- s-t s-r-v-b-r-. ------------------------------------- Min mand rydder op på sit skrivebord. 0
Stavljam rublje u perilicu. Je- put--r---sk-t-j---- ---k-mask--e-. J__ p_____ v_________ i v_____________ J-g p-t-e- v-s-e-ø-e- i v-s-e-a-k-n-n- -------------------------------------- Jeg putter vasketøjet i vaskemaskinen. 0
Vješam rublje. J-------e-----k--øjet --. J__ h_____ v_________ o__ J-g h-n-e- v-s-e-ø-e- o-. ------------------------- Jeg hænger vasketøjet op. 0
Glačam rublje. Je- st---er-va----ø-et. J__ s______ v__________ J-g s-r-g-r v-s-e-ø-e-. ----------------------- Jeg stryger vasketøjet. 0
Prozori su prljavi. Vi--u-r-- er ---vs-d-. V________ e_ s________ V-n-u-r-e e- s-a-s-d-. ---------------------- Vinduerne er snavsede. 0
Pod je prljav. G----t ---sn---e-. G_____ e_ s_______ G-l-e- e- s-a-s-t- ------------------ Gulvet er snavset. 0
Posuđe je prljavo. Serv-----e--b-skidt. S_______ e_ b_______ S-r-i-e- e- b-s-i-t- -------------------- Servicet er beskidt. 0
Tko čisti prozore? Hve--p---er-vi-d--r-e? H___ p_____ v_________ H-e- p-d-e- v-n-u-r-e- ---------------------- Hvem pudser vinduerne? 0
Tko usisava prašinu? Hv-- stø--uger? H___ s_________ H-e- s-ø-s-g-r- --------------- Hvem støvsuger? 0
Tko pere suđe? H-----a-ker op? H___ v_____ o__ H-e- v-s-e- o-? --------------- Hvem vasker op? 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + danski (1-100) MP3 danski (1-100)
Video nije pronađen!

Rano učenje

Strani jezici danas dobivaju sve više na važnosti. To također vrijedi i za poslovni život. Stoga broj ljudi koji uči strane jezike raste. Također mnogo roditelja želi da njihova djeca uče jezike. Najbolje vrijeme za učenje jezika su rane godine. Diljem svijeta već postoji mnogo međunarodnih osnovnih škola. Također su sve omiljeni dječji vrtići s višejezičnim odgojem. Rani početak učenja jezika ima mnogo prednosti. To je uvjetovano razvojem našeg mozga. Do četvrte godine u mozgu se formiraju jezične strukture. Pri učenju nam pomažu te neuronske mreže. Nove strukture se kasnije u životu ne razvijaju više tako dobro. Starija djeca i odrasli puno teže usvajaju jezik. Stoga bismo trebali poticati rani razvitak našeg mozga. Ukratko: što mlađe - to bolje. Također postojе ljudi koji kritiziraju rano učenje. Oni se pribojavaju da višejezičnost opterećuje malu djecu. Osim toga postoji opasnost da nijedan jezik neće naučiti kako treba. Sa znanstvenog gledišta te su sumnje neutemeljene. Većina jezikoslovaca i neuropsihologa su optimistični. Njihova istraživanja na tu temu dolaze do pozitivnih rezultata. Djeci je obično zabavno na nastavi jezika. I: dok djeca uče jezike, оna i razmišljaju o jeziku. Tako kroz strani jezik upoznavaju i svoj materinji jezik. Od znanja o jeziku djeca imaju koristi cijeli svoj život. Možda je čak bolje započeti s teškim jezicima. Pošto dječji mozak uči brzo i intuitivno. Mozgu je sasvim svejedno hoće li pohraniti hello, ciao ili néih hóu!
Dali si znao?
Hindu spada u indoarijske jezike. Govori se u većini država sjeverne i centralne Indije. Hindu je u uskom srodstvu s jezikom urdu koji se prvenstveno govori u Pakistanu. Zapravo su oba jezika skoro identična. Suštinska razlika se sastoji u pismu. Hindu se piše pismom devanagari. Urdu, s druge strane, koristi arapski sistem znakova. Za hindu su karakteristična mnoga narječja. Zbog veličine zemlje oni se djelomice znatno međusobno razlikuju. Za 370 milijuna ljudi hindu je materinski jezik. Tu spada još i najmanje 150 milijuna koji vladaju jezikom hindu kao drugim jezikom. Tako hindu spada u jedan od jezika s najviše govornika na svijetu. Poslije kineskog zauzima drugo mjesto. Znači, ispred je španjolskog i engleskog! A utjecaj Indije u svijetu munjevito raste!