Zbirka izraza

hr Čišćenje kuće   »   sq Pastrim shtёpie

18 [osamnaest]

Čišćenje kuće

Čišćenje kuće

18 [tetёmbёdhjetё]

Pastrim shtёpie

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski albanski igra Više
Danas je subota. So- ----- e--h-u-ё. S-- ё---- e s------ S-t ё-h-ё e s-t-n-. ------------------- Sot ёshtё e shtunё. 0
Danas imamo vremena. So--kem--koh-. S-- k--- k---- S-t k-m- k-h-. -------------- Sot kemi kohё. 0
Danas čistimo stan. So----st----ё sh--pi-ё. S-- p-------- s-------- S-t p-s-r-j-ё s-t-p-n-. ----------------------- Sot pastrojmё shtёpinё. 0
Ja čistim kupaonicu. Unё pa--roj-banjo-. U-- p------ b------ U-ё p-s-r-j b-n-o-. ------------------- Unё pastroj banjon. 0
Moj muž pere auto. B-rr- i- la------n--. B---- i- l-- m------- B-r-i i- l-n m-k-n-n- --------------------- Burri im lan makinёn. 0
Djeca čiste bicikle. F--i-ёt -a--ё---ç-k--t-t. F------ l---- b---------- F-m-j-t l-j-ё b-ç-k-e-a-. ------------------------- Fёmijёt lajnё biçikletat. 0
Baka zalijeva cvijeće. G--sh-a--ji----l--. G------ u--- l----- G-y-h-a u-i- l-l-t- ------------------- Gjyshja ujit lulet. 0
Djeca pospremaju dječju sobu. Fё--- -t-p-s-r--n- dh-m-n. F---- ё- p-------- d------ F-m-j ё- p-s-r-j-ё d-o-ё-. -------------------------- Fёmij ёt pastrojnё dhomёn. 0
Moj muž posprema svoj pisaći stol. B---i--- --str---tav--in-n --sh---mit. B---- i- p------ t-------- e s-------- B-r-i i- p-s-r-n t-v-l-n-n e s-k-i-i-. -------------------------------------- Burri im pastron tavolinёn e shkrimit. 0
Stavljam rublje u perilicu. F---r-o-a------a-----ç-. F-- r----- n- l--------- F-s r-o-a- n- l-v-t-i-e- ------------------------ Fus rrobat nё lavatriçe. 0
Vješam rublje. V-------a-. V-- r------ V-r r-o-a-. ----------- Var rrobat. 0
Glačam rublje. He--ros----b--. H------ r------ H-k-r-s r-o-a-. --------------- Hekuros rrobat. 0
Prozori su prljavi. D-i-a-e---a---tё pi-ta. D------- j--- t- p----- D-i-a-e- j-n- t- p-s-a- ----------------------- Dritaret janё tё pista. 0
Pod je prljav. Dys-emeja ---t- - p-stё. D-------- ё---- e p----- D-s-e-e-a ё-h-ё e p-s-ё- ------------------------ Dyshemeja ёshtё e pistё. 0
Posuđe je prljavo. En-t j--ë të-pal-r-. E--- j--- t- p------ E-ё- j-n- t- p-l-r-. -------------------- Enёt janë të palara. 0
Tko čisti prozore? Ku-h - ----dri----t? K--- i l-- d-------- K-s- i l-n d-i-a-e-? -------------------- Kush i lan dritaret? 0
Tko usisava prašinu? Ku-h e --r- pl-h-rin? K--- e m--- p-------- K-s- e m-r- p-u-u-i-? --------------------- Kush e merr pluhurin? 0
Tko pere suđe? Kush i --- -n--? K--- i l-- e---- K-s- i l-n e-ё-? ---------------- Kush i lan enёt? 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Rano učenje

Strani jezici danas dobivaju sve više na važnosti. To također vrijedi i za poslovni život. Stoga broj ljudi koji uči strane jezike raste. Također mnogo roditelja želi da njihova djeca uče jezike. Najbolje vrijeme za učenje jezika su rane godine. Diljem svijeta već postoji mnogo međunarodnih osnovnih škola. Također su sve omiljeni dječji vrtići s višejezičnim odgojem. Rani početak učenja jezika ima mnogo prednosti. To je uvjetovano razvojem našeg mozga. Do četvrte godine u mozgu se formiraju jezične strukture. Pri učenju nam pomažu te neuronske mreže. Nove strukture se kasnije u životu ne razvijaju više tako dobro. Starija djeca i odrasli puno teže usvajaju jezik. Stoga bismo trebali poticati rani razvitak našeg mozga. Ukratko: što mlađe - to bolje. Također postojе ljudi koji kritiziraju rano učenje. Oni se pribojavaju da višejezičnost opterećuje malu djecu. Osim toga postoji opasnost da nijedan jezik neće naučiti kako treba. Sa znanstvenog gledišta te su sumnje neutemeljene. Većina jezikoslovaca i neuropsihologa su optimistični. Njihova istraživanja na tu temu dolaze do pozitivnih rezultata. Djeci je obično zabavno na nastavi jezika. I: dok djeca uče jezike, оna i razmišljaju o jeziku. Tako kroz strani jezik upoznavaju i svoj materinji jezik. Od znanja o jeziku djeca imaju koristi cijeli svoj život. Možda je čak bolje započeti s teškim jezicima. Pošto dječji mozak uči brzo i intuitivno. Mozgu je sasvim svejedno hoće li pohraniti hello, ciao ili néih hóu!
Dali si znao?
Hindu spada u indoarijske jezike. Govori se u većini država sjeverne i centralne Indije. Hindu je u uskom srodstvu s jezikom urdu koji se prvenstveno govori u Pakistanu. Zapravo su oba jezika skoro identična. Suštinska razlika se sastoji u pismu. Hindu se piše pismom devanagari. Urdu, s druge strane, koristi arapski sistem znakova. Za hindu su karakteristična mnoga narječja. Zbog veličine zemlje oni se djelomice znatno međusobno razlikuju. Za 370 milijuna ljudi hindu je materinski jezik. Tu spada još i najmanje 150 milijuna koji vladaju jezikom hindu kao drugim jezikom. Tako hindu spada u jedan od jezika s najviše govornika na svijetu. Poslije kineskog zauzima drugo mjesto. Znači, ispred je španjolskog i engleskog! A utjecaj Indije u svijetu munjevito raste!