Zbirka izraza

hr Čišćenje kuće   »   be Прыбіранне ў доме

18 [osamnaest]

Čišćenje kuće

Čišćenje kuće

18 [васемнаццаць]

18 [vasemnatstsats’]

Прыбіранне ў доме

[Prybіranne u dome]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
Danas je subota. С-н-----бота. С---- с------ С-н-я с-б-т-. ------------- Сёння субота. 0
Sen----------. S----- s------ S-n-y- s-b-t-. -------------- Sennya subota.
Danas imamo vremena. С-н-я-ў -ас--с-ь в-л-н-----. С---- ў н-- ё--- в----- ч--- С-н-я ў н-с ё-ц- в-л-н- ч-с- ---------------------------- Сёння ў нас ёсць вольны час. 0
Senn-a-----s -ost-----l’-- c-as. S----- u n-- y----- v----- c---- S-n-y- u n-s y-s-s- v-l-n- c-a-. -------------------------------- Sennya u nas yosts’ vol’ny chas.
Danas čistimo stan. С--н- мы -----ра-- у кв-тэ--. С---- м- п-------- у к------- С-н-я м- п-ы-і-а-м у к-а-э-ы- ----------------------------- Сёння мы прыбіраем у кватэры. 0
Se-n-- -- pr---r-em------ter-. S----- m- p-------- u k------- S-n-y- m- p-y-і-a-m u k-a-e-y- ------------------------------ Sennya my prybіraem u kvatery.
Ja čistim kupaonicu. Я-п-ыб--аюся - ванны--па-оі. Я п--------- ў в----- п----- Я п-ы-і-а-с- ў в-н-ы- п-к-і- ---------------------------- Я прыбіраюся ў ванным пакоі. 0
Ya pryb-r-y-s-a-- -a-------k--. Y- p----------- u v----- p----- Y- p-y-і-a-u-y- u v-n-y- p-k-і- ------------------------------- Ya prybіrayusya u vannym pakoі.
Moj muž pere auto. Мо- -уж---е-----н-. М-- м-- м-- м------ М-й м-ж м-е м-ш-н-. ------------------- Мой муж мые машыну. 0
M-- -u-h-m-e -a--y-u. M-- m--- m-- m------- M-y m-z- m-e m-s-y-u- --------------------- Moy muzh mye mashynu.
Djeca čiste bicikle. Дз-ці ----ь --л-сi----. Д---- м---- в---------- Д-е-і м-ю-ь в-л-с-п-д-. ----------------------- Дзеці мыюць веласiпеды. 0
D--t-і -y-u-s’----asiped-. D----- m------ v---------- D-e-s- m-y-t-’ v-l-s-p-d-. -------------------------- Dzetsі myyuts’ velasipedy.
Baka zalijeva cvijeće. Б----я ------- к--тк-. Б----- п------ к------ Б-б-л- п-л-в-е к-е-к-. ---------------------- Бабуля палівае кветкі. 0
B-bul---p-lіv----v-t--. B------ p------ k------ B-b-l-a p-l-v-e k-e-k-. ----------------------- Babulya palіvae kvetkі.
Djeca pospremaju dječju sobu. Дзеці---ыбі---ц-----д-і---ым пако-. Д---- п---------- ў д------- п----- Д-е-і п-ы-і-а-ц-а ў д-і-я-ы- п-к-і- ----------------------------------- Дзеці прыбіраюцца ў дзіцячым пакоі. 0
D-e--і--rybіr-yuts--a-u-dzіtsyachy---a-o-. D----- p------------- u d---------- p----- D-e-s- p-y-і-a-u-s-s- u d-і-s-a-h-m p-k-і- ------------------------------------------ Dzetsі prybіrayutstsa u dzіtsyachym pakoі.
Moj muž posprema svoj pisaći stol. М-- -у- пр-бі-а-ц-- на п-с------ ста--. М-- м-- п---------- н- п-------- с----- М-й м-ж п-ы-і-а-ц-а н- п-с-м-в-м с-а-е- --------------------------------------- Мой муж прыбіраецца на пісьмовым стале. 0
Mo-----h-p-y--rae--ts--na-p----o--- -t---. M-- m--- p------------ n- p-------- s----- M-y m-z- p-y-і-a-t-t-a n- p-s-m-v-m s-a-e- ------------------------------------------ Moy muzh prybіraetstsa na pіs’movym stale.
Stavljam rublje u perilicu. Я--л--у-бя-ізн--- -ра--н-----ш---. Я к---- б------ ў п------- м------ Я к-а-у б-л-з-у ў п-а-ь-у- м-ш-н-. ---------------------------------- Я кладу бялізну ў пральную машыну. 0
Ya k-a---b-al-zn- u---al--uy- ---h---. Y- k---- b------- u p-------- m------- Y- k-a-u b-a-і-n- u p-a-’-u-u m-s-y-u- -------------------------------------- Ya kladu byalіznu u pral’nuyu mashynu.
Vješam rublje. Я---з--шв-- бя--з--. Я р-------- б------- Я р-з-е-в-ю б-л-з-у- -------------------- Я развешваю бялізну. 0
Ya-ra----h-a-u by---z--. Y- r---------- b-------- Y- r-z-e-h-a-u b-a-і-n-. ------------------------ Ya razveshvayu byalіznu.
Glačam rublje. Я --а--ю-б--і---. Я п----- б------- Я п-а-у- б-л-з-у- ----------------- Я прасую бялізну. 0
Ya-prasuyu----lіznu. Y- p------ b-------- Y- p-a-u-u b-a-і-n-. -------------------- Ya prasuyu byalіznu.
Prozori su prljavi. В-кны----д--я. В---- б------- В-к-ы б-у-н-я- -------------- Вокны брудныя. 0
Vok-y -rudnyya. V---- b-------- V-k-y b-u-n-y-. --------------- Vokny brudnyya.
Pod je prljav. Па-л-га---у-н-я. П------ б------- П-д-о-а б-у-н-я- ---------------- Падлога брудная. 0
Pa--o-a b-------. P------ b-------- P-d-o-a b-u-n-y-. ----------------- Padloga brudnaya.
Posuđe je prljavo. По--- бр-дны. П---- б------ П-с-д б-у-н-. ------------- Посуд брудны. 0
P--u--b--dn-. P---- b------ P-s-d b-u-n-. ------------- Posud brudny.
Tko čisti prozore? Х-о-памые----ны? Х-- п---- в----- Х-о п-м-е в-к-ы- ---------------- Хто памые вокны? 0
K-t--pa-----o--y? K--- p---- v----- K-t- p-m-e v-k-y- ----------------- Khto pamye vokny?
Tko usisava prašinu? Х-о-буд---пыл--о----? Х-- б---- п---------- Х-о б-д-е п-л-с-с-ц-? --------------------- Хто будзе пыласосіць? 0
K--o-b-dze p----os--s-? K--- b---- p----------- K-t- b-d-e p-l-s-s-t-’- ----------------------- Khto budze pylasosіts’?
Tko pere suđe? Хто-па-ые -ос--? Х-- п---- п----- Х-о п-м-е п-с-д- ---------------- Хто памые посуд? 0
K--o-pamy--po-u-? K--- p---- p----- K-t- p-m-e p-s-d- ----------------- Khto pamye posud?

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Rano učenje

Strani jezici danas dobivaju sve više na važnosti. To također vrijedi i za poslovni život. Stoga broj ljudi koji uči strane jezike raste. Također mnogo roditelja želi da njihova djeca uče jezike. Najbolje vrijeme za učenje jezika su rane godine. Diljem svijeta već postoji mnogo međunarodnih osnovnih škola. Također su sve omiljeni dječji vrtići s višejezičnim odgojem. Rani početak učenja jezika ima mnogo prednosti. To je uvjetovano razvojem našeg mozga. Do četvrte godine u mozgu se formiraju jezične strukture. Pri učenju nam pomažu te neuronske mreže. Nove strukture se kasnije u životu ne razvijaju više tako dobro. Starija djeca i odrasli puno teže usvajaju jezik. Stoga bismo trebali poticati rani razvitak našeg mozga. Ukratko: što mlađe - to bolje. Također postojе ljudi koji kritiziraju rano učenje. Oni se pribojavaju da višejezičnost opterećuje malu djecu. Osim toga postoji opasnost da nijedan jezik neće naučiti kako treba. Sa znanstvenog gledišta te su sumnje neutemeljene. Većina jezikoslovaca i neuropsihologa su optimistični. Njihova istraživanja na tu temu dolaze do pozitivnih rezultata. Djeci je obično zabavno na nastavi jezika. I: dok djeca uče jezike, оna i razmišljaju o jeziku. Tako kroz strani jezik upoznavaju i svoj materinji jezik. Od znanja o jeziku djeca imaju koristi cijeli svoj život. Možda je čak bolje započeti s teškim jezicima. Pošto dječji mozak uči brzo i intuitivno. Mozgu je sasvim svejedno hoće li pohraniti hello, ciao ili néih hóu!
Dali si znao?
Hindu spada u indoarijske jezike. Govori se u većini država sjeverne i centralne Indije. Hindu je u uskom srodstvu s jezikom urdu koji se prvenstveno govori u Pakistanu. Zapravo su oba jezika skoro identična. Suštinska razlika se sastoji u pismu. Hindu se piše pismom devanagari. Urdu, s druge strane, koristi arapski sistem znakova. Za hindu su karakteristična mnoga narječja. Zbog veličine zemlje oni se djelomice znatno međusobno razlikuju. Za 370 milijuna ljudi hindu je materinski jezik. Tu spada još i najmanje 150 milijuna koji vladaju jezikom hindu kao drugim jezikom. Tako hindu spada u jedan od jezika s najviše govornika na svijetu. Poslije kineskog zauzima drugo mjesto. Znači, ispred je španjolskog i engleskog! A utjecaj Indije u svijetu munjevito raste!