Zbirka izraza

hr Čišćenje kuće   »   be Прыбіранне ў доме

18 [osamnaest]

Čišćenje kuće

Čišćenje kuće

18 [васемнаццаць]

18 [vasemnatstsats’]

Прыбіранне ў доме

[Prybіranne u dome]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
Danas je subota. С--ня-с--от-. С____ с______ С-н-я с-б-т-. ------------- Сёння субота. 0
Se--y- --bot-. S_____ s______ S-n-y- s-b-t-. -------------- Sennya subota.
Danas imamo vremena. С--ня ў-нас--сць ---ьны -ас. С____ ў н__ ё___ в_____ ч___ С-н-я ў н-с ё-ц- в-л-н- ч-с- ---------------------------- Сёння ў нас ёсць вольны час. 0
Se-n---u-nas-y-st-- v---ny ch-s. S_____ u n__ y_____ v_____ c____ S-n-y- u n-s y-s-s- v-l-n- c-a-. -------------------------------- Sennya u nas yosts’ vol’ny chas.
Danas čistimo stan. Сённ--м- -ры-ір-ем - к-а--р-. С____ м_ п________ у к_______ С-н-я м- п-ы-і-а-м у к-а-э-ы- ----------------------------- Сёння мы прыбіраем у кватэры. 0
S-n-y--m- pr---raem u---at--y. S_____ m_ p________ u k_______ S-n-y- m- p-y-і-a-m u k-a-e-y- ------------------------------ Sennya my prybіraem u kvatery.
Ja čistim kupaonicu. Я-прыб-р-юс--ў ван--м п--оі. Я п_________ ў в_____ п_____ Я п-ы-і-а-с- ў в-н-ы- п-к-і- ---------------------------- Я прыбіраюся ў ванным пакоі. 0
Y- p-yb--ayu-y- u ----y----k--. Y_ p___________ u v_____ p_____ Y- p-y-і-a-u-y- u v-n-y- p-k-і- ------------------------------- Ya prybіrayusya u vannym pakoі.
Moj muž pere auto. Мо- муж м-е-м----у. М__ м__ м__ м______ М-й м-ж м-е м-ш-н-. ------------------- Мой муж мые машыну. 0
M-y mu-- -y--ma--ynu. M__ m___ m__ m_______ M-y m-z- m-e m-s-y-u- --------------------- Moy muzh mye mashynu.
Djeca čiste bicikle. Д---і-м-юц--вела---еды. Д____ м____ в__________ Д-е-і м-ю-ь в-л-с-п-д-. ----------------------- Дзеці мыюць веласiпеды. 0
D---s- my---s’ -el--ipe--. D_____ m______ v__________ D-e-s- m-y-t-’ v-l-s-p-d-. -------------------------- Dzetsі myyuts’ velasipedy.
Baka zalijeva cvijeće. Ба-у-я------ае---ет-і. Б_____ п______ к______ Б-б-л- п-л-в-е к-е-к-. ---------------------- Бабуля палівае кветкі. 0
Ba-ul-a-p---vae -v-t--. B______ p______ k______ B-b-l-a p-l-v-e k-e-k-. ----------------------- Babulya palіvae kvetkі.
Djeca pospremaju dječju sobu. Д---і--р--і--ю-ц--ў -зіця--м-п--оі. Д____ п__________ ў д_______ п_____ Д-е-і п-ы-і-а-ц-а ў д-і-я-ы- п-к-і- ----------------------------------- Дзеці прыбіраюцца ў дзіцячым пакоі. 0
Dz---і --y-і-ayut-tsa-- dz--s---h-- -a---. D_____ p_____________ u d__________ p_____ D-e-s- p-y-і-a-u-s-s- u d-і-s-a-h-m p-k-і- ------------------------------------------ Dzetsі prybіrayutstsa u dzіtsyachym pakoі.
Moj muž posprema svoj pisaći stol. М-й---ж--ры-іра---- -- ---ьм-в-м -т-л-. М__ м__ п__________ н_ п________ с_____ М-й м-ж п-ы-і-а-ц-а н- п-с-м-в-м с-а-е- --------------------------------------- Мой муж прыбіраецца на пісьмовым стале. 0
M-y-m--h p-ybі-a-------na ---’-ovy- s-al-. M__ m___ p____________ n_ p________ s_____ M-y m-z- p-y-і-a-t-t-a n- p-s-m-v-m s-a-e- ------------------------------------------ Moy muzh prybіraetstsa na pіs’movym stale.
Stavljam rublje u perilicu. Я кл----бялі-н------а--ную машыну. Я к____ б______ ў п_______ м______ Я к-а-у б-л-з-у ў п-а-ь-у- м-ш-н-. ---------------------------------- Я кладу бялізну ў пральную машыну. 0
Y----adu-byal-znu-u----l-n-yu -as--n-. Y_ k____ b_______ u p________ m_______ Y- k-a-u b-a-і-n- u p-a-’-u-u m-s-y-u- -------------------------------------- Ya kladu byalіznu u pral’nuyu mashynu.
Vješam rublje. Я--а-в-ш----б-л-з-у. Я р________ б_______ Я р-з-е-в-ю б-л-з-у- -------------------- Я развешваю бялізну. 0
Ya-----e-h-ayu -yal--n-. Y_ r__________ b________ Y- r-z-e-h-a-u b-a-і-n-. ------------------------ Ya razveshvayu byalіznu.
Glačam rublje. Я-п--с-- -я-і---. Я п_____ б_______ Я п-а-у- б-л-з-у- ----------------- Я прасую бялізну. 0
Ya pra-uy- ------nu. Y_ p______ b________ Y- p-a-u-u b-a-і-n-. -------------------- Ya prasuyu byalіznu.
Prozori su prljavi. В-кн---руд---. В____ б_______ В-к-ы б-у-н-я- -------------- Вокны брудныя. 0
V-k---b-u-n---. V____ b________ V-k-y b-u-n-y-. --------------- Vokny brudnyya.
Pod je prljav. Па-л-г- бру-на-. П______ б_______ П-д-о-а б-у-н-я- ---------------- Падлога брудная. 0
Pa--o-a--ru--aya. P______ b________ P-d-o-a b-u-n-y-. ----------------- Padloga brudnaya.
Posuđe je prljavo. П---д бру---. П____ б______ П-с-д б-у-н-. ------------- Посуд брудны. 0
Po-u--b-udn-. P____ b______ P-s-d b-u-n-. ------------- Posud brudny.
Tko čisti prozore? Х-о -ам-е в-к--? Х__ п____ в_____ Х-о п-м-е в-к-ы- ---------------- Хто памые вокны? 0
Kh-- pam-- v-k-y? K___ p____ v_____ K-t- p-m-e v-k-y- ----------------- Khto pamye vokny?
Tko usisava prašinu? Хто -у----пыла-о---ь? Х__ б____ п__________ Х-о б-д-е п-л-с-с-ц-? --------------------- Хто будзе пыласосіць? 0
K--o--ud-e----a-o-іt-’? K___ b____ p___________ K-t- b-d-e p-l-s-s-t-’- ----------------------- Khto budze pylasosіts’?
Tko pere suđe? Х-- --м-е -осу-? Х__ п____ п_____ Х-о п-м-е п-с-д- ---------------- Хто памые посуд? 0
K-to -a-ye-p-sud? K___ p____ p_____ K-t- p-m-e p-s-d- ----------------- Khto pamye posud?

Rano učenje

Strani jezici danas dobivaju sve više na važnosti. To također vrijedi i za poslovni život. Stoga broj ljudi koji uči strane jezike raste. Također mnogo roditelja želi da njihova djeca uče jezike. Najbolje vrijeme za učenje jezika su rane godine. Diljem svijeta već postoji mnogo međunarodnih osnovnih škola. Također su sve omiljeni dječji vrtići s višejezičnim odgojem. Rani početak učenja jezika ima mnogo prednosti. To je uvjetovano razvojem našeg mozga. Do četvrte godine u mozgu se formiraju jezične strukture. Pri učenju nam pomažu te neuronske mreže. Nove strukture se kasnije u životu ne razvijaju više tako dobro. Starija djeca i odrasli puno teže usvajaju jezik. Stoga bismo trebali poticati rani razvitak našeg mozga. Ukratko: što mlađe - to bolje. Također postojе ljudi koji kritiziraju rano učenje. Oni se pribojavaju da višejezičnost opterećuje malu djecu. Osim toga postoji opasnost da nijedan jezik neće naučiti kako treba. Sa znanstvenog gledišta te su sumnje neutemeljene. Većina jezikoslovaca i neuropsihologa su optimistični. Njihova istraživanja na tu temu dolaze do pozitivnih rezultata. Djeci je obično zabavno na nastavi jezika. I: dok djeca uče jezike, оna i razmišljaju o jeziku. Tako kroz strani jezik upoznavaju i svoj materinji jezik. Od znanja o jeziku djeca imaju koristi cijeli svoj život. Možda je čak bolje započeti s teškim jezicima. Pošto dječji mozak uči brzo i intuitivno. Mozgu je sasvim svejedno hoće li pohraniti hello, ciao ili néih hóu!
Dali si znao?
Hindu spada u indoarijske jezike. Govori se u većini država sjeverne i centralne Indije. Hindu je u uskom srodstvu s jezikom urdu koji se prvenstveno govori u Pakistanu. Zapravo su oba jezika skoro identična. Suštinska razlika se sastoji u pismu. Hindu se piše pismom devanagari. Urdu, s druge strane, koristi arapski sistem znakova. Za hindu su karakteristična mnoga narječja. Zbog veličine zemlje oni se djelomice znatno međusobno razlikuju. Za 370 milijuna ljudi hindu je materinski jezik. Tu spada još i najmanje 150 milijuna koji vladaju jezikom hindu kao drugim jezikom. Tako hindu spada u jedan od jezika s najviše govornika na svijetu. Poslije kineskog zauzima drugo mjesto. Znači, ispred je španjolskog i engleskog! A utjecaj Indije u svijetu munjevito raste!