Zbirka izraza

hr Učiti strane jezike   »   kn ಪರಭಾಷೆಗಳನ್ನು ಕಲಿಯುವುದು

23 [dvadeset i tri]

Učiti strane jezike

Učiti strane jezike

೨೩. [ಇಪ್ಪತ್ತಮೂರು]

23. [Ippattamūru]

ಪರಭಾಷೆಗಳನ್ನು ಕಲಿಯುವುದು

[parabhāṣegaḷannu kaliyuvudu.]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kannada igra Više
Gdje ste naučili španjolski? ನೀವ- ಎ---ಿ--್ಪ-ನಿ-್-----ಿರ-? ನ--- ಎ---- ಸ------- ಕ------- ನ-ವ- ಎ-್-ಿ ಸ-ಪ-ನ-ಷ- ಕ-ಿ-ಿ-ಿ- ---------------------------- ನೀವು ಎಲ್ಲಿ ಸ್ಪಾನಿಷ್ ಕಲಿತಿರಿ? 0
Nī-u-elli-s-ā--- -a--t---? N--- e--- s----- k-------- N-v- e-l- s-ā-i- k-l-t-r-? -------------------------- Nīvu elli spāniṣ kalitiri?
Znate li i portugalski? ನೀವ- -ೋ-್---ಸ- -ಾ-ೆ-ಮ-ತನ--ುತ್-ೀರಾ? ನ--- ಪ-------- ಭ--- ಮ------------- ನ-ವ- ಪ-ರ-ಚ-ೀ-್ ಭ-ಷ- ಮ-ತ-ಾ-ು-್-ೀ-ಾ- ---------------------------------- ನೀವು ಪೋರ್ಚಗೀಸ್ ಭಾಷೆ ಮಾತನಾಡುತ್ತೀರಾ? 0
Nī----ōrc-gīs --ā-- ---a-ā-uttīrā? N--- p------- b---- m------------- N-v- p-r-a-ī- b-ā-e m-t-n-ḍ-t-ī-ā- ---------------------------------- Nīvu pōrcagīs bhāṣe mātanāḍuttīrā?
Da, a znam i nešto talijanski. ಹೌದ--------ಪ -ಟ-ಯಾ----್--- ಮಾತನ----್--. ಹ---- ಸ----- ಇ--------- ಸ- ಮ----------- ಹ-ದ-, ಸ-ವ-್- ಇ-್-ಾ-ಿ-ನ- ಸ- ಮ-ತ-ಾ-ಬ-್-ೆ- --------------------------------------- ಹೌದು, ಸ್ವಲ್ಪ ಇಟ್ಯಾಲಿಯನ್ ಸಹ ಮಾತನಾಡಬಲ್ಲೆ. 0
H----- s-a--- iṭy---y-- saha m-t-----b-l-e. H----- s----- i-------- s--- m------------- H-u-u- s-a-p- i-y-l-y-n s-h- m-t-n-ḍ-b-l-e- ------------------------------------------- Haudu, svalpa iṭyāliyan saha mātanāḍaballe.
Mislim da govorite vrlo dobro. ನ-ಗೆ-ನ--ು-ತ-ಂಬ --ನ್-ಾಗ---ಾ--ಾಡು--ತೀರ- ಎನಿ--ತ-ತ--. ನ--- ನ--- ತ--- ಚ------- ಮ------------ ಎ---------- ನ-ಗ- ನ-ವ- ತ-ಂ- ಚ-ನ-ನ-ಗ- ಮ-ತ-ಾ-ು-್-ೀ-ಿ ಎ-ಿ-ು-್-ದ-. ------------------------------------------------- ನನಗೆ ನೀವು ತುಂಬ ಚೆನ್ನಾಗಿ ಮಾತನಾಡುತ್ತೀರಿ ಎನಿಸುತ್ತದೆ. 0
N-na-e--ī-u---m---cen---i---t-nāḍut-ī-i-e-i-u-----. N----- n--- t---- c------ m------------ e---------- N-n-g- n-v- t-m-a c-n-ā-i m-t-n-ḍ-t-ī-i e-i-u-t-d-. --------------------------------------------------- Nanage nīvu tumba cennāgi mātanāḍuttīri enisuttade.
Ti jezici su prilično vrlo slični. ಈ -ಾ----ೆಲ-ಲಾ---ು-ೇಕ--ಂದೇ--ರಹ-ಇ-ೆ. ಈ ಭ---------- ಬ----- ಒ--- ತ-- ಇ--- ಈ ಭ-ಷ-ಗ-ೆ-್-ಾ ಬ-ು-ೇ- ಒ-ದ- ತ-ಹ ಇ-ೆ- ---------------------------------- ಈ ಭಾಷೆಗಳೆಲ್ಲಾ ಬಹುತೇಕ ಒಂದೇ ತರಹ ಇವೆ. 0
Ī ----e---e-lā-ba--tē-- on-ē --r-----v-. Ī b----------- b------- o--- t----- i--- Ī b-ā-e-a-e-l- b-h-t-k- o-d- t-r-h- i-e- ---------------------------------------- Ī bhāṣegaḷellā bahutēka ondē taraha ive.
Mogu ih dobro razumjeti. ನಾನ--ಅ-ು----ನೆ--ಲ- ಚೆ-----ಿ -ರ-ಥ---ಿ----ಳ--್-ೆ. ನ--- ಅ------------ ಚ------- ಅ------------------ ನ-ನ- ಅ-ು-ಳ-್-ೆ-್-ಾ ಚ-ನ-ನ-ಗ- ಅ-್-ಮ-ಡ-ಕ-ಳ-ಳ-ಲ-ಲ-. ----------------------------------------------- ನಾನು ಅವುಗಳನ್ನೆಲ್ಲಾ ಚೆನ್ನಾಗಿ ಅರ್ಥಮಾಡಿಕೊಳ್ಳಬಲ್ಲೆ. 0
N--u av-ga-a----l- c--nā-i ar-----ḍ-k---------. N--- a------------ c------ a------------------- N-n- a-u-a-a-n-l-ā c-n-ā-i a-t-a-ā-i-o-ḷ-b-l-e- ----------------------------------------------- Nānu avugaḷannellā cennāgi arthamāḍikoḷḷaballe.
Ali govoriti i pisati je teško. ಆ--ೆ---ತನಾಡ---ದ--ಮ---ು ಬರ----ು-- -ಷ--. ಆ--- ಮ---------- ಮ---- ಬ-------- ಕ---- ಆ-ರ- ಮ-ತ-ಾ-ು-ು-ು ಮ-್-ು ಬ-ೆ-ು-ು-ು ಕ-್-. -------------------------------------- ಆದರೆ ಮಾತನಾಡುವುದು ಮತ್ತು ಬರೆಯುವುದು ಕಷ್ಟ. 0
Ād-re--ā----ḍu-u-u-ma------reyuv--- -a--a. Ā---- m----------- m---- b--------- k----- Ā-a-e m-t-n-ḍ-v-d- m-t-u b-r-y-v-d- k-ṣ-a- ------------------------------------------ Ādare mātanāḍuvudu mattu bareyuvudu kaṣṭa.
Pravim još mnogo grešaka. ನಾ---ಇನ-ನ- ---ತ---ಾ-ತಪ್ಪುಗಳನ್-ು ಮ-ಡು-್ತೇನ-. ನ--- ಇ---- ಸ- ತ---- ತ---------- ಮ---------- ನ-ನ- ಇ-್-ೂ ಸ- ತ-ಂ-ಾ ತ-್-ು-ಳ-್-ು ಮ-ಡ-ತ-ತ-ನ-. ------------------------------------------- ನಾನು ಇನ್ನೂ ಸಹ ತುಂಬಾ ತಪ್ಪುಗಳನ್ನು ಮಾಡುತ್ತೇನೆ. 0
Nān- -n-ū s-ha ----ā-t-ppu-aḷannu mā-u----e. N--- i--- s--- t---- t----------- m--------- N-n- i-n- s-h- t-m-ā t-p-u-a-a-n- m-ḍ-t-ē-e- -------------------------------------------- Nānu innū saha tumbā tappugaḷannu māḍuttēne.
Ispravite me molim uvijek. ದ--ಿ-್---ನ------್ಪುಗ---ನು---ವ-ಗ-ೂ-ಸರ----ಸ-. ದ------- ನ--- ತ---------- ಯ------ ಸ-------- ದ-ವ-ಟ-ಟ- ನ-್- ತ-್-ು-ಳ-್-ು ಯ-ವ-ಗ-ೂ ಸ-ಿ-ಡ-ಸ-. ------------------------------------------- ದಯವಿಟ್ಟು ನನ್ನ ತಪ್ಪುಗಳನ್ನು ಯಾವಾಗಲೂ ಸರಿಪಡಿಸಿ. 0
D-----ṭṭu--a--a---pp-g-ḷann---ā-āga---s--i-aḍis-. D-------- n---- t----------- y------- s---------- D-y-v-ṭ-u n-n-a t-p-u-a-a-n- y-v-g-l- s-r-p-ḍ-s-. ------------------------------------------------- Dayaviṭṭu nanna tappugaḷannu yāvāgalū saripaḍisi.
Vaš izgovor je sasvim dobar. ನಿಮ----ಚ----ಣೆ--ಾಕ-್-ು ಚ------ಿ--. ನ---- ಉ------- ಸ------ ಚ---------- ನ-ಮ-ಮ ಉ-್-ಾ-ಣ- ಸ-ಕ-್-ು ಚ-ನ-ನ-ಗ-ದ-. ---------------------------------- ನಿಮ್ಮ ಉಚ್ಚಾರಣೆ ಸಾಕಷ್ಟು ಚೆನ್ನಾಗಿದೆ. 0
Ni---a u-----ṇ-----a--u-c---āgide. N----- u------- s------ c--------- N-m-m- u-c-r-ṇ- s-k-ṣ-u c-n-ā-i-e- ---------------------------------- Nim'ma uccāraṇe sākaṣṭu cennāgide.
Imate mali akcent. ನಿಮ---ಮ-ತ-ನ ಧಾಟಿ-ಲ------ವಲ-ಪ ---ತ್ಯಾ--ಇ--. ನ---- ಮ---- ಧ-------- ಸ----- ವ------- ಇ--- ನ-ಮ-ಮ ಮ-ತ-ನ ಧ-ಟ-ಯ-್-ಿ ಸ-ವ-್- ವ-ಯ-್-ಾ- ಇ-ೆ- ------------------------------------------ ನಿಮ್ಮ ಮಾತಿನ ಧಾಟಿಯಲ್ಲಿ ಸ್ವಲ್ಪ ವ್ಯತ್ಯಾಸ ಇದೆ. 0
Nim-ma mā-i-----ā-i-a--- s-a--a--yatyās- -d-. N----- m----- d--------- s----- v------- i--- N-m-m- m-t-n- d-ā-i-a-l- s-a-p- v-a-y-s- i-e- --------------------------------------------- Nim'ma mātina dhāṭiyalli svalpa vyatyāsa ide.
Prepoznaje se odakle dolazite. ನ-ವು -ಲ್ಲ--- -ಂದಿದ-ದೀ-ಿ-ಎಂ-------ರ--ೆ-----ತಾ---್---. ನ--- ಎ------ ಬ--------- ಎ----- ಜ----- ಗ------------- ನ-ವ- ಎ-್-ಿ-ದ ಬ-ದ-ದ-ದ-ರ- ಎ-ಬ-ದ- ಜ-ರ-ಗ- ಗ-ತ-ತ-ಗ-ತ-ತ-ೆ- ---------------------------------------------------- ನೀವು ಎಲ್ಲಿಂದ ಬಂದಿದ್ದೀರಿ ಎಂಬುದು ಜನರಿಗೆ ಗೂತ್ತಾಗುತ್ತದೆ. 0
Nī-u -l-ind- b--d--dī-- em-ud- janar-ge g-ttā---t---. N--- e------ b--------- e----- j------- g------------ N-v- e-l-n-a b-n-i-d-r- e-b-d- j-n-r-g- g-t-ā-u-t-d-. ----------------------------------------------------- Nīvu ellinda bandiddīri embudu janarige gūttāguttade.
Koji je Vaš maternji jezik? ನಿಮ-- ---ೃ---ೆ-ಯ--ುದು? ನ---- ಮ------- ಯ------ ನ-ಮ-ಮ ಮ-ತ-ಭ-ಷ- ಯ-ವ-ದ-? ---------------------- ನಿಮ್ಮ ಮಾತೃಭಾಷೆ ಯಾವುದು? 0
N-m'---mātr-bh--- -āvudu? N----- m--------- y------ N-m-m- m-t-̥-h-ṣ- y-v-d-? ------------------------- Nim'ma mātr̥bhāṣe yāvudu?
Idete li na tečaj jezika? ನೀವ---ಾಷಾ -ರಗತಿಗಳಿ-ೆ ಹೋ-ುತ್-ೀ--? ನ--- ಭ--- ತ--------- ಹ---------- ನ-ವ- ಭ-ಷ- ತ-ಗ-ಿ-ಳ-ಗ- ಹ-ಗ-ತ-ತ-ರ-? -------------------------------- ನೀವು ಭಾಷಾ ತರಗತಿಗಳಿಗೆ ಹೋಗುತ್ತೀರಾ? 0
Nī-----ā-----r-ga-i-a-ig--hō-ut-ī-ā? N--- b---- t------------- h--------- N-v- b-ā-ā t-r-g-t-g-ḷ-g- h-g-t-ī-ā- ------------------------------------ Nīvu bhāṣā taragatigaḷige hōguttīrā?
Koji udžbenik koristite? ನ-ವ--ಯ---ಪ-್ಯಪ----ಕವ-------ಯ-ಗ-ಸ-ತ್ತೀ-ಿ? ನ--- ಯ-- ಪ-------------- ಉ-------------- ನ-ವ- ಯ-ವ ಪ-್-ಪ-ಸ-ತ-ವ-್-ು ಉ-ಯ-ಗ-ಸ-ತ-ತ-ರ-? ---------------------------------------- ನೀವು ಯಾವ ಪಠ್ಯಪುಸ್ತಕವನ್ನು ಉಪಯೋಗಿಸುತ್ತೀರಿ? 0
Nīvu -ā-- p-----p-st--av--nu-up-yōg-s-t--r-? N--- y--- p----------------- u-------------- N-v- y-v- p-ṭ-y-p-s-a-a-a-n- u-a-ō-i-u-t-r-? -------------------------------------------- Nīvu yāva paṭhyapustakavannu upayōgisuttīri?
U ovom momentu ne znam kako se zove. ಪಠ----ಸ---- ಹೆ-ರು--ನಗ- ಸ---ದಲ್ಲಿ-ನ-ನ--ನ-್-ಿ ಇಲ್-. ಪ---------- ಹ---- ನ--- ಸ-------- ನ--------- ಇ---- ಪ-್-ಪ-ಸ-ತ-ದ ಹ-ಸ-ು ನ-ಗ- ಸ-್-ದ-್-ಿ ನ-ನ-ಿ-ಲ-ಲ- ಇ-್-. ------------------------------------------------- ಪಠ್ಯಪುಸ್ತಕದ ಹೆಸರು ನನಗೆ ಸದ್ಯದಲ್ಲಿ ನೆನಪಿನಲ್ಲಿ ಇಲ್ಲ. 0
P---y--us--k--a h-sar- n---ge-sadya-a-l- ---a--na-li-il-a. P-------------- h----- n----- s--------- n---------- i---- P-ṭ-y-p-s-a-a-a h-s-r- n-n-g- s-d-a-a-l- n-n-p-n-l-i i-l-. ---------------------------------------------------------- Paṭhyapustakada hesaru nanage sadyadalli nenapinalli illa.
Ne mogu se sjetiti naslova. ಪ--ಯಪು--ತಕ---ೆ-ರ- -ನಗೆ -್ಞ--ಕಕ್-ೆ ಬ---್ತಿ-್-. ಪ---------- ಹ---- ನ--- ಜ--------- ಬ---------- ಪ-್-ಪ-ಸ-ತ-ದ ಹ-ಸ-ು ನ-ಗ- ಜ-ಞ-ಪ-ಕ-ಕ- ಬ-ು-್-ಿ-್-. --------------------------------------------- ಪಠ್ಯಪುಸ್ತಕದ ಹೆಸರು ನನಗೆ ಜ್ಞಾಪಕಕ್ಕೆ ಬರುತ್ತಿಲ್ಲ. 0
Paṭ-yapu-t---da-he-a-- ---a-e-jñ--ak--ke-b--u-t-lla. P-------------- h----- n----- j--------- b---------- P-ṭ-y-p-s-a-a-a h-s-r- n-n-g- j-ā-a-a-k- b-r-t-i-l-. ---------------------------------------------------- Paṭhyapustakada hesaru nanage jñāpakakke baruttilla.
Zaboravio / Zaboravila sam to. ನ--ು -ದನ್ನು -ರ--ು-ಬ--್--ದ್ದೇ--. ನ--- ಅ----- ಮ---- ಬ------------ ನ-ನ- ಅ-ನ-ನ- ಮ-ೆ-ು ಬ-ಟ-ಟ-ದ-ದ-ನ-. ------------------------------- ನಾನು ಅದನ್ನು ಮರೆತು ಬಿಟ್ಟಿದ್ದೇನೆ. 0
Nā-u-a-a--u -are---b-ṭ---dē--. N--- a----- m----- b---------- N-n- a-a-n- m-r-t- b-ṭ-i-d-n-. ------------------------------ Nānu adannu maretu biṭṭiddēne.

Germanski jezici

Germanski jezici spadaju u indoeuropsku skupinu jezika. Ovu jezičnu skupinu karakteriziraju fonološka obilježja. Razlike u glasovnom sustavu ih čine drukčijim od drugih jezika. Postoji oko 15 germanskih jezika. Oni su materinji jezici 500 milijuna ljudi diljem svijeta. Teško je odrediti točan broj pojedinih jezika. Često je nejasno da li se radi o jezicima ili o dijalektima. Engleski je najznačajniji germanski jezik. U svijetu postoji gotovo 350 milijuna izvornih govornika engleskog jezika. Nakon toga dolaze njemački i nizozemski. Germanski jezici su podijeljeni u različite skupine. Postoje sjevernogermanski, zapadnogermanski i istočnogermanski jezici. Sjevernogermanski jezici su skandinavski jezici. Engleski, njemački i nizozemski su zapadnogermanski jezici. Istočnogermanski jezici su svi izumrli. Tu je, primjerice, spadao gotski jezik. Germanski jezici su se svijetom proširili kolonizacijom. Tako se nizozemski razumije i na Karibima i Južnoj Africi. Svi germanski jezici temelje se na zajedničkom korijenu. Nije sigurno da li je postojao jedinstveni protojezik. Osim toga, postoji jako malo starih germanskih spisa. Za razliku od romanskih jezika, postoji jako malo izvora. Stoga je istraživanje germanskih jezika teže. I o kulturi Germana se zna relativno malo. Germanski narodi nisu bili ujedinjeni. Stoga nije postojao zajednički identitet. Pa znanost mora pribjeći stranim izvorima. Bez Grka i Rimljana znali bismo malo o Germanima!
Dali si znao?
Katalonski spada u porodicu romanskih jezika. U bliskom je srodstvu sa španjolskim, francuskim i talijanskim. Govori se u Andori, u španjolskoj regiji Kataloniji i na Balearskim otocima. Katalonski se govori i u dijelovima Aragona i Valencije. Ukupno oko 12 milijuna ljudi govori ili razumije katalonski. Jezik je nastao između 8. i 10. stoljeća u području Pirineja. Teritorijalnim osvajanjima se zatim proširio na jug i istok. Važno je znati da katalonski nije dijalekt španjolskog. Razvio se iz vulgarnog latinskog i važi za poseban jezik. Španjolci ili Latinoamerikanci ga znači ne razumiju automatski. Mnoge strukture katalonskog su slične onima u drugim romanskim jezicima. Međutim, ima i nekoliko posebnosti koje se na pojavljuju u drugim jezicima. Govornici katalonskog su veoma ponosni na svoj jezik. I politika se već nekoliko desetljeća aktivno zauzima za katalonski. Učite katalonski, ovaj jezik ima budućnost!