Zbirka izraza

hr Učiti strane jezike   »   ro Învăţarea limbilor străine

23 [dvadeset i tri]

Učiti strane jezike

Učiti strane jezike

23 [douăzeci şi trei]

Învăţarea limbilor străine

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski rumunjski igra Više
Gdje ste naučili španjolski? Un-e--ţi î-----t -p-----a? U--- a-- î------ s-------- U-d- a-i î-v-ţ-t s-a-i-l-? -------------------------- Unde aţi învăţat spaniola? 0
Znate li i portugalski? Şt--i şi portug--za? Ş---- ş- p---------- Ş-i-i ş- p-r-u-h-z-? -------------------- Ştiţi şi portugheza? 0
Da, a znam i nešto talijanski. Da,----ş-iu ş--cev- -t----n-. D-- ş- ş--- ş- c--- i-------- D-, ş- ş-i- ş- c-v- i-a-i-n-. ----------------------------- Da, şi ştiu şi ceva italiană. 0
Mislim da govorite vrlo dobro. Mi s- -ar---- vorb--- f-ar---b--e. M- s- p--- c- v------ f----- b---- M- s- p-r- c- v-r-i-i f-a-t- b-n-. ---------------------------------- Mi se pare că vorbiţi foarte bine. 0
Ti jezici su prilično vrlo slični. Li---l--s-nt--o-r-e--s--ă-ăt----. L------ s--- f----- a------------ L-m-i-e s-n- f-a-t- a-e-ă-ă-o-r-. --------------------------------- Limbile sunt foarte asemănătoare. 0
Mogu ih dobro razumjeti. L--po--înţele-e-b---. L- p-- î------- b---- L- p-t î-ţ-l-g- b-n-. --------------------- Le pot înţelege bine. 0
Ali govoriti i pisati je teško. Da---ă -------i-să ------t- e-t--f----e greu. D-- s- s---- ş- s- v------- e--- f----- g---- D-r s- s-r-i ş- s- v-r-e-t- e-t- f-a-t- g-e-. --------------------------------------------- Dar să scrii şi să vorbeşti este foarte greu. 0
Pravim još mnogo grešaka. Î-c--ma- f-- --lte gr--el-. Î--- m-- f-- m---- g------- Î-c- m-i f-c m-l-e g-e-e-i- --------------------------- Încă mai fac multe greşeli. 0
Ispravite me molim uvijek. V- -o- -ă--ă-cor-cta-- -ntot-e--na. V- r-- s- m- c-------- î----------- V- r-g s- m- c-r-c-a-i î-t-t-e-u-a- ----------------------------------- Vă rog să mă corectaţi întotdeauna. 0
Vaš izgovor je sasvim dobar. P--nun--------ea--a---- -s-- --ar-e ---ă. P-------- d------------ e--- f----- b---- P-o-u-ţ-a d-m-e-v-a-t-ă e-t- f-a-t- b-n-. ----------------------------------------- Pronunţia dumneavoastră este foarte bună. 0
Imate mali akcent. Av-ţi -n-m---acce-t. A---- u- m-- a------ A-e-i u- m-c a-c-n-. -------------------- Aveţi un mic accent. 0
Prepoznaje se odakle dolazite. S----n-aş-e d- unde---o-en---. S- c------- d- u--- p--------- S- c-n-a-t- d- u-d- p-o-e-i-i- ------------------------------ Se cunoaşte de unde proveniţi. 0
Koji je Vaš maternji jezik? Ca-e -st--limba---mn--voa-tră ma--rn-? C--- e--- l---- d------------ m------- C-r- e-t- l-m-a d-m-e-v-a-t-ă m-t-r-ă- -------------------------------------- Care este limba dumneavoastră maternă? 0
Idete li na tečaj jezika? Fa--ţ- -- cur--de-lim--? F----- u- c--- d- l----- F-c-ţ- u- c-r- d- l-m-i- ------------------------ Faceţi un curs de limbi? 0
Koji udžbenik koristite? Ce ----rume----e-î------e util-za-i? C- i--------- d- î------- u--------- C- i-s-r-m-n- d- î-v-ţ-r- u-i-i-a-i- ------------------------------------ Ce instrument de învăţare utilizaţi? 0
U ovom momentu ne znam kako se zove. Î---cest --m--t nu ş-iu --- se---meş--. Î- a---- m----- n- ş--- c-- s- n------- Î- a-e-t m-m-n- n- ş-i- c-m s- n-m-ş-e- --------------------------------------- În acest moment nu ştiu cum se numeşte. 0
Ne mogu se sjetiti naslova. N---mi-a--n-e-- t--lu-. N- î-- a------- t------ N- î-i a-i-t-s- t-t-u-. ----------------------- Nu îmi amintesc titlul. 0
Zaboravio / Zaboravila sam to. As-- am -i--t. A--- a- u----- A-t- a- u-t-t- -------------- Asta am uitat. 0

Germanski jezici

Germanski jezici spadaju u indoeuropsku skupinu jezika. Ovu jezičnu skupinu karakteriziraju fonološka obilježja. Razlike u glasovnom sustavu ih čine drukčijim od drugih jezika. Postoji oko 15 germanskih jezika. Oni su materinji jezici 500 milijuna ljudi diljem svijeta. Teško je odrediti točan broj pojedinih jezika. Često je nejasno da li se radi o jezicima ili o dijalektima. Engleski je najznačajniji germanski jezik. U svijetu postoji gotovo 350 milijuna izvornih govornika engleskog jezika. Nakon toga dolaze njemački i nizozemski. Germanski jezici su podijeljeni u različite skupine. Postoje sjevernogermanski, zapadnogermanski i istočnogermanski jezici. Sjevernogermanski jezici su skandinavski jezici. Engleski, njemački i nizozemski su zapadnogermanski jezici. Istočnogermanski jezici su svi izumrli. Tu je, primjerice, spadao gotski jezik. Germanski jezici su se svijetom proširili kolonizacijom. Tako se nizozemski razumije i na Karibima i Južnoj Africi. Svi germanski jezici temelje se na zajedničkom korijenu. Nije sigurno da li je postojao jedinstveni protojezik. Osim toga, postoji jako malo starih germanskih spisa. Za razliku od romanskih jezika, postoji jako malo izvora. Stoga je istraživanje germanskih jezika teže. I o kulturi Germana se zna relativno malo. Germanski narodi nisu bili ujedinjeni. Stoga nije postojao zajednički identitet. Pa znanost mora pribjeći stranim izvorima. Bez Grka i Rimljana znali bismo malo o Germanima!
Dali si znao?
Katalonski spada u porodicu romanskih jezika. U bliskom je srodstvu sa španjolskim, francuskim i talijanskim. Govori se u Andori, u španjolskoj regiji Kataloniji i na Balearskim otocima. Katalonski se govori i u dijelovima Aragona i Valencije. Ukupno oko 12 milijuna ljudi govori ili razumije katalonski. Jezik je nastao između 8. i 10. stoljeća u području Pirineja. Teritorijalnim osvajanjima se zatim proširio na jug i istok. Važno je znati da katalonski nije dijalekt španjolskog. Razvio se iz vulgarnog latinskog i važi za poseban jezik. Španjolci ili Latinoamerikanci ga znači ne razumiju automatski. Mnoge strukture katalonskog su slične onima u drugim romanskim jezicima. Međutim, ima i nekoliko posebnosti koje se na pojavljuju u drugim jezicima. Govornici katalonskog su veoma ponosni na svoj jezik. I politika se već nekoliko desetljeća aktivno zauzima za katalonski. Učite katalonski, ovaj jezik ima budućnost!