Zbirka izraza

hr Učiti strane jezike   »   da At lære fremmedsprog

23 [dvadeset i tri]

Učiti strane jezike

Učiti strane jezike

23 [treogtyve]

At lære fremmedsprog

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski danski igra Više
Gdje ste naučili španjolski? H-o- --- -- -----s-----? H--- h-- d- l--- s------ H-o- h-r d- l-r- s-a-s-? ------------------------ Hvor har du lært spansk? 0
Znate li i portugalski? Ka- ---og-- -o----i-i--? K-- d- o--- p----------- K-n d- o-s- p-r-u-i-i-k- ------------------------ Kan du også portugisisk? 0
Da, a znam i nešto talijanski. J-------e- ka- -g-å l--- ----ien--. J-- o- j-- k-- o--- l--- i--------- J-, o- j-g k-n o-s- l-d- i-a-i-n-k- ----------------------------------- Ja, og jeg kan også lidt italiensk. 0
Mislim da govorite vrlo dobro. Jeg -yn--,-du tale---igt-g----t. J-- s----- d- t---- r----- g---- J-g s-n-s- d- t-l-r r-g-i- g-d-. -------------------------------- Jeg synes, du taler rigtig godt. 0
Ti jezici su prilično vrlo slični. S-r------l--ner h--an--n-----meget. S------- l----- h------- r-- m----- S-r-g-n- l-g-e- h-n-n-e- r-t m-g-t- ----------------------------------- Sprogene ligner hinanden ret meget. 0
Mogu ih dobro razumjeti. J-- -an --g-e-s--orstå-dem. J-- k-- s------ f----- d--- J-g k-n s-g-e-s f-r-t- d-m- --------------------------- Jeg kan sagtens forstå dem. 0
Ali govoriti i pisati je teško. M-n a- t-l- -g-sk-i-e er-----t. M-- a- t--- o- s----- e- s----- M-n a- t-l- o- s-r-v- e- s-æ-t- ------------------------------- Men at tale og skrive er svært. 0
Pravim još mnogo grešaka. J---l--e- s-a-i-væ- -ang- --j-. J-- l---- s-------- m---- f---- J-g l-v-r s-a-i-v-k m-n-e f-j-. ------------------------------- Jeg laver stadigvæk mange fejl. 0
Ispravite me molim uvijek. Vær-sø--al--- -t-r--t- mi-. V-- s-- a---- a- r---- m--- V-r s-d a-t-d a- r-t-e m-g- --------------------------- Vær sød altid at rette mig. 0
Vaš izgovor je sasvim dobar. Di- u-t-le -r -et-go-. D-- u----- e- r-- g--- D-n u-t-l- e- r-t g-d- ---------------------- Din udtale er ret god. 0
Imate mali akcent. Du-h-- lid- acce-t. D- h-- l--- a------ D- h-r l-d- a-c-n-. ------------------- Du har lidt accent. 0
Prepoznaje se odakle dolazite. M-n k-n h--e- -v-r -u --mm-- --a. M-- k-- h---- h--- d- k----- f--- M-n k-n h-r-, h-o- d- k-m-e- f-a- --------------------------------- Man kan høre, hvor du kommer fra. 0
Koji je Vaš maternji jezik? Hv----r d-- m-d--s--l? H--- e- d-- m--------- H-a- e- d-t m-d-r-m-l- ---------------------- Hvad er dit modersmål? 0
Idete li na tečaj jezika? G-- du p- e- -pr--ku-su-? G-- d- p- e- s----------- G-r d- p- e- s-r-g-u-s-s- ------------------------- Går du på et sprogkursus? 0
Koji udžbenik koristite? Hvi--e--læ-eb----ys----b-ug-- -u? H------ l------------- b----- d-- H-i-k-t l-r-b-g-s-s-e- b-u-e- d-? --------------------------------- Hvilket lærebogssystem bruger du? 0
U ovom momentu ne znam kako se zove. Jeg-----i-ikke l-ge,-hv----e- --dd-r. J-- v-- i i--- l---- h--- d-- h------ J-g v-d i i-k- l-g-, h-a- d-t h-d-e-. ------------------------------------- Jeg ved i ikke lige, hvad det hedder. 0
Ne mogu se sjetiti naslova. J-g -a--i--e----k- -itle-. J-- k-- i--- h---- t------ J-g k-n i-k- h-s-e t-t-e-. -------------------------- Jeg kan ikke huske titlen. 0
Zaboravio / Zaboravila sam to. De---a--je--gl-mt. D-- h-- j-- g----- D-t h-r j-g g-e-t- ------------------ Det har jeg glemt. 0

Germanski jezici

Germanski jezici spadaju u indoeuropsku skupinu jezika. Ovu jezičnu skupinu karakteriziraju fonološka obilježja. Razlike u glasovnom sustavu ih čine drukčijim od drugih jezika. Postoji oko 15 germanskih jezika. Oni su materinji jezici 500 milijuna ljudi diljem svijeta. Teško je odrediti točan broj pojedinih jezika. Često je nejasno da li se radi o jezicima ili o dijalektima. Engleski je najznačajniji germanski jezik. U svijetu postoji gotovo 350 milijuna izvornih govornika engleskog jezika. Nakon toga dolaze njemački i nizozemski. Germanski jezici su podijeljeni u različite skupine. Postoje sjevernogermanski, zapadnogermanski i istočnogermanski jezici. Sjevernogermanski jezici su skandinavski jezici. Engleski, njemački i nizozemski su zapadnogermanski jezici. Istočnogermanski jezici su svi izumrli. Tu je, primjerice, spadao gotski jezik. Germanski jezici su se svijetom proširili kolonizacijom. Tako se nizozemski razumije i na Karibima i Južnoj Africi. Svi germanski jezici temelje se na zajedničkom korijenu. Nije sigurno da li je postojao jedinstveni protojezik. Osim toga, postoji jako malo starih germanskih spisa. Za razliku od romanskih jezika, postoji jako malo izvora. Stoga je istraživanje germanskih jezika teže. I o kulturi Germana se zna relativno malo. Germanski narodi nisu bili ujedinjeni. Stoga nije postojao zajednički identitet. Pa znanost mora pribjeći stranim izvorima. Bez Grka i Rimljana znali bismo malo o Germanima!
Dali si znao?
Katalonski spada u porodicu romanskih jezika. U bliskom je srodstvu sa španjolskim, francuskim i talijanskim. Govori se u Andori, u španjolskoj regiji Kataloniji i na Balearskim otocima. Katalonski se govori i u dijelovima Aragona i Valencije. Ukupno oko 12 milijuna ljudi govori ili razumije katalonski. Jezik je nastao između 8. i 10. stoljeća u području Pirineja. Teritorijalnim osvajanjima se zatim proširio na jug i istok. Važno je znati da katalonski nije dijalekt španjolskog. Razvio se iz vulgarnog latinskog i važi za poseban jezik. Španjolci ili Latinoamerikanci ga znači ne razumiju automatski. Mnoge strukture katalonskog su slične onima u drugim romanskim jezicima. Međutim, ima i nekoliko posebnosti koje se na pojavljuju u drugim jezicima. Govornici katalonskog su veoma ponosni na svoj jezik. I politika se već nekoliko desetljeća aktivno zauzima za katalonski. Učite katalonski, ovaj jezik ima budućnost!