Zbirka izraza

hr U školi   »   kn ಶಾಲೆಯಲ್ಲಿ

4 [četiri]

U školi

U školi

೪ [ನಾಲ್ಕು]

4 [Nālku]

ಶಾಲೆಯಲ್ಲಿ

[śāleyalli]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kannada igra Više
Gdje smo mi? ನಾ-- ಎ---- -ದ್ದೇ--? ನ--- ಎ---- ಇ------- ನ-ವ- ಎ-್-ಿ ಇ-್-ೇ-ೆ- ------------------- ನಾವು ಎಲ್ಲಿ ಇದ್ದೇವೆ? 0
n--- -l-i--dd-ve? n--- e--- i------ n-v- e-l- i-d-v-? ----------------- nāvu elli iddēve?
Mi smo u školi. ನಾವು ಶಾ----್ಲಿ --್--ವೆ. ನ--- ಶ-------- ಇ------- ನ-ವ- ಶ-ಲ-ಯ-್-ಿ ಇ-್-ೇ-ೆ- ----------------------- ನಾವು ಶಾಲೆಯಲ್ಲಿ ಇದ್ದೇವೆ. 0
Nāv- ś-----ll---ddē-e. N--- ś-------- i------ N-v- ś-l-y-l-i i-d-v-. ---------------------- Nāvu śāleyalli iddēve.
Imamo nastavu. ನ--- ----ಿ---ೆ-ಪ----ಿವ-. ನ--- ತ---- ಇ------------ ನ-ಗ- ತ-ಗ-ಿ ಇ-ೆ-ಪ-ಠ-ಳ-ವ-. ------------------------ ನಮಗೆ ತರಗತಿ ಇದೆ/ಪಾಠಗಳಿವೆ. 0
Nam--e -a---ati -de-p-ṭhag-----. N----- t------- i--------------- N-m-g- t-r-g-t- i-e-p-ṭ-a-a-i-e- -------------------------------- Namage taragati ide/pāṭhagaḷive.
Ovo su učenici. ಅ--ು ವ---ಯ-ಥಿ೯ಗ-ು ಅ--- ವ----------- ಅ-ರ- ವ-ದ-ಯ-ಥ-೯-ಳ- ----------------- ಅವರು ವಿದ್ಯಾಥಿ೯ಗಳು 0
Avar--vid------g-ḷu A---- v------------ A-a-u v-d-ā-h-9-a-u ------------------- Avaru vidyāthi9gaḷu
Ovo je učiteljica. ಅ-ರು---್ಯ-ಪಕರು ಅ--- ಅ-------- ಅ-ರ- ಅ-್-ಾ-ಕ-ು -------------- ಅವರು ಅಧ್ಯಾಪಕರು 0
a--r- a-hy-pa--ru a---- a---------- a-a-u a-h-ā-a-a-u ----------------- avaru adhyāpakaru
Ovo je razred. ಅ-- ಒ-ದು -----. ಅ-- ಒ--- ತ----- ಅ-ು ಒ-ದ- ತ-ಗ-ಿ- --------------- ಅದು ಒಂದು ತರಗತಿ. 0
a-u o--u--a-aga-i. a-- o--- t-------- a-u o-d- t-r-g-t-. ------------------ adu ondu taragati.
Što radimo? ನಾ-ು--ನು---ಡ-ತ-ತಿದ---ವ-? ನ--- ಏ-- ಮ-------------- ನ-ವ- ಏ-ು ಮ-ಡ-ತ-ತ-ದ-ದ-ವ-? ------------------------ ನಾವು ಏನು ಮಾಡುತ್ತಿದ್ದೇವೆ? 0
Nāv----u-mā--tt---ēv-? N--- ē-- m------------ N-v- ē-u m-ḍ-t-i-d-v-? ---------------------- Nāvu ēnu māḍuttiddēve?
Učimo. ನಾವು-ಕ-----್ತಿ-್ದ-ವ-.. ನ--- ಕ---------------- ನ-ವ- ಕ-ಿ-ು-್-ಿ-್-ೇ-ೆ-. ---------------------- ನಾವು ಕಲಿಯುತ್ತಿದ್ದೇವೆ.. 0
N-v-----iyu---ddē---. N--- k--------------- N-v- k-l-y-t-i-d-v-.- --------------------- Nāvu kaliyuttiddēve..
Učimo jezik. ನ--ು--ಂ-ು-ಭಾ--ಯ-್ನ- ಕಲಿ-ುತ-ತಿದ್ದೇವ-.-. ನ--- ಒ--- ಭ-------- ಕ--------------- . ನ-ವ- ಒ-ದ- ಭ-ಷ-ಯ-್-ು ಕ-ಿ-ು-್-ಿ-್-ೇ-ೆ- . -------------------------------------- ನಾವು ಒಂದು ಭಾಷೆಯನ್ನು ಕಲಿಯುತ್ತಿದ್ದೇವೆ. . 0
Nā-- -n-u--h-ṣ-yannu-----y--t----v-- . N--- o--- b--------- k-------------- . N-v- o-d- b-ā-e-a-n- k-l-y-t-i-d-v-. . -------------------------------------- Nāvu ondu bhāṣeyannu kaliyuttiddēve. .
Učim engleski. ನಾ---ಇ---ಲಿ-್---ಿ---್--ನೆ. ನ--- ಇ------- ಕ----------- ನ-ನ- ಇ-ಗ-ಲ-ಷ- ಕ-ಿ-ು-್-ೇ-ೆ- -------------------------- ನಾನು ಇಂಗ್ಲಿಷ್ ಕಲಿಯುತ್ತೇನೆ. 0
Nānu-i---iṣ ka-----tēne. N--- i----- k----------- N-n- i-g-i- k-l-y-t-ē-e- ------------------------ Nānu iṅgliṣ kaliyuttēne.
Učiš španjolski. ನೀ-ು-ಸ------- ಕಲಿಯ---ತೀ-. ನ--- ಸ------- ಕ---------- ನ-ನ- ಸ-ಪ-ನ-ಷ- ಕ-ಿ-ು-್-ೀ-. ------------------------- ನೀನು ಸ್ಪಾನಿಷ್ ಕಲಿಯುತ್ತೀಯ. 0
Nī-u-s-āniṣ-k-l--u-----. N--- s----- k----------- N-n- s-ā-i- k-l-y-t-ī-a- ------------------------ Nīnu spāniṣ kaliyuttīya.
On uči njemački. ಅವನು --್----ಕಲಿ---್ತಾ-ೆ. ಅ--- ಜ----- ಕ----------- ಅ-ನ- ಜ-್-ನ- ಕ-ಿ-ು-್-ಾ-ೆ- ------------------------ ಅವನು ಜರ್ಮನ್ ಕಲಿಯುತ್ತಾನೆ. 0
Ava-u-j-r--- -ali---t-ne. A---- j----- k----------- A-a-u j-r-a- k-l-y-t-ā-e- ------------------------- Avanu jarman kaliyuttāne.
Učimo francuski. ನ-----್--ಂ-- ಕಲ--ು-----ೆ ನ--- ಫ------ ಕ---------- ನ-ವ- ಫ-ರ-ಂ-್ ಕ-ಿ-ು-್-ೇ-ೆ ------------------------ ನಾವು ಫ್ರೆಂಚ್ ಕಲಿಯುತ್ತೇವೆ 0
N-vu-ph-en-c --liy-ttēve N--- p------ k---------- N-v- p-r-n-c k-l-y-t-ē-e ------------------------ Nāvu phren̄c kaliyuttēve
Učite talijanski. ನ----ಇ---ಾಲ-ಯ---ಕಲಿಯ-------. ನ--- ಇ--------- ಕ----------- ನ-ವ- ಇ-್-ಾ-ಿ-ನ- ಕ-ಿ-ು-್-ೀ-ಿ- ---------------------------- ನೀವು ಇಟ್ಯಾಲಿಯನ್ ಕಲಿಯುತ್ತೀರಿ. 0
n-vu ---ā---------i---tīr-. n--- i-------- k----------- n-v- i-y-l-y-n k-l-y-t-ī-i- --------------------------- nīvu iṭyāliyan kaliyuttīri.
Oni uče ruski. ಅವರ---ೆಲ್ಲ -ಷ---್-ಕಲಿ-ುತ-ತಾರ-. ಅ--------- ರ----- ಕ----------- ಅ-ರ-ಗ-ೆ-್- ರ-್-ನ- ಕ-ಿ-ು-್-ಾ-ೆ- ------------------------------ ಅವರುಗಳೆಲ್ಲ ರಷ್ಯನ್ ಕಲಿಯುತ್ತಾರೆ. 0
Ava-u-a-el-a-raṣya- -al---t--re. A----------- r----- k----------- A-a-u-a-e-l- r-ṣ-a- k-l-y-t-ā-e- -------------------------------- Avarugaḷella raṣyan kaliyuttāre.
Učiti jezike je interesantno. ಭ--ೆಗಳನ-ನ- --ಿಯ--ು-ು -್----್ಯಕ-. ಭ--------- ಕ-------- ಸ---------- ಭ-ಷ-ಗ-ನ-ನ- ಕ-ಿ-ು-ು-ು ಸ-ವ-ರ-್-ಕ-. -------------------------------- ಭಾಷೆಗಳನ್ನು ಕಲಿಯುವುದು ಸ್ವಾರಸ್ಯಕರ. 0
Bh---ga--nnu -a-iyuvudu ---r-sy-kara. B----------- k--------- s------------ B-ā-e-a-a-n- k-l-y-v-d- s-ā-a-y-k-r-. ------------------------------------- Bhāṣegaḷannu kaliyuvudu svārasyakara.
Želimo razumjeti ljude. ನ-ವ----ರನ-ನ--ಅ----ಮ---ಕ-----ು--ಷ್ಟ-ಡುತ್ತೇ-ೆ. ನ--- ಜ------ ಅ--- ಮ---------- ಇ------------- ನ-ವ- ಜ-ರ-್-ು ಅ-್- ಮ-ಡ-ಕ-ಳ-ಳ-ು ಇ-್-ಪ-ು-್-ೇ-ೆ- -------------------------------------------- ನಾವು ಜನರನ್ನು ಅರ್ಥ ಮಾಡಿಕೊಳ್ಳಲು ಇಷ್ಟಪಡುತ್ತೇವೆ. 0
Nā----a----n-- a-tha m-ḍ--o-ḷ-lu i-ṭ--aḍ-ttēve. N--- j-------- a---- m---------- i------------- N-v- j-n-r-n-u a-t-a m-ḍ-k-ḷ-a-u i-ṭ-p-ḍ-t-ē-e- ----------------------------------------------- Nāvu janarannu artha māḍikoḷḷalu iṣṭapaḍuttēve.
Želimo razgovarati s ljudima. ನಾವು--ನ-ೆ-ಡ---ಮಾತನ---ು-----ಪ-ುತ---ವ-. ನ--- ಜ------- ಮ------- ಇ------------- ನ-ವ- ಜ-ರ-ೂ-ನ- ಮ-ತ-ಾ-ಲ- ಇ-್-ಪ-ು-್-ೇ-ೆ- ------------------------------------- ನಾವು ಜನರೊಡನೆ ಮಾತನಾಡಲು ಇಷ್ಟಪಡುತ್ತೇವೆ. 0
N--u ----roḍane-māt---ḍa---i--apa----ēve. N--- j--------- m--------- i------------- N-v- j-n-r-ḍ-n- m-t-n-ḍ-l- i-ṭ-p-ḍ-t-ē-e- ----------------------------------------- Nāvu janaroḍane mātanāḍalu iṣṭapaḍuttēve.

Dan materinjeg jezika

Volite li svoj materinji jezik? U tom slučaju biste ga ubuduće trebali slaviti! I to uvijek 21. veljače. To je Međunarodni dan materinjeg jezika. Slavi se od 2000. jednom u godini. Taj dan je ustanovio UNESCO. UNESCO je organizacija Ujedinjenih naroda (UN). Bavi se temama iz znanosti, obrazovanja i kulture. UNESCO se zalaže za zaštitu kulturne baštine čovječanstva. Jezici također spadaju u kulturnu baštinu. Stoga ih se mora zaštititi, njegovati i promicati. 21. veljače se slavi jezična raznolikost. Procjenjuje se da na svijetu postoji 6000 do 7000 jezika. Međutim, polovici prijeti izumiranje. Svakih dva tjedna zauvijek nestane jedan jezik. Svaki jezik predstavlja ogromnu riznicu znanja. U jezici se sakuplja znanje naroda. Povijest jednog naroda odražava se kroz jezik. Iskustva i tradicije se također prenose jezikom. Stoga je materinji jezik sastavni dio svakog nacionalnog identiteta. Kad jedan jezik izumre, gubi se više od samih riječi. 21. veljače trebamo misliti na sve ovo. Ljudi moraju uvidjeti važnost jezika. Također bi trebali razmisliti što mogu učiniti kako bi zaštitili jezike. Stoga pokažite svom jeziku da Vam je važan! Možda mu možete ispeći kolač? S lijepim šećernim natpisom. Na Vašem materinjem jeziku, naravno!
Dali si znao?
Bosanski je južnoslavenski jezik. Prvenstveno se govori u Bosni i Hercegovini. Ali govornika ovog jezika ima i u Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji i Crnoj Gori. Za oko 2,5 milijuna ljudi bosanski je materinski jezik. Veoma je sličan srpskom i hrvatskom. Jezični fond, pravopis i gramatika jedva da se razlikuju. Ko govori bosanski, vrlo dobro razumije Srbe i Hrvate. Zato je status bosanskog jezika često predmet diskusije. Neki jezikoslovci sumnjaju da je bosanski uopće poseban jezik. Tvrde da je to samo nacionalna varijanta srpskohrvatskog jezika. Interesantni su mnogi strani utjecaji u bosanskom. Prije je područje gdje se govori bosanski dugo vremena naizmjenično pripadalo Istoku i Zapadu. Zato se u ovom jeziku sreće puno arapskih, turskih i perzijskih riječi u jezičkom fondu. U slavenskim jezicima je to zapravo veoma rijetko. Upravo to čini bosanski jezik tako jedinstvenim.