Zbirka izraza

hr Učiti strane jezike   »   el Μαθαίνω ξένες γλώσσες

23 [dvadeset i tri]

Učiti strane jezike

Učiti strane jezike

23 [είκοσι τρία]

23 [eíkosi tría]

Μαθαίνω ξένες γλώσσες

[Mathaínō xénes glṓsses]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski grčki igra Više
Gdje ste naučili španjolski? Π-ύ-μ--ατ--ι-πα-ι--; Π-- μ----- ι-------- Π-ύ μ-θ-τ- ι-π-ν-κ-; -------------------- Πού μάθατε ισπανικά; 0
P-ú-----a-- -s--n--á? P-- m------ i-------- P-ú m-t-a-e i-p-n-k-? --------------------- Poú máthate ispaniká?
Znate li i portugalski? Ξέρετε----------γ---κά; Ξ----- κ-- π----------- Ξ-ρ-τ- κ-ι π-ρ-ο-α-ι-ά- ----------------------- Ξέρετε και πορτογαλικά; 0
X-r----ka---o---gal---? X----- k-- p----------- X-r-t- k-i p-r-o-a-i-á- ----------------------- Xérete kai portogaliká?
Da, a znam i nešto talijanski. Να-- κ-- ------πίσ-------λίγ- ι-αλ---. Ν--- κ-- ξ--- ε----- κ-- λ--- ι------- Ν-ι- κ-ι ξ-ρ- ε-ί-η- κ-ι λ-γ- ι-α-ι-ά- -------------------------------------- Ναι, και ξέρω επίσης και λίγα ιταλικά. 0
N-i, k-----r- -p---s---- l--a-i--l---. N--- k-- x--- e----- k-- l--- i------- N-i- k-i x-r- e-í-ē- k-i l-g- i-a-i-á- -------------------------------------- Nai, kai xérō epísēs kai líga italiká.
Mislim da govorite vrlo dobro. Θε--ώ --ς--ιλ--ε πολ- καλά. Θ---- π-- μ----- π--- κ---- Θ-ω-ώ π-ς μ-λ-τ- π-λ- κ-λ-. --------------------------- Θεωρώ πως μιλάτε πολύ καλά. 0
Th-ōr--pōs mi-á-- --lý-k---. T----- p-- m----- p--- k---- T-e-r- p-s m-l-t- p-l- k-l-. ---------------------------- Theōrṓ pōs miláte polý kalá.
Ti jezici su prilično vrlo slični. Ο--γλ----ς μοι-ζο------ε-- --τ--ύ-το--. Ο- γ------ μ------- α----- μ----- τ---- Ο- γ-ώ-σ-ς μ-ι-ζ-υ- α-κ-τ- μ-τ-ξ- τ-υ-. --------------------------------------- Οι γλώσσες μοιάζουν αρκετά μεταξύ τους. 0
Oi-glṓsse--m--ázo-- -r--tá-m---xý--o--. O- g------ m------- a----- m----- t---- O- g-ṓ-s-s m-i-z-u- a-k-t- m-t-x- t-u-. --------------------------------------- Oi glṓsses moiázoun arketá metaxý tous.
Mogu ih dobro razumjeti. Κ--αλα-α-ν- κ--ά -υτέ---ι- ---σ-ες. Κ---------- κ--- α---- τ-- γ------- Κ-τ-λ-β-ί-ω κ-λ- α-τ-ς τ-ς γ-ώ-σ-ς- ----------------------------------- Καταλαβαίνω καλά αυτές τις γλώσσες. 0
Ka-al---ínō -al- -u--s-t-- -lṓ---s. K---------- k--- a---- t-- g------- K-t-l-b-í-ō k-l- a-t-s t-s g-ṓ-s-s- ----------------------------------- Katalabaínō kalá autés tis glṓsses.
Ali govoriti i pisati je teško. Το-να-μι----κ-ι--- -ρ-φε-- -ί-α- όμω- δύσκ--ο. Τ- ν- μ---- κ-- ν- γ------ ε---- ό--- δ------- Τ- ν- μ-λ-ς κ-ι ν- γ-ά-ε-ς ε-ν-ι ό-ω- δ-σ-ο-ο- ---------------------------------------------- Το να μιλάς και να γράφεις είναι όμως δύσκολο. 0
T- na-mi--s --i ---gr---e-s-eína---mō---ý-k-lo. T- n- m---- k-- n- g------- e---- ó--- d------- T- n- m-l-s k-i n- g-á-h-i- e-n-i ó-ō- d-s-o-o- ----------------------------------------------- To na milás kai na grápheis eínai ómōs dýskolo.
Pravim još mnogo grešaka. Κ--- -κό-α-πολλά-λ--η. Κ--- α---- π---- λ---- Κ-ν- α-ό-α π-λ-ά λ-θ-. ---------------------- Κάνω ακόμα πολλά λάθη. 0
Ká-ō---ó---poll----t-ē. K--- a---- p---- l----- K-n- a-ó-a p-l-á l-t-ē- ----------------------- Kánō akóma pollá láthē.
Ispravite me molim uvijek. Σα- π--ακαλ--------δι-ρθ-ν--ε-πά--α. Σ-- π------- ν- μ- δ--------- π----- Σ-ς π-ρ-κ-λ- ν- μ- δ-ο-θ-ν-τ- π-ν-α- ------------------------------------ Σας παρακαλώ να με διορθώνετε πάντα. 0
Sas ---a-alṓ-n--m-----rthṓne-e-pánta. S-- p------- n- m- d---------- p----- S-s p-r-k-l- n- m- d-o-t-ṓ-e-e p-n-a- ------------------------------------- Sas parakalṓ na me diorthṓnete pánta.
Vaš izgovor je sasvim dobar. Η-άρ--ωσ- -α- -ί-αι--------κ-λή. Η ά------ σ-- ε---- α----- κ---- Η ά-θ-ω-ή σ-ς ε-ν-ι α-κ-τ- κ-λ-. -------------------------------- Η άρθρωσή σας είναι αρκετά καλή. 0
Ē ár-h---ḗ sa---ín-- ar---- kal-. Ē á------- s-- e---- a----- k---- Ē á-t-r-s- s-s e-n-i a-k-t- k-l-. --------------------------------- Ē árthrōsḗ sas eínai arketá kalḗ.
Imate mali akcent. Έ-ετ- -ία ----ή-προφ--ά. Έ---- μ-- μ---- π------- Έ-ε-ε μ-α μ-κ-ή π-ο-ο-ά- ------------------------ Έχετε μία μικρή προφορά. 0
Éc---- -ía -ikr- p---horá. É----- m-- m---- p-------- É-h-t- m-a m-k-ḗ p-o-h-r-. -------------------------- Échete mía mikrḗ prophorá.
Prepoznaje se odakle dolazite. Μπορε- να---τα---ε- κα-εί- από---ύ--ί-τ-. Μ----- ν- κ-------- κ----- α-- π-- ε----- Μ-ο-ε- ν- κ-τ-λ-β-ι κ-ν-ί- α-ό π-ύ ε-σ-ε- ----------------------------------------- Μπορεί να καταλάβει κανείς από πού είστε. 0
Mpo-e--n- kata-á----k-n--- -----oú -í-t-. M----- n- k-------- k----- a-- p-- e----- M-o-e- n- k-t-l-b-i k-n-í- a-ó p-ú e-s-e- ----------------------------------------- Mporeí na katalábei kaneís apó poú eíste.
Koji je Vaš maternji jezik? Ποι--εί--- - μ-τρικ- -α--------; Π--- ε---- η μ------ σ-- γ------ Π-ι- ε-ν-ι η μ-τ-ι-ή σ-ς γ-ώ-σ-; -------------------------------- Ποια είναι η μητρική σας γλώσσα; 0
P-i--e-na--ē--ē--ikḗ-sa--g-ṓss-? P--- e---- ē m------ s-- g------ P-i- e-n-i ē m-t-i-ḗ s-s g-ṓ-s-? -------------------------------- Poia eínai ē mētrikḗ sas glṓssa?
Idete li na tečaj jezika? Πα-α-ο-ο--είτ---α-ή--τα--έ--ν γλ-σ---; Π------------- μ------- ξ---- γ------- Π-ρ-κ-λ-υ-ε-τ- μ-θ-μ-τ- ξ-ν-ν γ-ω-σ-ν- -------------------------------------- Παρακολουθείτε μαθήματα ξένων γλωσσών; 0
P-ra--lo-th--t----th--a-a--én-n-gl--sṓn? P-------------- m-------- x---- g------- P-r-k-l-u-h-í-e m-t-ḗ-a-a x-n-n g-ō-s-n- ---------------------------------------- Parakoloutheíte mathḗmata xénōn glōssṓn?
Koji udžbenik koristite? Πο-ο--ιβ-ί- -ρ-σι-ο-ο--ί--; Π--- β----- χ-------------- Π-ι- β-β-ί- χ-η-ι-ο-ο-ε-τ-; --------------------------- Ποιο βιβλίο χρησιμοποιείτε; 0
P-io--ibl-- -hr----o-o----e? P--- b----- c--------------- P-i- b-b-í- c-r-s-m-p-i-í-e- ---------------------------- Poio biblío chrēsimopoieíte?
U ovom momentu ne znam kako se zove. Αυτή -η-στιγμ---εν--έ-ω ----λέγετ-ι. Α--- τ- σ----- δ-- ξ--- π-- λ------- Α-τ- τ- σ-ι-μ- δ-ν ξ-ρ- π-ς λ-γ-τ-ι- ------------------------------------ Αυτή τη στιγμή δεν ξέρω πώς λέγεται. 0
Autḗ tē-stigm---en----ō pṓ- ---e-a-. A--- t- s----- d-- x--- p-- l------- A-t- t- s-i-m- d-n x-r- p-s l-g-t-i- ------------------------------------ Autḗ tē stigmḗ den xérō pṓs légetai.
Ne mogu se sjetiti naslova. Δ-ν --ορώ ν--θυ-η----ο- τ----. Δ-- μ---- ν- θ----- τ-- τ----- Δ-ν μ-ο-ώ ν- θ-μ-θ- τ-ν τ-τ-ο- ------------------------------ Δεν μπορώ να θυμηθώ τον τίτλο. 0
D-----or--na-t-y----ṓ t-n t----. D-- m---- n- t------- t-- t----- D-n m-o-ṓ n- t-y-ē-h- t-n t-t-o- -------------------------------- Den mporṓ na thymēthṓ ton títlo.
Zaboravio / Zaboravila sam to. Το--έχω------ει. Τ-- έ-- ξ------- Τ-ν έ-ω ξ-χ-σ-ι- ---------------- Τον έχω ξεχάσει. 0
T-n-éc-ō---cháse-. T-- é--- x-------- T-n é-h- x-c-á-e-. ------------------ Ton échō xechásei.

Germanski jezici

Germanski jezici spadaju u indoeuropsku skupinu jezika. Ovu jezičnu skupinu karakteriziraju fonološka obilježja. Razlike u glasovnom sustavu ih čine drukčijim od drugih jezika. Postoji oko 15 germanskih jezika. Oni su materinji jezici 500 milijuna ljudi diljem svijeta. Teško je odrediti točan broj pojedinih jezika. Često je nejasno da li se radi o jezicima ili o dijalektima. Engleski je najznačajniji germanski jezik. U svijetu postoji gotovo 350 milijuna izvornih govornika engleskog jezika. Nakon toga dolaze njemački i nizozemski. Germanski jezici su podijeljeni u različite skupine. Postoje sjevernogermanski, zapadnogermanski i istočnogermanski jezici. Sjevernogermanski jezici su skandinavski jezici. Engleski, njemački i nizozemski su zapadnogermanski jezici. Istočnogermanski jezici su svi izumrli. Tu je, primjerice, spadao gotski jezik. Germanski jezici su se svijetom proširili kolonizacijom. Tako se nizozemski razumije i na Karibima i Južnoj Africi. Svi germanski jezici temelje se na zajedničkom korijenu. Nije sigurno da li je postojao jedinstveni protojezik. Osim toga, postoji jako malo starih germanskih spisa. Za razliku od romanskih jezika, postoji jako malo izvora. Stoga je istraživanje germanskih jezika teže. I o kulturi Germana se zna relativno malo. Germanski narodi nisu bili ujedinjeni. Stoga nije postojao zajednički identitet. Pa znanost mora pribjeći stranim izvorima. Bez Grka i Rimljana znali bismo malo o Germanima!
Dali si znao?
Katalonski spada u porodicu romanskih jezika. U bliskom je srodstvu sa španjolskim, francuskim i talijanskim. Govori se u Andori, u španjolskoj regiji Kataloniji i na Balearskim otocima. Katalonski se govori i u dijelovima Aragona i Valencije. Ukupno oko 12 milijuna ljudi govori ili razumije katalonski. Jezik je nastao između 8. i 10. stoljeća u području Pirineja. Teritorijalnim osvajanjima se zatim proširio na jug i istok. Važno je znati da katalonski nije dijalekt španjolskog. Razvio se iz vulgarnog latinskog i važi za poseban jezik. Španjolci ili Latinoamerikanci ga znači ne razumiju automatski. Mnoge strukture katalonskog su slične onima u drugim romanskim jezicima. Međutim, ima i nekoliko posebnosti koje se na pojavljuju u drugim jezicima. Govornici katalonskog su veoma ponosni na svoj jezik. I politika se već nekoliko desetljeća aktivno zauzima za katalonski. Učite katalonski, ovaj jezik ima budućnost!