Zbirka izraza

hr Učiti strane jezike   »   bg Изучаване на чужди езици

23 [dvadeset i tri]

Učiti strane jezike

Učiti strane jezike

23 [двайсет и три]

23 [dvayset i tri]

Изучаване на чужди езици

[Izuchavane na chuzhdi yezitsi]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
Gdje ste naučili španjolski? К-де --е-уч-ли и---н--и? К___ с__ у____ и________ К-д- с-е у-и-и и-п-н-к-? ------------------------ Къде сте учили испански? 0
K--e-st------li is--ns--? K___ s__ u_____ i________ K-d- s-e u-h-l- i-p-n-k-? ------------------------- Kyde ste uchili ispanski?
Znate li i portugalski? М-ж--е-л- -а------ит- и--ор--галс-и? М_____ л_ д_ г_______ и п___________ М-ж-т- л- д- г-в-р-т- и п-р-у-а-с-и- ------------------------------------ Можете ли да говорите и португалски? 0
M-z-e-e l--da-g--or--e-- --rt-g--s-i? M______ l_ d_ g_______ i p___________ M-z-e-e l- d- g-v-r-t- i p-r-u-a-s-i- ------------------------------------- Mozhete li da govorite i portugalski?
Da, a znam i nešto talijanski. Да--г-вор- и-ма--о-ит-----с--. Д__ г_____ и м____ и__________ Д-, г-в-р- и м-л-о и-а-и-н-к-. ------------------------------ Да, говоря и малко италиански. 0
Da- govorya --m-lko i---i--s-i. D__ g______ i m____ i__________ D-, g-v-r-a i m-l-o i-a-i-n-k-. ------------------------------- Da, govorya i malko italianski.
Mislim da govorite vrlo dobro. Мис--, -- ----ри-е -н-го--обр-. М_____ ч_ г_______ м____ д_____ М-с-я- ч- г-в-р-т- м-о-о д-б-е- ------------------------------- Мисля, че говорите много добре. 0
M--l----c-- --vor-----n-g- do--e. M______ c__ g_______ m____ d_____ M-s-y-, c-e g-v-r-t- m-o-o d-b-e- --------------------------------- Mislya, che govorite mnogo dobre.
Ti jezici su prilično vrlo slični. Е-и---- -а --с-- ---з-и. Е______ с_ д____ б______ Е-и-и-е с- д-с-а б-и-к-. ------------------------ Езиците са доста близки. 0
E--t-ite-sa-d--t---l-z-i. E_______ s_ d____ b______ E-i-s-t- s- d-s-a b-i-k-. ------------------------- Ezitsite sa dosta blizki.
Mogu ih dobro razumjeti. Аз мог--д--ги-р----ра- доб-е. А_ м___ д_ г_ р_______ д_____ А- м-г- д- г- р-з-и-а- д-б-е- ----------------------------- Аз мога да ги разбирам добре. 0
Az---g- -a -- -azb-ram ----e. A_ m___ d_ g_ r_______ d_____ A- m-g- d- g- r-z-i-a- d-b-e- ----------------------------- Az moga da gi razbiram dobre.
Ali govoriti i pisati je teško. Н- г-в-ренето --п-с---то--а труд--. Н_ г_________ и п_______ с_ т______ Н- г-в-р-н-т- и п-с-н-т- с- т-у-н-. ----------------------------------- Но говоренето и писането са трудни. 0
No-g--o-enet- ---i-a---o -a-t-u---. N_ g_________ i p_______ s_ t______ N- g-v-r-n-t- i p-s-n-t- s- t-u-n-. ----------------------------------- No govoreneto i pisaneto sa trudni.
Pravim još mnogo grešaka. Все ощ- -ра-я мн--о-г-е-к-. В__ о__ п____ м____ г______ В-е о-е п-а-я м-о-о г-е-к-. --------------------------- Все още правя много грешки. 0
V----sh-h--pra-y- m--g--g------. V__ o_____ p_____ m____ g_______ V-e o-h-h- p-a-y- m-o-o g-e-h-i- -------------------------------- Vse oshche pravya mnogo greshki.
Ispravite me molim uvijek. М--я, по-ра-яйт---е ---а--. М____ п_________ м_ в______ М-л-, п-п-а-я-т- м- в-н-г-. --------------------------- Моля, поправяйте ме винаги. 0
M-l-a, p--ra---yt- m- --n---. M_____ p__________ m_ v______ M-l-a- p-p-a-y-y-e m- v-n-g-. ----------------------------- Molya, popravyayte me vinagi.
Vaš izgovor je sasvim dobar. Пр-изно-ение----и е -ного д--р-. П_____________ В_ е м____ д_____ П-о-з-о-е-и-т- В- е м-о-о д-б-о- -------------------------------- Произношението Ви е много добро. 0
P-o-znosh-n-et---- -e--no-o-dob-o. P______________ V_ y_ m____ d_____ P-o-z-o-h-n-e-o V- y- m-o-o d-b-o- ---------------------------------- Proiznoshenieto Vi ye mnogo dobro.
Imate mali akcent. И-ат------ а-цен-. И____ с___ а______ И-а-е с-а- а-ц-н-. ------------------ Имате слаб акцент. 0
Imate---ab a---ent. I____ s___ a_______ I-a-e s-a- a-t-e-t- ------------------- Imate slab aktsent.
Prepoznaje se odakle dolazite. Р--------е-от--де сте. Р______ с_ о_____ с___ Р-з-и-а с- о-к-д- с-е- ---------------------- Разбира се откъде сте. 0
Razbira -- otkyd- s-e. R______ s_ o_____ s___ R-z-i-a s- o-k-d- s-e- ---------------------- Razbira se otkyde ste.
Koji je Vaš maternji jezik? К-къв---ма---ни-т--------? К____ е м________ В_ е____ К-к-в е м-й-и-и-т В- е-и-? -------------------------- Какъв е майчиният Ви език? 0
Kaky---e--ay-h-n-y----i-yez--? K____ y_ m__________ V_ y_____ K-k-v y- m-y-h-n-y-t V- y-z-k- ------------------------------ Kakyv ye maychiniyat Vi yezik?
Idete li na tečaj jezika? По--ща--те-ли -з-ков-к--с? П_________ л_ е_____ к____ П-с-щ-в-т- л- е-и-о- к-р-? -------------------------- Посещавате ли езиков курс? 0
P-seshcha-ate l- -ezi--v kurs? P____________ l_ y______ k____ P-s-s-c-a-a-e l- y-z-k-v k-r-? ------------------------------ Poseshchavate li yezikov kurs?
Koji udžbenik koristite? Кой---е--и--и---л-ва--? К__ у______ и__________ К-й у-е-н-к и-п-л-в-т-? ----------------------- Кой учебник използвате? 0
K-y u-h--n-- iz-o-zv-te? K__ u_______ i__________ K-y u-h-b-i- i-p-l-v-t-? ------------------------ Koy uchebnik izpolzvate?
U ovom momentu ne znam kako se zove. В м-мент- -- зная -ак се-ка--а. В м______ н_ з___ к__ с_ к_____ В м-м-н-а н- з-а- к-к с- к-з-а- ------------------------------- В момента не зная как се казва. 0
V m---n-- -e---a-- -ak-s- ka--a. V m______ n_ z____ k__ s_ k_____ V m-m-n-a n- z-a-a k-k s- k-z-a- -------------------------------- V momenta ne znaya kak se kazva.
Ne mogu se sjetiti naslova. Не--е с---- ----а-л--и--о. Н_ с_ с____ з_ з__________ Н- с- с-щ-м з- з-г-а-и-т-. -------------------------- Не се сещам за заглавието. 0
Ne se --shc--m za-za--a--e--. N_ s_ s_______ z_ z__________ N- s- s-s-c-a- z- z-g-a-i-t-. ----------------------------- Ne se seshcham za zaglavieto.
Zaboravio / Zaboravila sam to. Заб---и- го. З_______ г__ З-б-а-и- г-. ------------ Забравих го. 0
Z---av-k- go. Z________ g__ Z-b-a-i-h g-. ------------- Zabravikh go.

Germanski jezici

Germanski jezici spadaju u indoeuropsku skupinu jezika. Ovu jezičnu skupinu karakteriziraju fonološka obilježja. Razlike u glasovnom sustavu ih čine drukčijim od drugih jezika. Postoji oko 15 germanskih jezika. Oni su materinji jezici 500 milijuna ljudi diljem svijeta. Teško je odrediti točan broj pojedinih jezika. Često je nejasno da li se radi o jezicima ili o dijalektima. Engleski je najznačajniji germanski jezik. U svijetu postoji gotovo 350 milijuna izvornih govornika engleskog jezika. Nakon toga dolaze njemački i nizozemski. Germanski jezici su podijeljeni u različite skupine. Postoje sjevernogermanski, zapadnogermanski i istočnogermanski jezici. Sjevernogermanski jezici su skandinavski jezici. Engleski, njemački i nizozemski su zapadnogermanski jezici. Istočnogermanski jezici su svi izumrli. Tu je, primjerice, spadao gotski jezik. Germanski jezici su se svijetom proširili kolonizacijom. Tako se nizozemski razumije i na Karibima i Južnoj Africi. Svi germanski jezici temelje se na zajedničkom korijenu. Nije sigurno da li je postojao jedinstveni protojezik. Osim toga, postoji jako malo starih germanskih spisa. Za razliku od romanskih jezika, postoji jako malo izvora. Stoga je istraživanje germanskih jezika teže. I o kulturi Germana se zna relativno malo. Germanski narodi nisu bili ujedinjeni. Stoga nije postojao zajednički identitet. Pa znanost mora pribjeći stranim izvorima. Bez Grka i Rimljana znali bismo malo o Germanima!
Dali si znao?
Katalonski spada u porodicu romanskih jezika. U bliskom je srodstvu sa španjolskim, francuskim i talijanskim. Govori se u Andori, u španjolskoj regiji Kataloniji i na Balearskim otocima. Katalonski se govori i u dijelovima Aragona i Valencije. Ukupno oko 12 milijuna ljudi govori ili razumije katalonski. Jezik je nastao između 8. i 10. stoljeća u području Pirineja. Teritorijalnim osvajanjima se zatim proširio na jug i istok. Važno je znati da katalonski nije dijalekt španjolskog. Razvio se iz vulgarnog latinskog i važi za poseban jezik. Španjolci ili Latinoamerikanci ga znači ne razumiju automatski. Mnoge strukture katalonskog su slične onima u drugim romanskim jezicima. Međutim, ima i nekoliko posebnosti koje se na pojavljuju u drugim jezicima. Govornici katalonskog su veoma ponosni na svoj jezik. I politika se već nekoliko desetljeća aktivno zauzima za katalonski. Učite katalonski, ovaj jezik ima budućnost!