Zbirka izraza

hr Učiti strane jezike   »   no Å lære fremmedspråk

23 [dvadeset i tri]

Učiti strane jezike

Učiti strane jezike

23 [tjuetre]

Å lære fremmedspråk

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski norveški igra Više
Gdje ste naučili španjolski? Hv-- har--- --r- -pa-s-? H--- h-- d- l--- s------ H-o- h-r d- l-r- s-a-s-? ------------------------ Hvor har du lært spansk? 0
Znate li i portugalski? Sna-ker-d- port-gi-isk--g-å? S------ d- p---------- o---- S-a-k-r d- p-r-u-i-i-k o-s-? ---------------------------- Snakker du portugisisk også? 0
Da, a znam i nešto talijanski. J-, ----eg-----lit- i-a--e--k-o-så. J-- o- j-- k-- l--- i-------- o---- J-, o- j-g k-n l-t- i-a-i-n-k o-s-. ----------------------------------- Ja, og jeg kan litt italiensk også. 0
Mislim da govorite vrlo dobro. J-- syn-s----sn-kker ----i---ra. J-- s---- d- s------ v----- b--- J-g s-n-s d- s-a-k-r v-l-i- b-a- -------------------------------- Jeg synes du snakker veldig bra. 0
Ti jezici su prilično vrlo slični. Spr-k--- -i--er----hverand-e. S------- l----- p- h--------- S-r-k-n- l-g-e- p- h-e-a-d-e- ----------------------------- Språkene ligner på hverandre. 0
Mogu ih dobro razumjeti. Je- -an -o-t----st--de-. J-- k-- g--- f----- d--- J-g k-n g-d- f-r-t- d-m- ------------------------ Jeg kan godt forstå dem. 0
Ali govoriti i pisati je teško. Men å s-a--e og-sk-i-e-er -ans-el--. M-- å s----- o- s----- e- v--------- M-n å s-a-k- o- s-r-v- e- v-n-k-l-g- ------------------------------------ Men å snakke og skrive er vanskelig. 0
Pravim još mnogo grešaka. Je- -j-r m-ng- --il. J-- g--- m---- f---- J-g g-ø- m-n-e f-i-. -------------------- Jeg gjør mange feil. 0
Ispravite me molim uvijek. Du -- --lt-d-----ige-e-me-- t-k-. D- m- a----- k-------- m--- t---- D- m- a-l-i- k-r-i-e-e m-g- t-k-. --------------------------------- Du må alltid korrigere meg, takk. 0
Vaš izgovor je sasvim dobar. Ut-a--n---n--r ve-d-g--r-. U------ d-- e- v----- b--- U-t-l-n d-n e- v-l-i- b-a- -------------------------- Uttalen din er veldig bra. 0
Imate mali akcent. D--h-r-e---iten ak--nt. D- h-- e- l---- a------ D- h-r e- l-t-n a-s-n-. ----------------------- Du har en liten aksent. 0
Prepoznaje se odakle dolazite. M-- k-n h-r- -v-r d- -o--er----. M-- k-- h--- h--- d- k----- f--- M-n k-n h-r- h-o- d- k-m-e- f-a- -------------------------------- Man kan høre hvor du kommer fra. 0
Koji je Vaš maternji jezik? H-- -- m-r-m-l-t-ditt? H-- e- m-------- d---- H-a e- m-r-m-l-t d-t-? ---------------------- Hva er morsmålet ditt? 0
Idete li na tečaj jezika? Går -- ---språk-urs? G-- d- p- s--------- G-r d- p- s-r-k-u-s- -------------------- Går du på språkkurs? 0
Koji udžbenik koristite? H-i-k-- læ--b-k -r---r--u? H------ l------ b----- d-- H-i-k-n l-r-b-k b-u-e- d-? -------------------------- Hvilken lærebok bruker du? 0
U ovom momentu ne znam kako se zove. Je------e--ikk- p----a d----e-er ak-ur-t---. J-- k----- i--- p- h-- d-- h---- a------ n-- J-g k-m-e- i-k- p- h-a d-n h-t-r a-k-r-t n-. -------------------------------------------- Jeg kommer ikke på hva den heter akkurat nå. 0
Ne mogu se sjetiti naslova. Je-----k-r-i-k- ti-tele-. J-- h----- i--- t-------- J-g h-s-e- i-k- t-t-e-e-. ------------------------- Jeg husker ikke tittelen. 0
Zaboravio / Zaboravila sam to. D---ha- ----g-e-t. D-- h-- j-- g----- D-t h-r j-g g-e-t- ------------------ Det har jeg glemt. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

Video nije pronađen!

Germanski jezici

Germanski jezici spadaju u indoeuropsku skupinu jezika. Ovu jezičnu skupinu karakteriziraju fonološka obilježja. Razlike u glasovnom sustavu ih čine drukčijim od drugih jezika. Postoji oko 15 germanskih jezika. Oni su materinji jezici 500 milijuna ljudi diljem svijeta. Teško je odrediti točan broj pojedinih jezika. Često je nejasno da li se radi o jezicima ili o dijalektima. Engleski je najznačajniji germanski jezik. U svijetu postoji gotovo 350 milijuna izvornih govornika engleskog jezika. Nakon toga dolaze njemački i nizozemski. Germanski jezici su podijeljeni u različite skupine. Postoje sjevernogermanski, zapadnogermanski i istočnogermanski jezici. Sjevernogermanski jezici su skandinavski jezici. Engleski, njemački i nizozemski su zapadnogermanski jezici. Istočnogermanski jezici su svi izumrli. Tu je, primjerice, spadao gotski jezik. Germanski jezici su se svijetom proširili kolonizacijom. Tako se nizozemski razumije i na Karibima i Južnoj Africi. Svi germanski jezici temelje se na zajedničkom korijenu. Nije sigurno da li je postojao jedinstveni protojezik. Osim toga, postoji jako malo starih germanskih spisa. Za razliku od romanskih jezika, postoji jako malo izvora. Stoga je istraživanje germanskih jezika teže. I o kulturi Germana se zna relativno malo. Germanski narodi nisu bili ujedinjeni. Stoga nije postojao zajednički identitet. Pa znanost mora pribjeći stranim izvorima. Bez Grka i Rimljana znali bismo malo o Germanima!
Dali si znao?
Katalonski spada u porodicu romanskih jezika. U bliskom je srodstvu sa španjolskim, francuskim i talijanskim. Govori se u Andori, u španjolskoj regiji Kataloniji i na Balearskim otocima. Katalonski se govori i u dijelovima Aragona i Valencije. Ukupno oko 12 milijuna ljudi govori ili razumije katalonski. Jezik je nastao između 8. i 10. stoljeća u području Pirineja. Teritorijalnim osvajanjima se zatim proširio na jug i istok. Važno je znati da katalonski nije dijalekt španjolskog. Razvio se iz vulgarnog latinskog i važi za poseban jezik. Španjolci ili Latinoamerikanci ga znači ne razumiju automatski. Mnoge strukture katalonskog su slične onima u drugim romanskim jezicima. Međutim, ima i nekoliko posebnosti koje se na pojavljuju u drugim jezicima. Govornici katalonskog su veoma ponosni na svoj jezik. I politika se već nekoliko desetljeća aktivno zauzima za katalonski. Učite katalonski, ovaj jezik ima budućnost!