Zbirka izraza

hr Vrijeme   »   kn ಸಮಯ

8 [osam]

Vrijeme

Vrijeme

೮ [ಎಂಟು]

8 [Eṇṭu]

ಸಮಯ

[samaya]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kannada igra Više
Oprostite! ಕ್--ಿ-ಿ! ಕ------- ಕ-ಷ-ಿ-ಿ- -------- ಕ್ಷಮಿಸಿ! 0
kṣ--i-i! k------- k-a-i-i- -------- kṣamisi!
Koliko je sati, molim Vas? ಈಗ-ಎ-------ಯ -ಗ---? ಈ- ಎ---- ಸ-- ಆ----- ಈ- ಎ-್-ು ಸ-ಯ ಆ-ಿ-ೆ- ------------------- ಈಗ ಎಷ್ಟು ಸಮಯ ಆಗಿದೆ? 0
Īga--ṣṭ---a-a-a--g-de? Ī-- e--- s----- ā----- Ī-a e-ṭ- s-m-y- ā-i-e- ---------------------- Īga eṣṭu samaya āgide?
Hvala Vam puno! ಧನ-ಯ-----ು! ಧ---------- ಧ-್-ವ-ದ-ಳ-! ----------- ಧನ್ಯವಾದಗಳು! 0
Dh-n'y-vādagaḷu! D--------------- D-a-'-a-ā-a-a-u- ---------------- Dhan'yavādagaḷu!
Jedan je sat. ಈ---ಂದು ಘಂಟೆ. ಈ- ಒ--- ಘ---- ಈ- ಒ-ದ- ಘ-ಟ-. ------------- ಈಗ ಒಂದು ಘಂಟೆ. 0
Īg--ondu--haṇṭ-. Ī-- o--- g------ Ī-a o-d- g-a-ṭ-. ---------------- Īga ondu ghaṇṭe.
Dva su sata. ಈಗ---ಡು --ಟ-. ಈ- ಎ--- ಘ---- ಈ- ಎ-ಡ- ಘ-ಟ-. ------------- ಈಗ ಎರಡು ಘಂಟೆ. 0
Īg- e-a-u-g---ṭ-. Ī-- e---- g------ Ī-a e-a-u g-a-ṭ-. ----------------- Īga eraḍu ghaṇṭe.
Tri su sata. ಈ----ರು--ಂ--. ಈ- ಮ--- ಘ---- ಈ- ಮ-ರ- ಘ-ಟ-. ------------- ಈಗ ಮೂರು ಘಂಟೆ. 0
Ī----ūru-g-aṇṭe. Ī-- m--- g------ Ī-a m-r- g-a-ṭ-. ---------------- Īga mūru ghaṇṭe.
Četiri su sata. ಈಗ --ಲ----ಘಂಟೆ. ಈ- ನ----- ಘ---- ಈ- ನ-ಲ-ಕ- ಘ-ಟ-. --------------- ಈಗ ನಾಲ್ಕು ಘಂಟೆ. 0
Ī-- n--k- -ha---. Ī-- n---- g------ Ī-a n-l-u g-a-ṭ-. ----------------- Īga nālku ghaṇṭe.
Pet je sati. ಈಗ-ಐ-ು ಘಂಟ-. ಈ- ಐ-- ಘ---- ಈ- ಐ-ು ಘ-ಟ-. ------------ ಈಗ ಐದು ಘಂಟೆ. 0
Ī-- -i-u -ha-ṭe. Ī-- a--- g------ Ī-a a-d- g-a-ṭ-. ---------------- Īga aidu ghaṇṭe.
Šest je sati. ಈಗ ಆ------ೆ. ಈ- ಆ-- ಘ---- ಈ- ಆ-ು ಘ-ಟ-. ------------ ಈಗ ಆರು ಘಂಟೆ. 0
Ī-- āru g-aṇ-e. Ī-- ā-- g------ Ī-a ā-u g-a-ṭ-. --------------- Īga āru ghaṇṭe.
Sedam je sati. ಈ------ಘಂಟ-. ಈ- ಏ-- ಘ---- ಈ- ಏ-ು ಘ-ಟ-. ------------ ಈಗ ಏಳು ಘಂಟೆ. 0
Īg--ē------ṇ--. Ī-- ē-- g------ Ī-a ē-u g-a-ṭ-. --------------- Īga ēḷu ghaṇṭe.
Osam je sati. ಈಗ-ಎ-ಟ---ಂಟೆ. ಈ- ಎ--- ಘ---- ಈ- ಎ-ಟ- ಘ-ಟ-. ------------- ಈಗ ಎಂಟು ಘಂಟೆ. 0
Ī-a eṇ-- gh--ṭ-. Ī-- e--- g------ Ī-a e-ṭ- g-a-ṭ-. ---------------- Īga eṇṭu ghaṇṭe.
Devet je sati. ಈ- ಒ-ಬ--ತ--ಘ-ಟ-. ಈ- ಒ------ ಘ---- ಈ- ಒ-ಬ-್-ು ಘ-ಟ-. ---------------- ಈಗ ಒಂಬತ್ತು ಘಂಟೆ. 0
Ī------at---ghaṇ-e. Ī-- o------ g------ Ī-a o-b-t-u g-a-ṭ-. ------------------- Īga ombattu ghaṇṭe.
Deset je sati. ಈಗ-ಹತ----ಘಂ-ೆ. ಈ- ಹ---- ಘ---- ಈ- ಹ-್-ು ಘ-ಟ-. -------------- ಈಗ ಹತ್ತು ಘಂಟೆ. 0
Īga h-----g-a-ṭ-. Ī-- h---- g------ Ī-a h-t-u g-a-ṭ-. ----------------- Īga hattu ghaṇṭe.
Jedanaest je sati. ಈ--ಹ-್----ು ಘ-ಟೆ. ಈ- ಹ------- ಘ---- ಈ- ಹ-್-ೂ-ದ- ಘ-ಟ-. ----------------- ಈಗ ಹನ್ನೂಂದು ಘಂಟೆ. 0
Īg- -a------ g-----. Ī-- h------- g------ Ī-a h-n-ū-d- g-a-ṭ-. -------------------- Īga hannūndu ghaṇṭe.
Dvanaest je sati. ಈಗ--ನ-ನ-ರಡು ಘಂ-ೆ. ಈ- ಹ------- ಘ---- ಈ- ಹ-್-ೆ-ಡ- ಘ-ಟ-. ----------------- ಈಗ ಹನ್ನೆರಡು ಘಂಟೆ. 0
Īga han-eraḍu--h-ṇṭ-. Ī-- h-------- g------ Ī-a h-n-e-a-u g-a-ṭ-. --------------------- Īga hanneraḍu ghaṇṭe.
Jedna minuta ima šezdeset sekundi. ಒ--- ನಿ--ಷದಲ-ಲ--ಅರ-ತ-ತ- -ೆ--ಂಡುಗ-ಿ--. ಒ--- ನ--------- ಅ------ ಸ------------ ಒ-ದ- ನ-ಮ-ಷ-ಲ-ಲ- ಅ-ವ-್-ು ಸ-ಕ-ಂ-ು-ಳ-ವ-. ------------------------------------- ಒಂದು ನಿಮಿಷದಲ್ಲಿ ಅರವತ್ತು ಸೆಕೆಂಡುಗಳಿವೆ. 0
O-du -----ad-l-i-ara--tt--s---ṇḍ-g--i-e. O--- n---------- a------- s------------- O-d- n-m-ṣ-d-l-i a-a-a-t- s-k-ṇ-u-a-i-e- ---------------------------------------- Ondu nimiṣadalli aravattu sekeṇḍugaḷive.
Jedan sat ima šezdeset minuta. ಒಂದು--ಂಟೆ-ಲ-ಲ----ವತ್-ು --ಮ-----ವೆ. ಒ--- ಘ-------- ಅ------ ನ---------- ಒ-ದ- ಘ-ಟ-ಯ-್-ಿ ಅ-ವ-್-ು ನ-ಮ-ಷ-ಳ-ವ-. ---------------------------------- ಒಂದು ಘಂಟೆಯಲ್ಲಿ ಅರವತ್ತು ನಿಮಿಷಗಳಿವೆ. 0
O--u---a-ṭeyalli ar-va-t--nim-ṣ---ḷi-e. O--- g---------- a------- n------------ O-d- g-a-ṭ-y-l-i a-a-a-t- n-m-ṣ-g-ḷ-v-. --------------------------------------- Ondu ghaṇṭeyalli aravattu nimiṣagaḷive.
Jedan dan ima dvadeset i četiri sata. ಒ--ು ದ--ಸ--್ಲಿ ಇ--ಪತ-ನಾ-್-ು -ಂಟೆ-ಳ-ವ-. ಒ--- ದ-------- ಇ----------- ಘ--------- ಒ-ದ- ದ-ವ-ದ-್-ಿ ಇ-್-ತ-ನ-ಲ-ಕ- ಘ-ಟ-ಗ-ಿ-ೆ- -------------------------------------- ಒಂದು ದಿವಸದಲ್ಲಿ ಇಪ್ಪತ್ನಾಲ್ಕು ಘಂಟೆಗಳಿವೆ. 0
On-u--i--s-d-lli -ppa--ā--u g----eg-ḷi-e. O--- d---------- i--------- g------------ O-d- d-v-s-d-l-i i-p-t-ā-k- g-a-ṭ-g-ḷ-v-. ----------------------------------------- Ondu divasadalli ippatnālku ghaṇṭegaḷive.

Jezične porodice

Na zemlji živi gotovo 7 milijarda ljudi. I oni govore gotovo 7.000 različitih jezika! Poput ljudi, jezici također mogu biti u srodstvu. To znači da potječu iz jednog zajedničkog prajezika. Također postoje jezici koji su potpuno izolirani. Oni ni s jednim drugim jezikom nisu genetski povezani. U Europi, na primjer, u izolirani jezik spada baskijski. Većina jezika ima svoje “roditelje”, “djecu” ili “braću i sestre”. Dakle, spadaju u određenu jezičnu porodicu. Usporedbom se prepoznaje sličnost jezika. Jezikoslovci danas navode oko 300 genetskih cjelina. Tu spada 180 jezičnih porodica koje se sastoje od više od jednog jezika. Ostatak čini 120 izoliranih jezika. Najveća jezična porodica je indoeuropska jezična porodica. Ona obuhvaća око 280 jezika. Tu spadaju romanski, germanski i slavenski jezici. To čini više od 3 milijarde govornika na svim kontinentima! Sino-tibetanska jezična porodica prevladava u Aziji. Ima više od 1300 milijuna govornika. Najvažniji sino-tibetanski jezik je kineski. Treća najveća jezična porodica nalazi se u Africi. Imenovana je prema svom području širenja: Niger-Kongo. U nju spada “samo” 350 milijuna govornika. Swahili je glavni jezik te porodice. Uglavnom vrijedi: veća srodnost - bolje razumijevanje. Ljudi koji se sporazumijevaju srodnim jezicima, razumiju se dobro. Oni mogu relativno lako naučiti drugi jezik. Stoga, učite jezike – obiteljska druženja su uvijek lijepa!
Dali si znao?
Njemački je maternji jezik za više od 90 milijuna ljudi. Oni žive uglavnom u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. I u Belgiji, Lihtenštajnu, sjevernoj Italiji i Luksemburgu se govori njemački. Pored materinskih govornika ima još 80 milijuna ljudi koji razumiju njemački. Njemački je, naime, strani jezik koji uči najviše ljudi. Kao i engleski i nizozemski spada u zapadnogermanske jezike. Kroz mnoga stoljeća je doživio utjecaj drugih jezika. Razlog tome je što se područje jezika nalazi u središtu Europe. Danas se prije svega engleske riječi integriraju u njemački leksički fond. Sljedeća karakteristika njemačkog jezika su razni dijalekti. Međutim, oni jako gube na značaju. Prije svega putem medija se sve više širi standarni jezik. Zato mnoge škole žele da se u njima opet izučavaju dijelekti. Gramatika njemačkog nije baš jednostavna, ali trud se isplati! Jer njemački spada u deset najvažnijih jezika na svijetu...