Zbirka izraza

hr Učiti strane jezike   »   sl Učenje tujih jezikov

23 [dvadeset i tri]

Učiti strane jezike

Učiti strane jezike

23 [triindvajset]

Učenje tujih jezikov

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski slovenski igra Više
Gdje ste naučili španjolski? Kje st- ---n-u--l- š-a---i-o? K-- s-- s- n------ š--------- K-e s-e s- n-u-i-i š-a-š-i-o- ----------------------------- Kje ste se naučili španščino? 0
Znate li i portugalski? Ali znate----i port--a--ko? A-- z---- t--- p----------- A-i z-a-e t-d- p-r-u-a-s-o- --------------------------- Ali znate tudi portugalsko? 0
Da, a znam i nešto talijanski. D-,--n-mal--zn-- tud-----li---s-o. D-- i- m--- z--- t--- i----------- D-, i- m-l- z-a- t-d- i-a-i-a-s-o- ---------------------------------- Da, in malo znam tudi italijansko. 0
Mislim da govorite vrlo dobro. Zdi--- m-,-----o-ori-e--e-o do-r-. Z-- s- m-- d- g------- z--- d----- Z-i s- m-, d- g-v-r-t- z-l- d-b-o- ---------------------------------- Zdi se mi, da govorite zelo dobro. 0
Ti jezici su prilično vrlo slični. Je-i-i-so-si-p-ecej-pod-b-i. J----- s- s- p----- p------- J-z-k- s- s- p-e-e- p-d-b-i- ---------------------------- Jeziki so si precej podobni. 0
Mogu ih dobro razumjeti. D--ro-j-----h---r-z-me-. D---- j-- l---- r------- D-b-o j-h l-h-o r-z-m-m- ------------------------ Dobro jih lahko razumem. 0
Ali govoriti i pisati je teško. Ve-d-r pa-je-go--r-ti--n-p-sati-t---o. V----- p- j- g------- i- p----- t----- V-n-a- p- j- g-v-r-t- i- p-s-t- t-ž-o- -------------------------------------- Vendar pa je govoriti in pisati težko. 0
Pravim još mnogo grešaka. Š- -e--k- n-p-k-de-a-. Š- v----- n---- d----- Š- v-l-k- n-p-k d-l-m- ---------------------- Še veliko napak delam. 0
Ispravite me molim uvijek. P-o-i-, -a me--s-k-č p-----i--. P------ d- m- v----- p--------- P-o-i-, d- m- v-a-i- p-p-a-i-e- ------------------------------- Prosim, da me vsakič popravite. 0
Vaš izgovor je sasvim dobar. Va-----g--o-ja----e---r---b-a. V--- i---------- j- k-- d----- V-š- i-g-v-r-a-a j- k-r d-b-a- ------------------------------ Vaša izgovorjava je kar dobra. 0
Imate mali akcent. Gov-r--- z-r-h----n--la-o-. G------- z r----- n-------- G-v-r-t- z r-h-i- n-g-a-o-. --------------------------- Govorite z rahlim naglasom. 0
Prepoznaje se odakle dolazite. Č--------h-o--ga--,-odkod---ihaj--e. Č----- l---- u----- o---- p--------- Č-o-e- l-h-o u-a-e- o-k-d p-i-a-a-e- ------------------------------------ Človek lahko ugane, odkod prihajate. 0
Koji je Vaš maternji jezik? Ka-er--j- v-š----e----j-zi-? K----- j- v-- m------ j----- K-t-r- j- v-š m-t-r-n j-z-k- ---------------------------- Kateri je vaš materin jezik? 0
Idete li na tečaj jezika? Al---odi----a--a-šen---z---v----e-a-? A-- h----- n- k----- j-------- t----- A-i h-d-t- n- k-k-e- j-z-k-v-i t-č-j- ------------------------------------- Ali hodite na kakšen jezikovni tečaj? 0
Koji udžbenik koristite? K--še- -č-en-k--p-ra-lja--? K----- u------ u----------- K-k-e- u-b-n-k u-o-a-l-a-e- --------------------------- Kakšen učbenik uporabljate? 0
U ovom momentu ne znam kako se zove. V-t-- --enut-- ---v-m, -ako s--temu--eč-. V t-- t------- n- v--- k--- s- t--- r---- V t-m t-e-u-k- n- v-m- k-k- s- t-m- r-č-. ----------------------------------------- V tem trenutku ne vem, kako se temu reče. 0
Ne mogu se sjetiti naslova. Ne--po-nim-se n-sl-v-. N- s------ s- n------- N- s-o-n-m s- n-s-o-a- ---------------------- Ne spomnim se naslova. 0
Zaboravio / Zaboravila sam to. Poza----se- (t-). P------ s-- (---- P-z-b-l s-m (-o-. ----------------- Pozabil sem (to). 0

Germanski jezici

Germanski jezici spadaju u indoeuropsku skupinu jezika. Ovu jezičnu skupinu karakteriziraju fonološka obilježja. Razlike u glasovnom sustavu ih čine drukčijim od drugih jezika. Postoji oko 15 germanskih jezika. Oni su materinji jezici 500 milijuna ljudi diljem svijeta. Teško je odrediti točan broj pojedinih jezika. Često je nejasno da li se radi o jezicima ili o dijalektima. Engleski je najznačajniji germanski jezik. U svijetu postoji gotovo 350 milijuna izvornih govornika engleskog jezika. Nakon toga dolaze njemački i nizozemski. Germanski jezici su podijeljeni u različite skupine. Postoje sjevernogermanski, zapadnogermanski i istočnogermanski jezici. Sjevernogermanski jezici su skandinavski jezici. Engleski, njemački i nizozemski su zapadnogermanski jezici. Istočnogermanski jezici su svi izumrli. Tu je, primjerice, spadao gotski jezik. Germanski jezici su se svijetom proširili kolonizacijom. Tako se nizozemski razumije i na Karibima i Južnoj Africi. Svi germanski jezici temelje se na zajedničkom korijenu. Nije sigurno da li je postojao jedinstveni protojezik. Osim toga, postoji jako malo starih germanskih spisa. Za razliku od romanskih jezika, postoji jako malo izvora. Stoga je istraživanje germanskih jezika teže. I o kulturi Germana se zna relativno malo. Germanski narodi nisu bili ujedinjeni. Stoga nije postojao zajednički identitet. Pa znanost mora pribjeći stranim izvorima. Bez Grka i Rimljana znali bismo malo o Germanima!
Dali si znao?
Katalonski spada u porodicu romanskih jezika. U bliskom je srodstvu sa španjolskim, francuskim i talijanskim. Govori se u Andori, u španjolskoj regiji Kataloniji i na Balearskim otocima. Katalonski se govori i u dijelovima Aragona i Valencije. Ukupno oko 12 milijuna ljudi govori ili razumije katalonski. Jezik je nastao između 8. i 10. stoljeća u području Pirineja. Teritorijalnim osvajanjima se zatim proširio na jug i istok. Važno je znati da katalonski nije dijalekt španjolskog. Razvio se iz vulgarnog latinskog i važi za poseban jezik. Španjolci ili Latinoamerikanci ga znači ne razumiju automatski. Mnoge strukture katalonskog su slične onima u drugim romanskim jezicima. Međutim, ima i nekoliko posebnosti koje se na pojavljuju u drugim jezicima. Govornici katalonskog su veoma ponosni na svoj jezik. I politika se već nekoliko desetljeća aktivno zauzima za katalonski. Učite katalonski, ovaj jezik ima budućnost!