Zbirka izraza

hr Učiti strane jezike   »   et Võõrkeelte õppimine

23 [dvadeset i tri]

Učiti strane jezike

Učiti strane jezike

23 [kakskümmend kolm]

Võõrkeelte õppimine

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski estonski igra Više
Gdje ste naučili španjolski? K---t---i----nia --e----p--si--? K-- t- h-------- k---- õ-------- K-s t- h-s-a-n-a k-e-t õ-p-s-t-? -------------------------------- Kus te hispaania keelt õppisite? 0
Znate li i portugalski? Oska-e t- ka---r-u-a-i-keelt? O----- t- k- p-------- k----- O-k-t- t- k- p-r-u-a-i k-e-t- ----------------------------- Oskate te ka portugali keelt? 0
Da, a znam i nešto talijanski. J-h- ja -a---kan k- --idi it--l-a-kee-t. J--- j- m- o---- k- v---- i------ k----- J-h- j- m- o-k-n k- v-i-i i-a-l-a k-e-t- ---------------------------------------- Jah, ja ma oskan ka veidi itaalia keelt. 0
Mislim da govorite vrlo dobro. M--a----- et-te-r---i---v------s--. M- a----- e- t- r------ v--- h----- M- a-v-n- e- t- r-ä-i-e v-g- h-s-i- ----------------------------------- Ma arvan, et te räägite väga hästi. 0
Ti jezici su prilično vrlo slični. Need ----e- on -ärm----- --rn-sed. N--- k----- o- ä-------- s-------- N-e- k-e-e- o- ä-r-i-e-t s-r-a-e-. ---------------------------------- Need keeled on äärmiselt sarnased. 0
Mogu ih dobro razumjeti. Ma -a-n t-i-- hä--- a-u. M- s--- t---- h---- a--- M- s-a- t-i-t h-s-i a-u- ------------------------ Ma saan teist hästi aru. 0
Ali govoriti i pisati je teško. K-i----ä--da-ja----ju---a on r-s-e. K--- r------ j- k-------- o- r----- K-i- r-ä-i-a j- k-r-u-a-a o- r-s-e- ----------------------------------- Kuid rääkida ja kirjutada on raske. 0
Pravim još mnogo grešaka. Ma--een-v--l-pa--u v--u. M- t--- v--- p---- v---- M- t-e- v-e- p-l-u v-g-. ------------------------ Ma teen veel palju vigu. 0
Ispravite me molim uvijek. P-lu- p--an--ge m-n--a---i. P---- p-------- m--- a----- P-l-n p-r-n-a-e m-n- a-a-i- --------------------------- Palun parandage mind alati. 0
Vaš izgovor je sasvim dobar. T-i--h-ä-d-s--- p-ri- hea. T--- h------ o- p---- h--- T-i- h-ä-d-s o- p-r-s h-a- -------------------------- Teie hääldus on päris hea. 0
Imate mali akcent. Teil on----ke ------t. T--- o- v---- a------- T-i- o- v-i-e a-t-e-t- ---------------------- Teil on väike aktsent. 0
Prepoznaje se odakle dolazite. T-i--päritolust s-a- -ru. T--- p--------- s--- a--- T-i- p-r-t-l-s- s-a- a-u- ------------------------- Teie päritolust saab aru. 0
Koji je Vaš maternji jezik? Mis--- --ie emak---? M-- o- t--- e------- M-s o- t-i- e-a-e-l- -------------------- Mis on teie emakeel? 0
Idete li na tečaj jezika? K-it- te -eel--ursu-el? K---- t- k------------- K-i-e t- k-e-e-u-s-s-l- ----------------------- Käite te keelekursusel? 0
Koji udžbenik koristite? Mil--s---p-em-ter-a-- t- ka-utate? M------ õ------------ t- k-------- M-l-i-t õ-p-m-t-r-a-i t- k-s-t-t-? ---------------------------------- Millist õppematerjali te kasutate? 0
U ovom momentu ne znam kako se zove. Ma e- t-a hetkel, -uidas --da-ni-eta-a---. M- e- t-- h------ k----- s--- n----------- M- e- t-a h-t-e-, k-i-a- s-d- n-m-t-t-k-e- ------------------------------------------ Ma ei tea hetkel, kuidas seda nimetatakse. 0
Ne mogu se sjetiti naslova. M-l-e--t-le -ee -i-----e---. M-- e- t--- s-- n--- m------ M-l e- t-l- s-e n-m- m-e-d-. ---------------------------- Mul ei tule see nimi meelde. 0
Zaboravio / Zaboravila sam to. M---nu-t-----s---e. M- u-------- s----- M- u-u-t-s-n s-l-e- ------------------- Ma unustasin selle. 0

Germanski jezici

Germanski jezici spadaju u indoeuropsku skupinu jezika. Ovu jezičnu skupinu karakteriziraju fonološka obilježja. Razlike u glasovnom sustavu ih čine drukčijim od drugih jezika. Postoji oko 15 germanskih jezika. Oni su materinji jezici 500 milijuna ljudi diljem svijeta. Teško je odrediti točan broj pojedinih jezika. Često je nejasno da li se radi o jezicima ili o dijalektima. Engleski je najznačajniji germanski jezik. U svijetu postoji gotovo 350 milijuna izvornih govornika engleskog jezika. Nakon toga dolaze njemački i nizozemski. Germanski jezici su podijeljeni u različite skupine. Postoje sjevernogermanski, zapadnogermanski i istočnogermanski jezici. Sjevernogermanski jezici su skandinavski jezici. Engleski, njemački i nizozemski su zapadnogermanski jezici. Istočnogermanski jezici su svi izumrli. Tu je, primjerice, spadao gotski jezik. Germanski jezici su se svijetom proširili kolonizacijom. Tako se nizozemski razumije i na Karibima i Južnoj Africi. Svi germanski jezici temelje se na zajedničkom korijenu. Nije sigurno da li je postojao jedinstveni protojezik. Osim toga, postoji jako malo starih germanskih spisa. Za razliku od romanskih jezika, postoji jako malo izvora. Stoga je istraživanje germanskih jezika teže. I o kulturi Germana se zna relativno malo. Germanski narodi nisu bili ujedinjeni. Stoga nije postojao zajednički identitet. Pa znanost mora pribjeći stranim izvorima. Bez Grka i Rimljana znali bismo malo o Germanima!
Dali si znao?
Katalonski spada u porodicu romanskih jezika. U bliskom je srodstvu sa španjolskim, francuskim i talijanskim. Govori se u Andori, u španjolskoj regiji Kataloniji i na Balearskim otocima. Katalonski se govori i u dijelovima Aragona i Valencije. Ukupno oko 12 milijuna ljudi govori ili razumije katalonski. Jezik je nastao između 8. i 10. stoljeća u području Pirineja. Teritorijalnim osvajanjima se zatim proširio na jug i istok. Važno je znati da katalonski nije dijalekt španjolskog. Razvio se iz vulgarnog latinskog i važi za poseban jezik. Španjolci ili Latinoamerikanci ga znači ne razumiju automatski. Mnoge strukture katalonskog su slične onima u drugim romanskim jezicima. Međutim, ima i nekoliko posebnosti koje se na pojavljuju u drugim jezicima. Govornici katalonskog su veoma ponosni na svoj jezik. I politika se već nekoliko desetljeća aktivno zauzima za katalonski. Učite katalonski, ovaj jezik ima budućnost!