Knjiga fraza

bs Boje   »   kk Colors

14 [četrnaest]

Boje

Boje

14 [он төрт]

14 [on tört]

Colors

[Tüster]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kazaški Igra Više
Snijeg je bijel. Қар -қ. Қар ақ. Қ-р а-. ------- Қар ақ. 0
Qar aq. Qar aq. Q-r a-. ------- Qar aq.
Sunce je žuto. К---са--. Күн сары. К-н с-р-. --------- Күн сары. 0
Kü--s---. Kün sarı. K-n s-r-. --------- Kün sarı.
Narandža je narandžasta. Апе--син қыз-ылт с-ры. Апельсин қызғылт сары. А-е-ь-и- қ-з-ы-т с-р-. ---------------------- Апельсин қызғылт сары. 0
Apelsï---ızğ----sarı. Apelsïn qızğılt sarı. A-e-s-n q-z-ı-t s-r-. --------------------- Apelsïn qızğılt sarı.
Trešnja je crvena. Ш-- --зыл. Шие қызыл. Ш-е қ-з-л- ---------- Шие қызыл. 0
Şï---ı-ıl. Şïe qızıl. Ş-e q-z-l- ---------- Şïe qızıl.
Nebo je plavo. Асп-- көк. Аспан көк. А-п-н к-к- ---------- Аспан көк. 0
As----kök. Aspan kök. A-p-n k-k- ---------- Aspan kök.
Trava je zelena. Ш-- жасыл. Шөп жасыл. Ш-п ж-с-л- ---------- Шөп жасыл. 0
Ş-p-jas--. Şöp jasıl. Ş-p j-s-l- ---------- Şöp jasıl.
Zemlja je smeđa. Жер------. Жер қоңыр. Ж-р қ-ң-р- ---------- Жер қоңыр. 0
Jer qoñı-. Jer qoñır. J-r q-ñ-r- ---------- Jer qoñır.
Oblak je siv. Бұл- с-р. Бұлт сұр. Б-л- с-р- --------- Бұлт сұр. 0
Bult-s--. Bult sur. B-l- s-r- --------- Bult sur.
Gume su crne. Дөң-еле-т---қа-а. Дөңгелектер қара. Д-ң-е-е-т-р қ-р-. ----------------- Дөңгелектер қара. 0
D-ñ-el--te----ra. Döñgelekter qara. D-ñ-e-e-t-r q-r-. ----------------- Döñgelekter qara.
Koje boje je snijeg? Bijele. Қ--дың-түсі -ан---? Ақ. Қардың түсі қандай? Ақ. Қ-р-ы- т-с- қ-н-а-? А-. ----------------------- Қардың түсі қандай? Ақ. 0
Q-r-ı- ---i--a-d-y- -q. Qardıñ tüsi qanday? Aq. Q-r-ı- t-s- q-n-a-? A-. ----------------------- Qardıñ tüsi qanday? Aq.
Koje boje je sunce? Žute. К-ннің-т--і қандай--Сары. Күннің түсі қандай? Сары. К-н-і- т-с- қ-н-а-? С-р-. ------------------------- Күннің түсі қандай? Сары. 0
Kü--iñ -ü-- qa-d-y?----ı. Künniñ tüsi qanday? Sarı. K-n-i- t-s- q-n-a-? S-r-. ------------------------- Künniñ tüsi qanday? Sarı.
Koje boje je narandža? Narandžaste. Ап-----нн-ң---с- қ-нд--?--ыз---т-са--. Апельсиннің түсі қандай? Қызғылт сары. А-е-ь-и-н-ң т-с- қ-н-а-? Қ-з-ы-т с-р-. -------------------------------------- Апельсиннің түсі қандай? Қызғылт сары. 0
A--ls-n-iñ ---i-q----y--Qı---l-----ı. Apelsïnniñ tüsi qanday? Qızğılt sarı. A-e-s-n-i- t-s- q-n-a-? Q-z-ı-t s-r-. ------------------------------------- Apelsïnniñ tüsi qanday? Qızğılt sarı.
Koje boje je trešnja? Crvene. Ш----ң-түс- қ-н-ай?-Қыз-л. Шиенің түсі қандай? Қызыл. Ш-е-і- т-с- қ-н-а-? Қ-з-л- -------------------------- Шиенің түсі қандай? Қызыл. 0
Şïe--- t-s--q---a-? ---ı-. Şïeniñ tüsi qanday? Qızıl. Ş-e-i- t-s- q-n-a-? Q-z-l- -------------------------- Şïeniñ tüsi qanday? Qızıl.
Koje boje je nebo? Plave. А----ны--тү-і -а---й- -өк. Аспанның түсі қандай? Көк. А-п-н-ы- т-с- қ-н-а-? К-к- -------------------------- Аспанның түсі қандай? Көк. 0
A---nn-- t--- qa-d--?-Kö-. Aspannıñ tüsi qanday? Kök. A-p-n-ı- t-s- q-n-a-? K-k- -------------------------- Aspannıñ tüsi qanday? Kök.
Koje boje je trava? Zelene. Шөптің түс-------й?-Ж--ы-. Шөптің түсі қандай? Жасыл. Ш-п-і- т-с- қ-н-а-? Ж-с-л- -------------------------- Шөптің түсі қандай? Жасыл. 0
Şö-----tüsi-qa----? Jasıl. Şöptiñ tüsi qanday? Jasıl. Ş-p-i- t-s- q-n-a-? J-s-l- -------------------------- Şöptiñ tüsi qanday? Jasıl.
Koje boje je zemlja? Smeđe. Ж---і- -үсі-қан-ай---оңыр. Жердің түсі қандай? Қоңыр. Ж-р-і- т-с- қ-н-а-? Қ-ң-р- -------------------------- Жердің түсі қандай? Қоңыр. 0
Jer-i----si qan--y- Q-ñır. Jerdiñ tüsi qanday? Qoñır. J-r-i- t-s- q-n-a-? Q-ñ-r- -------------------------- Jerdiñ tüsi qanday? Qoñır.
Koje boje je oblak? Sive. Б---тың түсі-қ---а-- --р. Бұлттың түсі қандай? Сұр. Б-л-т-ң т-с- қ-н-а-? С-р- ------------------------- Бұлттың түсі қандай? Сұр. 0
B-lttı--tüs- -anda----u-. Bulttıñ tüsi qanday? Sur. B-l-t-ñ t-s- q-n-a-? S-r- ------------------------- Bulttıñ tüsi qanday? Sur.
Koje boje su gume? Crne. Дө--е----е-д-ң-түс- -а-д--- -ара. Дөңгелектердің түсі қандай? Қара. Д-ң-е-е-т-р-і- т-с- қ-н-а-? Қ-р-. --------------------------------- Дөңгелектердің түсі қандай? Қара. 0
D--g--ek-erdiñ tüsi--an--y--Q-r-. Döñgelekterdiñ tüsi qanday? Qara. D-ñ-e-e-t-r-i- t-s- q-n-a-? Q-r-. --------------------------------- Döñgelekterdiñ tüsi qanday? Qara.

Žene govore drugačije od muškaraca

Svi znamo da se žene i muškarci razlikuju. Ali jeste li znali da i različito govore? To je pokazalo više istraživanja. Žene koriste drugačiji jezički obrazac od muškaraca. Često se izražavaju indirektno i suzdržano. Muškarci se, s druge strane, koriste direktnim i jasnim jezikom. Takođe se razlikuju i teme kojima se bave. Muškarci puno pričaju o vijestima, privredi ili sportu. Ženama su draže društvene teme poput porodice ili zdravlja. Muškarci dakle radije pričaju o činjenicama. Žene radije pričaju o ljudima. Neobično je da žene nastoje komunicirati “slabijim” jezikom. To znači da se izražavaju opreznije ili pristojnije. Žene takođe postavljaju više pitanja. Vjerovatno na taj način nastoje održati sklad i izbjeći svađu. Štoviše, žene imaju puno veći vokabular za izražavanje osjećaja. Za muškarce je razgovor često jedna vrsta takmičenja. Njihov jezik je vidljivo provokativniji i agresivniji. Muškarci dnevno izgovore manje riječi od žena. Neki istraživači tvrde da je za to zaslužna struktura mozga. Jer se mozak žena i muškaraca razlikuje. To znači da su i njihovi centri za govor drugačije građeni. Vjerovatno na naš jezik utječu još i drugi faktori. Nauka ovu oblast još nije dovoljno proučila. Žene i muškarci ipak ne govore sasvim različite jezike. Dakle, nesporazumi ne moraju nastajati. Postoji puno strategija za uspješnu komunikaciju. Najjednostavnija je: Pažljivije slušati!
Da li ste to znali?
Francuski spada u romanske jezike. To znači da se razvio iz latinskog. Srodan je s drugim romanskim jezicima kao što su španski ili italijanski. Francuski se danas govori na svim kontinentima. Za više od 110 miliona ljudi to je maternji jezik. Ukupno oko 220 miliona ljudi govori francuski. Zato je francuski svjetski jezik. Puno međunarodnih organizacija koristi francuski kao službeni jezik. Francuski je prije bio takođe jezik diplomatije. Danas je tu ulogu velikim dijelom preuzeo engleski. Ipak je francuski kao i prije jedan od najvažnijih jezika sporazumijevanja među različitim narodima (lingua franca). A broj govornika već godinama stalno raste! Razlog tome je snažan priraštaj stanovništva u afričkom i arapskom području. I na karipskim ostrvima ili u Južnom Pacifiku se govori francuski. Ko rado putuje, treba obavezno učiti francuski!