Knjiga fraza

bs Dijelovi tijela   »   af Liggaamsdele

58 [pedeset i osam]

Dijelovi tijela

Dijelovi tijela

58 [agt en vyftig]

Liggaamsdele

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski afrikaans Igra Više
Ja crtam muškarca. E--t-k-n -- m--. E- t---- ’- m--- E- t-k-n ’- m-n- ---------------- Ek teken ’n man. 0
Prvo glavu. Ee--t- d-e--o-. E----- d-- k--- E-r-t- d-e k-p- --------------- Eerste die kop. 0
Muškarac nosi šešir. D-e man -r- ’--ho--. D-- m-- d-- ’- h---- D-e m-n d-a ’- h-e-. -------------------- Die man dra ’n hoed. 0
Kosa se ne vidi. Me----ie---ie-------r-----. M--- s--- n-- d-- h--- n--- M-n- s-e- n-e d-e h-r- n-e- --------------------------- Mens sien nie die hare nie. 0
Uši se također ne vide. Mens----- --k-ni- di---r- ni-. M--- s--- o-- n-- d-- o-- n--- M-n- s-e- o-k n-e d-e o-e n-e- ------------------------------ Mens sien ook nie die ore nie. 0
Leđa se također ne vide. Me-s --en-oo--n-- -i- r-- ni-. M--- s--- o-- n-- d-- r-- n--- M-n- s-e- o-k n-e d-e r-g n-e- ------------------------------ Mens sien ook nie die rug nie. 0
Ja crtam oči i usta. E--t-ken die oë-e----e mon-. E- t---- d-- o- e- d-- m---- E- t-k-n d-e o- e- d-e m-n-. ---------------------------- Ek teken die oë en die mond. 0
Muškarac pleše i smije se. Di---an-d-----n -ag. D-- m-- d--- e- l--- D-e m-n d-n- e- l-g- -------------------- Die man dans en lag. 0
Muškarac ima dug nos. Di--m-- --t--n ------eus. D-- m-- h-- ’- l--- n---- D-e m-n h-t ’- l-n- n-u-. ------------------------- Die man het ’n lang neus. 0
On nosi štap u rukama. Hy --- -n stok i--sy--a--e. H- d-- ’- s--- i- s- h----- H- d-a ’- s-o- i- s- h-n-e- --------------------------- Hy dra ’n stok in sy hande. 0
On također nosi šal oko vrata. H---r- oo- ’n--erp -m-sy-n--. H- d-- o-- ’- s--- o- s- n--- H- d-a o-k ’- s-r- o- s- n-k- ----------------------------- Hy dra ook ’n serp om sy nek. 0
Zima je i hladno je. Di--is wi-t-r-en-d-s k---. D-- i- w----- e- d-- k---- D-t i- w-n-e- e- d-s k-u-. -------------------------- Dit is winter en dis koud. 0
Ruke su snažne. Di- a--s--- -te---f--s. D-- a--- i- s---------- D-e a-m- i- s-e-k-f-i-. ----------------------- Die arms is sterk/fris. 0
Noge su također snažne. Di---ene--s oo- -t---/---s. D-- b--- i- o-- s---------- D-e b-n- i- o-k s-e-k-f-i-. --------------------------- Die bene is ook sterk/fris. 0
Muškarac je od snijega. Di--m-- is-v-- ---eu-g-m---. D-- m-- i- v-- s---- g------ D-e m-n i- v-n s-e-u g-m-a-. ---------------------------- Die man is van sneeu gemaak. 0
On ne nosi hlače i kaput. H- -ra-n-e -------k--f--n-j---nie. H- d-- n-- ’- b---- o- ’- j-- n--- H- d-a n-e ’- b-o-k o- ’- j-s n-e- ---------------------------------- Hy dra nie ’n broek of ’n jas nie. 0
Ali muškarac se ne smrzava. Maa- --e---n v--e--nie. M--- d-- m-- v---- n--- M-a- d-e m-n v-i-s n-e- ----------------------- Maar die man vries nie. 0
On je snjegović. H- is -------u--n. H- i- ’- s-------- H- i- ’- s-e-u-a-. ------------------ Hy is ’n sneeuman. 0

Jezik naših predaka

Moderne jezike mogu analizirati lingvisti. Pritom koriste različite metode. Međutim, kako su govorili ljudi prije više hiljada godina? Puno je teže odgovoriti na to pitanje. Naučnici se svejedno time bave godinama. Žele istražiti kako se prije govorilo. Pritom pokušavaju rekonstruirati stare jezičke oblike. Američki naučnici su upravo došli do zanimljivog otkrića. Analizirali su preko 2.000 jezika. Pritom su posebno ispitivali rečenično ustrojstvo. Rezultati njihovog istraživanja bili su jako zanimljivi. Gotovo polovina jezika je imala S-O-G red riječi u rečenici. To znači da je vrijedio princip subjekt-objekt-glagol. Više od 700 jezika slijedi S-G-O model. I oko 160 jezika funkcionira po sistemu G-S-O. G-O-S model se koristi u oko 40 jezika. 120 jezika imaju mješovite oblike. S druge strane O-G-S i O-S-G su znantno rjeđi sistemi. Dakle, većina ispitanih jezika koristi S-O-G princip. Tu, na primjer, spadaju perzijski, japanski i turski jezik. Većina živih jezika slijedi S-G-O model. Danas u indoevropskoj porodici jezika prevladava to rečenično ustrojstvo. Istraživači smatraju da se prije govorilo po S-O-G modelu. Na tom su se sistemu temeljili svi jezici. Međutim, tada su se jezici razgranali. Još uvijek se ne zna kako se to desilo. Promjena rečeničnog ustrojstva je morala imati neki razlog. Jer u evoluciji prevlada samo ono što ima prednosti...