Knjiga fraza

bs Dijelovi tijela   »   eo Korpopartoj

58 [pedeset i osam]

Dijelovi tijela

Dijelovi tijela

58 [kvindek ok]

Korpopartoj

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski esperanto Igra Više
Ja crtam muškarca. Mi d------- v----. Mi desegnas viron. 0
Prvo glavu. Un-- l- k----. Unue la kapon. 0
Muškarac nosi šešir. La v--- s------- ĉ------. La viro surhavas ĉapelon. 0
Kosa se ne vidi. La h---- n- v-------. La haroj ne videblas. 0
Uši se također ne vide. An--- l- o----- n- v-------. Ankaŭ la oreloj ne videblas. 0
Leđa se također ne vide. An--- l- d---- n- v-------. Ankaŭ la dorso ne videblas. 0
Ja crtam oči i usta. Mi d------- l- o------ k-- l- b----. Mi desegnas la okulojn kaj la buŝon. 0
Muškarac pleše i smije se. La v--- d----- k-- r----. La viro dancas kaj ridas. 0
Muškarac ima dug nos. La v--- h---- l----- n----. La viro havas longan nazon. 0
On nosi štap u rukama. Li p----- l---------- e- s--- m----. Li portas lambastonon en siaj manoj. 0
On također nosi šal oko vrata. Li s------- a---- k------- ĉ----- s-- k---. Li surhavas ankaŭ koltukon ĉirkaŭ sia kolo. 0
Zima je i hladno je. Vi----- k-- m--------. Vintras kaj malvarmas. 0
Ruke su snažne. La b----- e---- m-------. La brakoj estas muskolaj. 0
Noge su također snažne. La g----- a---- e---- m-------. La gamboj ankaŭ estas muskolaj. 0
Muškarac je od snijega. La v--- e---- e- n---. La viro estas el neĝo. 0
On ne nosi hlače i kaput. Li s------- n-- p--------- n-- m-------. Li surhavas nek pantalonon nek mantelon. 0
Ali muškarac se ne smrzava. Se- l- v--- n- f--------. Sed la viro ne frostiĝas. 0
On je snjegović. Li e---- n------. Li estas neĝhomo. 0

Jezik naših predaka

Moderne jezike mogu analizirati lingvisti. Pritom koriste različite metode. Međutim, kako su govorili ljudi prije više hiljada godina? Puno je teže odgovoriti na to pitanje. Naučnici se svejedno time bave godinama. Žele istražiti kako se prije govorilo. Pritom pokušavaju rekonstruirati stare jezičke oblike. Američki naučnici su upravo došli do zanimljivog otkrića. Analizirali su preko 2.000 jezika. Pritom su posebno ispitivali rečenično ustrojstvo. Rezultati njihovog istraživanja bili su jako zanimljivi. Gotovo polovina jezika je imala S-O-G red riječi u rečenici. To znači da je vrijedio princip subjekt-objekt-glagol. Više od 700 jezika slijedi S-G-O model. I oko 160 jezika funkcionira po sistemu G-S-O. G-O-S model se koristi u oko 40 jezika. 120 jezika imaju mješovite oblike. S druge strane O-G-S i O-S-G su znantno rjeđi sistemi. Dakle, većina ispitanih jezika koristi S-O-G princip. Tu, na primjer, spadaju perzijski, japanski i turski jezik. Većina živih jezika slijedi S-G-O model. Danas u indoevropskoj porodici jezika prevladava to rečenično ustrojstvo. Istraživači smatraju da se prije govorilo po S-O-G modelu. Na tom su se sistemu temeljili svi jezici. Međutim, tada su se jezici razgranali. Još uvijek se ne zna kako se to desilo. Promjena rečeničnog ustrojstva je morala imati neki razlog. Jer u evoluciji prevlada samo ono što ima prednosti...