-ی--ایک-م-د-کی-تصو-ر-----رہا --ں-
میں ایک مرد کی تصویر بنا رہا ہوں-
-ی- ا-ک م-د ک- ت-و-ر ب-ا ر-ا ہ-ں-
-----------------------------------
میں ایک مرد کی تصویر بنا رہا ہوں- 0 m-i--a-k-ma-d -i-----e-- bana -ah--hoonmein aik mard ki tasweer bana raha hoonm-i- a-k m-r- k- t-s-e-r b-n- r-h- h-o----------------------------------------mein aik mard ki tasweer bana raha hoon
م-د-ک- -- پر -و---ہ--
مرد کے سر پر ٹوپی ہے-
-ر- ک- س- پ- ٹ-پ- ہ---
-----------------------
مرد کے سر پر ٹوپی ہے- 0 mard--- s-r -a- -op- -a---mard ke sir par topi hai -m-r- k- s-r p-r t-p- h-i ---------------------------mard ke sir par topi hai -
-س -ے-بال ن-ر ن--ں----ے ہیں-
اس کے بال نظر نہیں آرہے ہیں-
-س ک- ب-ل ن-ر ن-ی- آ-ہ- ہ-ں-
------------------------------
اس کے بال نظر نہیں آرہے ہیں- 0 is -e -a---naza-----i arh-- hin-is ke baal nazar nahi arhay hin-i- k- b-a- n-z-r n-h- a-h-y h-n---------------------------------is ke baal nazar nahi arhay hin-
-س--ے-کا- --ی -ظر--ہ-ں -ر---ہی--
اس کے کان بھی نظر نہیں آرہے ہیں-
-س ک- ک-ن ب-ی ن-ر ن-ی- آ-ہ- ہ-ں-
----------------------------------
اس کے کان بھی نظر نہیں آرہے ہیں- 0 i--ke -a---b-i -azar-nah- a-hay-hi--is ke kaan bhi nazar nahi arhay hin-i- k- k-a- b-i n-z-r n-h- a-h-y h-n-------------------------------------is ke kaan bhi nazar nahi arhay hin-
-س--- کمر ب-- نظ--نہ-ں-آ-ہی ---
اس کی کمر بھی نظر نہیں آرہی ہے-
-س ک- ک-ر ب-ی ن-ر ن-ی- آ-ہ- ہ---
---------------------------------
اس کی کمر بھی نظر نہیں آرہی ہے- 0 is k- -ama--b-- na-ar--ahi-a- -a-- ha---is ki kamar bhi nazar nahi aa rahi hai -i- k- k-m-r b-i n-z-r n-h- a- r-h- h-i -----------------------------------------is ki kamar bhi nazar nahi aa rahi hai -
میں---کھ--و---نہ-ب-ا --ا ہو--
میں آنکھ اور منہ بنا رہا ہوں-
-ی- آ-ک- ا-ر م-ہ ب-ا ر-ا ہ-ں-
-------------------------------
میں آنکھ اور منہ بنا رہا ہوں- 0 mein -a-kh a-r--u- ---- -a-a h-onmein aankh aur mun bana raha hoonm-i- a-n-h a-r m-n b-n- r-h- h-o----------------------------------mein aankh aur mun bana raha hoon
و--م-د---- --ا--- --ر-ہ-س-رہ--ہے-
وہ مرد ناچ رہا ہے اور ہنس رہا ہے-
-ہ م-د ن-چ ر-ا ہ- ا-ر ہ-س ر-ا ہ---
-----------------------------------
وہ مرد ناچ رہا ہے اور ہنس رہا ہے- 0 woh ---d-n-ach---ha -a- -ur h-ns r-h- --- -woh mard naach raha hai aur hans raha hai -w-h m-r- n-a-h r-h- h-i a-r h-n- r-h- h-i --------------------------------------------woh mard naach raha hai aur hans raha hai -
-س-کے -ا----یں---- -----ہ--
اس کے ہاتھ میں ایک چھڑی ہے-
-س ک- ہ-ت- م-ں ا-ک چ-ڑ- ہ---
-----------------------------
اس کے ہاتھ میں ایک چھڑی ہے- 0 is -e haa-h mei----k-c-h--i ha---is ke haath mein aik chhari hai -i- k- h-a-h m-i- a-k c-h-r- h-i ----------------------------------is ke haath mein aik chhari hai -
س-دی--- مو-م ہے-------ن- ہے-
سردی کا موسم ہے اور ٹھنڈ ہے-
-ر-ی ک- م-س- ہ- ا-ر ٹ-ن- ہ---
------------------------------
سردی کا موسم ہے اور ٹھنڈ ہے- 0 sar-i-----a-s-- hai a-r --a-d---i--sardi ka mausam hai aur thand hai -s-r-i k- m-u-a- h-i a-r t-a-d h-i ------------------------------------sardi ka mausam hai aur thand hai -
Moderne jezike mogu analizirati lingvisti.
Pritom koriste različite metode.
Međutim, kako su govorili ljudi prije više hiljada godina?
Puno je teže odgovoriti na to pitanje.
Naučnici se svejedno time bave godinama.
Žele istražiti kako se prije govorilo.
Pritom pokušavaju rekonstruirati stare jezičke oblike.
Američki naučnici su upravo došli do zanimljivog otkrića.
Analizirali su preko 2.000 jezika.
Pritom su posebno ispitivali rečenično ustrojstvo.
Rezultati njihovog istraživanja bili su jako zanimljivi.
Gotovo polovina jezika je imala S-O-G red riječi u rečenici.
To znači da je vrijedio princip subjekt-objekt-glagol.
Više od 700 jezika slijedi S-G-O model.
I oko 160 jezika funkcionira po sistemu G-S-O.
G-O-S model se koristi u oko 40 jezika.
120 jezika imaju mješovite oblike.
S druge strane O-G-S i O-S-G su znantno rjeđi sistemi.
Dakle, većina ispitanih jezika koristi S-O-G princip.
Tu, na primjer, spadaju perzijski, japanski i turski jezik.
Većina živih jezika slijedi S-G-O model.
Danas u indoevropskoj porodici jezika prevladava to rečenično ustrojstvo.
Istraživači smatraju da se prije govorilo po S-O-G modelu.
Na tom su se sistemu temeljili svi jezici.
Međutim, tada su se jezici razgranali.
Još uvijek se ne zna kako se to desilo.
Promjena rečeničnog ustrojstva je morala imati neki razlog.
Jer u evoluciji prevlada samo ono što ima prednosti...