Zbirka izraza

hr Pića   »   pl Napoje

12 [dvanaest]

Pića

Pića

12 [dwanaście]

Napoje

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski poljski igra Više
Ja pijem čaj. P----he-batę. P--- h------- P-j- h-r-a-ę- ------------- Piję herbatę. 0
Ja pijem kavu. Piję-k-wę. P--- k---- P-j- k-w-. ---------- Piję kawę. 0
Ja pijem mineralnu vodu. P--ę wod- --n--al-ą. P--- w--- m--------- P-j- w-d- m-n-r-l-ą- -------------------- Piję wodę mineralną. 0
Piješ li čaj s limunom? P-jesz her-a-ę z -y-r--ą? P----- h------ z c------- P-j-s- h-r-a-ę z c-t-y-ą- ------------------------- Pijesz herbatę z cytryną? 0
Piješ li kavu sa šećerom? Pij-sz-kaw--- -u----? P----- k--- z c------ P-j-s- k-w- z c-k-e-? --------------------- Pijesz kawę z cukrem? 0
Piješ li vodu s ledom? Pij------dę-z-lo--m? P----- w--- z l----- P-j-s- w-d- z l-d-m- -------------------- Pijesz wodę z lodem? 0
Ovdje je tulum. T- j-st -rzy-ęci-. T- j--- p--------- T- j-s- p-z-j-c-e- ------------------ Tu jest przyjęcie. 0
Ljudi piju pjenušac. L--z---pi-- s-----n-. L----- p--- s-------- L-d-i- p-j- s-a-p-n-. --------------------- Ludzie piją szampana. 0
Ljudi piju vino i pivo. L-------ij----no i-p-wo. L----- p--- w--- i p---- L-d-i- p-j- w-n- i p-w-. ------------------------ Ludzie piją wino i piwo. 0
Piješ li alkohol? Pije-- a-ko--l? P----- a------- P-j-s- a-k-h-l- --------------- Pijesz alkohol? 0
Piješ li viski? Pi-esz--h-s-y? P----- w------ P-j-s- w-i-k-? -------------- Pijesz whisky? 0
Piješ li kolu s rumom? P----- ---- z--u-em? P----- c--- z r----- P-j-s- c-l- z r-m-m- -------------------- Pijesz colę z rumem? 0
Ne volim pjenušac. Nie--u--ę---am-a--- /---- -h-- sz--pa--. N-- l---- s-------- / N-- c--- s-------- N-e l-b-ę s-a-p-n-. / N-e c-c- s-a-p-n-. ---------------------------------------- Nie lubię szampana. / Nie chcę szampana. 0
Ne volim vino. Nie-lub-- win-- / Nie ch---w-na. N-- l---- w---- / N-- c--- w---- N-e l-b-ę w-n-. / N-e c-c- w-n-. -------------------------------- Nie lubię wina. / Nie chcę wina. 0
Ne volim pivo. Nie--ub-ę p---- /---- -hcę -iwa. N-- l---- p---- / N-- c--- p---- N-e l-b-ę p-w-. / N-e c-c- p-w-. -------------------------------- Nie lubię piwa. / Nie chcę piwa. 0
Beba voli mlijeko. To --ieck- --bi---e-o--- To--z---k- c-ce m--ko. T- d------ l--- m----- / T- d------ c--- m----- T- d-i-c-o l-b- m-e-o- / T- d-i-c-o c-c- m-e-o- ----------------------------------------------- To dziecko lubi mleko. / To dziecko chce mleko. 0
Dijete voli kakao i sok od jabuke. T-------ko-lub--k---- i -----ab-kowy--- To -zieck- ---e -a--- --sok--a-ł--wy. T- d------ l--- k---- i s-- j-------- / T- d------ c--- k---- i s-- j-------- T- d-i-c-o l-b- k-k-o i s-k j-b-k-w-. / T- d-i-c-o c-c- k-k-o i s-k j-b-k-w-. ----------------------------------------------------------------------------- To dziecko lubi kakao i sok jabłkowy. / To dziecko chce kakao i sok jabłkowy. 0
Gospođa voli sok od naranče i grejpa. Ta-ko----a lubi --chc- s-k-poma-ań-zo-y-i -rej-f-ut-w-. T- k------ l--- / c--- s-- p----------- i g------------ T- k-b-e-a l-b- / c-c- s-k p-m-r-ń-z-w- i g-e-p-r-t-w-. ------------------------------------------------------- Ta kobieta lubi / chce sok pomarańczowy i grejpfrutowy. 0

Znakovi kao jezik

Ljudi su razvili jezike kako bi se mogli sporazumijevati. Čak i gluhe osobe te osobe s oštećenjem sluha imaju vlastiti jezik. To je znakovni jezik, glavni jezik gluhih osoba. Sastoji se od kombiniranih znakova. Time je taj jezik vizualni jezik, dakle “vidljiv”. Dakle, je li znakovni jezik razumljiv na međunarodnoj razini? Nije, u znakovnom jeziku također postoje nacionalni jezici. Svaka zemlja ima vlastiti znakovni jezik. Na njega utječe kultura te zemlje. Budući da se jezik uvijek razvija iz kulture. To je također slučaj i kod jezika koji se ne izražavaju riječima. Međutim, postoji i međunarodni znakovni jezik. Njegovi znakovi su ipak nešto složeniji. Doduše, nacionalni znakovni jezici ipak nalikuju jedan drugom. Mnogo znakova je ikonasto. Orijentiraju se prema obliku stvari koje predstavljaju. Najrašireniji znakovni jezik je američki znakovni jezik (American Sign Language). Znakovni jezici priznati su kao punopravni jezici. Imaju vlastitu gramatiku. No, ona se razlikuje od gramatike govornih jezika. Stoga se znakovni jezik ne može prevoditi od riječi do riječi. Međutim, postoje tumači za znakovni jezik. Znakovnim jezikom se informacije prenose peralelno. To znači da se jednim jedinim znakom može izraziti cijela rečenica. U znakovnom jeziku također postoje dijalekti. Regionalne posebnosti imaju vlastite znakove. I svaki znakovni jezik ima vlastitu intonaciju. Za znakove također vrijedi: Naš naglasak otkriva naše porijeklo!
Dali si znao?
Estonski spada u ugro-finske jezike. Srodan je s finskim i madžarskim. Paralele s madžarskim su, međutim, dosta teško prepoznatljive. Mnogi smatraju da je estonski sličan letonskom ili litvanskom jeziku. To je potpuno pogrešno. Jer ova dva jezika spadaju u sasvim drugu porodicu jezika. Estonski ne poznaje gramatičke rodove. Ne pravi se razlika između ženskog i muškog roda. Zato postoji 14 različitih padeža. Pravopis estonskog nije puno težak. Orijentira se na izgovor. To, međutim, treba obvezno vježbati s materinskim govornikom estonskog jezika. Tko želi učiti estonski, treba disciplinu i malo strpljenja. Estonci ne pridaju kod stranaca veliku pažnju malim greškama… Raduju se svakome tko se interesira za njihov jezik!