Zbirka izraza

hr Pića   »   lv Dzērieni

12 [dvanaest]

Pića

Pića

12 [divpadsmit]

Dzērieni

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski latvijski/letonski igra Više
Ja pijem čaj. Es dz--- tēj-. E_ d____ t____ E- d-e-u t-j-. -------------- Es dzeru tēju. 0
Ja pijem kavu. Es--zer- k-fi-u. E_ d____ k______ E- d-e-u k-f-j-. ---------------- Es dzeru kafiju. 0
Ja pijem mineralnu vodu. E-----r--min-rālūd---. E_ d____ m____________ E- d-e-u m-n-r-l-d-n-. ---------------------- Es dzeru minerālūdeni. 0
Piješ li čaj s limunom? V-- tu dze--tē-u-a---i----u? V__ t_ d___ t___ a_ c_______ V-i t- d-e- t-j- a- c-t-o-u- ---------------------------- Vai tu dzer tēju ar citronu? 0
Piješ li kavu sa šećerom? V---t----er-k-fi-u -r -u--r-? V__ t_ d___ k_____ a_ c______ V-i t- d-e- k-f-j- a- c-k-r-? ----------------------------- Vai tu dzer kafiju ar cukuru? 0
Piješ li vodu s ledom? V----u-dze- ----- -r-l-d-? V__ t_ d___ ū____ a_ l____ V-i t- d-e- ū-e-i a- l-d-? -------------------------- Vai tu dzer ūdeni ar ledu? 0
Ovdje je tulum. Te -----llī-e. T_ i_ b_______ T- i- b-l-ī-e- -------------- Te ir ballīte. 0
Ljudi piju pjenušac. Ļa-dis d-er --i-ks--š----n-. Ļ_____ d___ d_________ v____ Ļ-u-i- d-e- d-i-k-t-š- v-n-. ---------------------------- Ļaudis dzer dzirkstošo vīnu. 0
Ljudi piju vino i pivo. Ļ-udis -ze- v-n--un a-u. Ļ_____ d___ v___ u_ a___ Ļ-u-i- d-e- v-n- u- a-u- ------------------------ Ļaudis dzer vīnu un alu. 0
Piješ li alkohol? V----u --er alk--ol-s--- d-ēr-e---? V__ t_ d___ a___________ d_________ V-i t- d-e- a-k-h-l-s-u- d-ē-i-n-s- ----------------------------------- Vai tu dzer alkoholiskus dzērienus? 0
Piješ li viski? V-i t- --e----s----? V__ t_ d___ v_______ V-i t- d-e- v-s-i-u- -------------------- Vai tu dzer viskiju? 0
Piješ li kolu s rumom? Va---- dze- -ol------umu? V__ t_ d___ k___ a_ r____ V-i t- d-e- k-l- a- r-m-? ------------------------- Vai tu dzer kolu ar rumu? 0
Ne volim pjenušac. M-- n---ršo -z--kst----s--īns. M__ n______ d___________ v____ M-n n-g-r-o d-i-k-t-š-i- v-n-. ------------------------------ Man negaršo dzirkstošais vīns. 0
Ne volim vino. Ma--negaršo--ī--. M__ n______ v____ M-n n-g-r-o v-n-. ----------------- Man negaršo vīns. 0
Ne volim pivo. Ma---eg---o---us. M__ n______ a____ M-n n-g-r-o a-u-. ----------------- Man negaršo alus. 0
Beba voli mlijeko. M-zu--m g--š---i--s. M______ g____ p_____ M-z-l-m g-r-o p-e-s- -------------------- Mazulim garšo piens. 0
Dijete voli kakao i sok od jabuke. B-rna- ---šo --ka---n -b-lu s--a. B_____ g____ k____ u_ ā____ s____ B-r-a- g-r-o k-k-o u- ā-o-u s-l-. --------------------------------- Bērnam garšo kakao un ābolu sula. 0
Gospođa voli sok od naranče i grejpa. S--v-et-i-g---o-ape-s----s-l- ---gr-ipfrūtu---la. S________ g____ a_______ s___ u_ g_________ s____ S-e-i-t-i g-r-o a-e-s-n- s-l- u- g-e-p-r-t- s-l-. ------------------------------------------------- Sievietei garšo apelsīnu sula un greipfrūtu sula. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + latvijski/letonski (1-100) MP3 latvijski/letonski (1-100)
Video nije pronađen!

Znakovi kao jezik

Ljudi su razvili jezike kako bi se mogli sporazumijevati. Čak i gluhe osobe te osobe s oštećenjem sluha imaju vlastiti jezik. To je znakovni jezik, glavni jezik gluhih osoba. Sastoji se od kombiniranih znakova. Time je taj jezik vizualni jezik, dakle “vidljiv”. Dakle, je li znakovni jezik razumljiv na međunarodnoj razini? Nije, u znakovnom jeziku također postoje nacionalni jezici. Svaka zemlja ima vlastiti znakovni jezik. Na njega utječe kultura te zemlje. Budući da se jezik uvijek razvija iz kulture. To je također slučaj i kod jezika koji se ne izražavaju riječima. Međutim, postoji i međunarodni znakovni jezik. Njegovi znakovi su ipak nešto složeniji. Doduše, nacionalni znakovni jezici ipak nalikuju jedan drugom. Mnogo znakova je ikonasto. Orijentiraju se prema obliku stvari koje predstavljaju. Najrašireniji znakovni jezik je američki znakovni jezik (American Sign Language). Znakovni jezici priznati su kao punopravni jezici. Imaju vlastitu gramatiku. No, ona se razlikuje od gramatike govornih jezika. Stoga se znakovni jezik ne može prevoditi od riječi do riječi. Međutim, postoje tumači za znakovni jezik. Znakovnim jezikom se informacije prenose peralelno. To znači da se jednim jedinim znakom može izraziti cijela rečenica. U znakovnom jeziku također postoje dijalekti. Regionalne posebnosti imaju vlastite znakove. I svaki znakovni jezik ima vlastitu intonaciju. Za znakove također vrijedi: Naš naglasak otkriva naše porijeklo!
Dali si znao?
Estonski spada u ugro-finske jezike. Srodan je s finskim i madžarskim. Paralele s madžarskim su, međutim, dosta teško prepoznatljive. Mnogi smatraju da je estonski sličan letonskom ili litvanskom jeziku. To je potpuno pogrešno. Jer ova dva jezika spadaju u sasvim drugu porodicu jezika. Estonski ne poznaje gramatičke rodove. Ne pravi se razlika između ženskog i muškog roda. Zato postoji 14 različitih padeža. Pravopis estonskog nije puno težak. Orijentira se na izgovor. To, međutim, treba obvezno vježbati s materinskim govornikom estonskog jezika. Tko želi učiti estonski, treba disciplinu i malo strpljenja. Estonci ne pridaju kod stranaca veliku pažnju malim greškama… Raduju se svakome tko se interesira za njihov jezik!