Zbirka izraza

hr Raditi   »   pl Praca

55 [pedeset i pet]

Raditi

Raditi

55 [pięćdziesiąt pięć]

Praca

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski poljski igra Više
Što ste po zanimanju? C-y- -ię---n / -a-i---jmu-e-----d---? C--- s-- p-- / p--- z------ z-------- C-y- s-ę p-n / p-n- z-j-u-e z-w-d-w-? ------------------------------------- Czym się pan / pani zajmuje zawodowo? 0
Moj muž je liječnik po zanimanju. Mó- mąż-jest-z --wodu----a-ze-. M-- m-- j--- z z----- l-------- M-j m-ż j-s- z z-w-d- l-k-r-e-. ------------------------------- Mój mąż jest z zawodu lekarzem. 0
Radim pola radnog vremena kao medicinska sestra. Pr---ję------- ---t--j-k--p-elę---ar--. P------ n- p-- e---- j--- p------------ P-a-u-ę n- p-ł e-a-u j-k- p-e-ę-n-a-k-. --------------------------------------- Pracuję na pół etatu jako pielęgniarka. 0
Uskoro ćemo dobiti mirovinu. Wk-ó----pó-d--e---n---m-ry--rę. W------ p-------- n- e--------- W-r-t-e p-j-z-e-y n- e-e-y-u-ę- ------------------------------- Wkrótce pójdziemy na emeryturę. 0
Ali porezi su visoki. Ale--o---ki są -----ie. A-- p------ s- w------- A-e p-d-t-i s- w-s-k-e- ----------------------- Ale podatki są wysokie. 0
I zdravstveno osiguranje je skupo. I-ube-p-e-z---e-z-----tn-----t--y--k--. I u------------ z-------- j--- w------- I u-e-p-e-z-n-e z-r-w-t-e j-s- w-s-k-e- --------------------------------------- I ubezpieczenie zdrowotne jest wysokie. 0
Što želiš jednom postati? K-m --c--z ---d-ś z--tać? K-- c----- k----- z------ K-m c-c-s- k-e-y- z-s-a-? ------------------------- Kim chcesz kiedyś zostać? 0
Želim biti inženjer. C-ci--b---zost-- inż-----e-. C-------- z----- i---------- C-c-a-b-m z-s-a- i-ż-n-e-e-. ---------------------------- Chciałbym zostać inżynierem. 0
Želim studirati na sveučilištu. C-cę-s----o-ać-na--n-we--yte---. C--- s-------- n- u------------- C-c- s-u-i-w-ć n- u-i-e-s-t-c-e- -------------------------------- Chcę studiować na uniwersytecie. 0
Ja sam pripravnik. Jest-----a-tykant-m. J----- p------------ J-s-e- p-a-t-k-n-e-. -------------------- Jestem praktykantem. 0
Ne zarađujem puno. Ni---arabi-m-d-ż-. N-- z------- d---- N-e z-r-b-a- d-ż-. ------------------ Nie zarabiam dużo. 0
Odrađujem pripravnički staž u inozemstvu. R--i--p----y-- z---ra---ą. R---- p------- z- g------- R-b-ę p-a-t-k- z- g-a-i-ą- -------------------------- Robię praktyki za granicą. 0
Ovo je moj šef. To----- mó--szef. T- j--- m-- s---- T- j-s- m-j s-e-. ----------------- To jest mój szef. 0
Imam drage kolege. M-m mi-y-h-kol----. M-- m----- k------- M-m m-ł-c- k-l-g-w- ------------------- Mam miłych kolegów. 0
U podne uvijek idemo u kantinu. W----------ch-dz--- ---s---na s--ł----. W p------- c------- z----- n- s-------- W p-ł-d-i- c-o-z-m- z-w-z- n- s-o-ó-k-. --------------------------------------- W południe chodzimy zawsze na stołówkę. 0
Tražim radno mjesto. Szuk-m p--cy. S----- p----- S-u-a- p-a-y- ------------- Szukam pracy. 0
Ja sam već godinu dana nezaposlen / -a. Już------k- --ste- b---o----y------r-b--na. J-- o- r--- j----- b--------- / b---------- J-ż o- r-k- j-s-e- b-z-o-o-n- / b-z-o-o-n-. ------------------------------------------- Już od roku jestem bezrobotny / bezrobotna. 0
U ovoj zemlji ima previše nezaposlenih. W---- kraj--je----- du-o--e-------y-h. W t-- k---- j--- z- d--- b------------ W t-m k-a-u j-s- z- d-ż- b-z-o-o-n-c-. -------------------------------------- W tym kraju jest za dużo bezrobotnych. 0

Pamćenju je potreban jezik

Većina ljudi se sjeća svog prvog dana u školi. Međutim, ne sjećaju se više onog što se desilo prije. Svoje prve godine života se gotovo uopće ne sjećamo. Zašto je to tako? Zašto se ne možemo sjetiti onog što smo proživjeli kao bebe? Razlog tomu leži u našem razvoju. Jezik i pamćenje razvijaju se otprilike u isto vrijeme. Kako bismo se nečega mogli sjetiti potreban nam je jezik. Odnosno, potrebne su nam riječi za ono što smo proživjeli. Znanstvenici su proveli različita ispitivanja s djecom. Pritom su došli do zanimljivog otkrića. Čim djeca nauče govoriti, zaborave sve što se desilo prije toga. Početak jezika je ujedno i početak pamćenja. Djeca nauče jako puno u svoje prve tri godine. Svakoga dana doživljavaju nove stvari. U tim godinama dolaze također do mnogo važnih otkrića. Pa ipak sve to nestane. Psiholozi taj fenomen nazivaju infantilnom amnezijom. Ostaju samo one stvari za koje djeca imaju naziv. Autobiografsko pamćenje pohranjuje osobna iskustva. Ono funkcionira kao dnevnik. U njemu se sprema sve što je važno za naš život. Na taj način autobiografsko pamćenje oblikuje naš identitet. No njegov razvitak ovisi o usvajanju materinjeg jezika. Svoje pamćenje možemo jedino aktivirati svojim jezikom. Naravno da stvari koje smo doživjeli kao dijete nikad potpuno ne nestanu. One su pohranjene negdje u našem mozgu. Samo ih se više ne možemo sjetiti... - Zaista šteta, zar ne?