Zbirka izraza

hr Pića   »   no Drikke

12 [dvanaest]

Pića

Pića

12 [tolv]

Drikke

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski norveški igra Više
Ja pijem čaj. Jeg-d----e- --. Jeg drikker te. J-g d-i-k-r t-. --------------- Jeg drikker te. 0
Ja pijem kavu. J-g--rik--- --ffe. Jeg drikker kaffe. J-g d-i-k-r k-f-e- ------------------ Jeg drikker kaffe. 0
Ja pijem mineralnu vodu. J-g ---kke- -in-r-----n. Jeg drikker mineralvann. J-g d-i-k-r m-n-r-l-a-n- ------------------------ Jeg drikker mineralvann. 0
Piješ li čaj s limunom? Drikker-------med-s----n? Drikker du te med sitron? D-i-k-r d- t- m-d s-t-o-? ------------------------- Drikker du te med sitron? 0
Piješ li kavu sa šećerom? D-i-k-r du --ffe m-d su-k-r? Drikker du kaffe med sukker? D-i-k-r d- k-f-e m-d s-k-e-? ---------------------------- Drikker du kaffe med sukker? 0
Piješ li vodu s ledom? Dr-------u--ann me- --? Drikker du vann med is? D-i-k-r d- v-n- m-d i-? ----------------------- Drikker du vann med is? 0
Ovdje je tulum. H---e- --t--es-. Her er det fest. H-r e- d-t f-s-. ---------------- Her er det fest. 0
Ljudi piju pjenušac. F-l--- -r--k-r--u---r-n-- --n. Folket drikker musserende vin. F-l-e- d-i-k-r m-s-e-e-d- v-n- ------------------------------ Folket drikker musserende vin. 0
Ljudi piju vino i pivo. Folk-t ----ker --- o---l. Folket drikker vin og øl. F-l-e- d-i-k-r v-n o- ø-. ------------------------- Folket drikker vin og øl. 0
Piješ li alkohol? D------ -- alkoho-? Drikker du alkohol? D-i-k-r d- a-k-h-l- ------------------- Drikker du alkohol? 0
Piješ li viski? D-ik-er-d- --isk-? Drikker du whisky? D-i-k-r d- w-i-k-? ------------------ Drikker du whisky? 0
Piješ li kolu s rumom? D-ikker--- -ol---ed rum? Drikker du kola med rum? D-i-k-r d- k-l- m-d r-m- ------------------------ Drikker du kola med rum? 0
Ne volim pjenušac. Jeg -ike--ikke-m-ss-rende v--. Jeg liker ikke musserende vin. J-g l-k-r i-k- m-s-e-e-d- v-n- ------------------------------ Jeg liker ikke musserende vin. 0
Ne volim vino. Jeg -i-----k-- ---. Jeg liker ikke vin. J-g l-k-r i-k- v-n- ------------------- Jeg liker ikke vin. 0
Ne volim pivo. J-g-li-er i--e øl. Jeg liker ikke øl. J-g l-k-r i-k- ø-. ------------------ Jeg liker ikke øl. 0
Beba voli mlijeko. B-b-e- --k-r-----. Babyen liker melk. B-b-e- l-k-r m-l-. ------------------ Babyen liker melk. 0
Dijete voli kakao i sok od jabuke. Barn------e--kakao-o- e---ju-c-. Barnet liker kakao og eplejuice. B-r-e- l-k-r k-k-o o- e-l-j-i-e- -------------------------------- Barnet liker kakao og eplejuice. 0
Gospođa voli sok od naranče i grejpa. K-innen-li--r -pp-lsin----- og gr-p-f-u------e. Kvinnen liker appelsinjuice og grapefruktjuice. K-i-n-n l-k-r a-p-l-i-j-i-e o- g-a-e-r-k-j-i-e- ----------------------------------------------- Kvinnen liker appelsinjuice og grapefruktjuice. 0

Znakovi kao jezik

Ljudi su razvili jezike kako bi se mogli sporazumijevati. Čak i gluhe osobe te osobe s oštećenjem sluha imaju vlastiti jezik. To je znakovni jezik, glavni jezik gluhih osoba. Sastoji se od kombiniranih znakova. Time je taj jezik vizualni jezik, dakle “vidljiv”. Dakle, je li znakovni jezik razumljiv na međunarodnoj razini? Nije, u znakovnom jeziku također postoje nacionalni jezici. Svaka zemlja ima vlastiti znakovni jezik. Na njega utječe kultura te zemlje. Budući da se jezik uvijek razvija iz kulture. To je također slučaj i kod jezika koji se ne izražavaju riječima. Međutim, postoji i međunarodni znakovni jezik. Njegovi znakovi su ipak nešto složeniji. Doduše, nacionalni znakovni jezici ipak nalikuju jedan drugom. Mnogo znakova je ikonasto. Orijentiraju se prema obliku stvari koje predstavljaju. Najrašireniji znakovni jezik je američki znakovni jezik (American Sign Language). Znakovni jezici priznati su kao punopravni jezici. Imaju vlastitu gramatiku. No, ona se razlikuje od gramatike govornih jezika. Stoga se znakovni jezik ne može prevoditi od riječi do riječi. Međutim, postoje tumači za znakovni jezik. Znakovnim jezikom se informacije prenose peralelno. To znači da se jednim jedinim znakom može izraziti cijela rečenica. U znakovnom jeziku također postoje dijalekti. Regionalne posebnosti imaju vlastite znakove. I svaki znakovni jezik ima vlastitu intonaciju. Za znakove također vrijedi: Naš naglasak otkriva naše porijeklo!
Dali si znao?
Estonski spada u ugro-finske jezike. Srodan je s finskim i madžarskim. Paralele s madžarskim su, međutim, dosta teško prepoznatljive. Mnogi smatraju da je estonski sličan letonskom ili litvanskom jeziku. To je potpuno pogrešno. Jer ova dva jezika spadaju u sasvim drugu porodicu jezika. Estonski ne poznaje gramatičke rodove. Ne pravi se razlika između ženskog i muškog roda. Zato postoji 14 različitih padeža. Pravopis estonskog nije puno težak. Orijentira se na izgovor. To, međutim, treba obvezno vježbati s materinskim govornikom estonskog jezika. Tko želi učiti estonski, treba disciplinu i malo strpljenja. Estonci ne pridaju kod stranaca veliku pažnju malim greškama… Raduju se svakome tko se interesira za njihov jezik!