Zbirka izraza

hr Pića   »   no Drikke

12 [dvanaest]

Pića

Pića

12 [tolv]

Drikke

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski norveški igra Više
Ja pijem čaj. Je- -rik------. J__ d______ t__ J-g d-i-k-r t-. --------------- Jeg drikker te. 0
Ja pijem kavu. Jeg----kk-r kaf--. J__ d______ k_____ J-g d-i-k-r k-f-e- ------------------ Jeg drikker kaffe. 0
Ja pijem mineralnu vodu. Jeg d-ik--- ------lva--. J__ d______ m___________ J-g d-i-k-r m-n-r-l-a-n- ------------------------ Jeg drikker mineralvann. 0
Piješ li čaj s limunom? D-i--er d---- -ed-s--ron? D______ d_ t_ m__ s______ D-i-k-r d- t- m-d s-t-o-? ------------------------- Drikker du te med sitron? 0
Piješ li kavu sa šećerom? Dr-k------------ m-------e-? D______ d_ k____ m__ s______ D-i-k-r d- k-f-e m-d s-k-e-? ---------------------------- Drikker du kaffe med sukker? 0
Piješ li vodu s ledom? D-ikke- d- van- med--s? D______ d_ v___ m__ i__ D-i-k-r d- v-n- m-d i-? ----------------------- Drikker du vann med is? 0
Ovdje je tulum. He- er--et -es-. H__ e_ d__ f____ H-r e- d-t f-s-. ---------------- Her er det fest. 0
Ljudi piju pjenušac. Fol-e--d--kk-r-m--serend--vi-. F_____ d______ m_________ v___ F-l-e- d-i-k-r m-s-e-e-d- v-n- ------------------------------ Folket drikker musserende vin. 0
Ljudi piju vino i pivo. F-lk-t --ik-er-v---o--ø-. F_____ d______ v__ o_ ø__ F-l-e- d-i-k-r v-n o- ø-. ------------------------- Folket drikker vin og øl. 0
Piješ li alkohol? D-i---- du alk---l? D______ d_ a_______ D-i-k-r d- a-k-h-l- ------------------- Drikker du alkohol? 0
Piješ li viski? Dri-k-- d----i--y? D______ d_ w______ D-i-k-r d- w-i-k-? ------------------ Drikker du whisky? 0
Piješ li kolu s rumom? D-ikk-r--- ---- med r--? D______ d_ k___ m__ r___ D-i-k-r d- k-l- m-d r-m- ------------------------ Drikker du kola med rum? 0
Ne volim pjenušac. J-g like- i-k- --sser-n-- vin. J__ l____ i___ m_________ v___ J-g l-k-r i-k- m-s-e-e-d- v-n- ------------------------------ Jeg liker ikke musserende vin. 0
Ne volim vino. J-g-l--er---k- vi-. J__ l____ i___ v___ J-g l-k-r i-k- v-n- ------------------- Jeg liker ikke vin. 0
Ne volim pivo. Jeg li--- -kke --. J__ l____ i___ ø__ J-g l-k-r i-k- ø-. ------------------ Jeg liker ikke øl. 0
Beba voli mlijeko. Ba-y-n -i--r-m-l-. B_____ l____ m____ B-b-e- l-k-r m-l-. ------------------ Babyen liker melk. 0
Dijete voli kakao i sok od jabuke. B---e- li-er ka--o--g--pl-j-i-e. B_____ l____ k____ o_ e_________ B-r-e- l-k-r k-k-o o- e-l-j-i-e- -------------------------------- Barnet liker kakao og eplejuice. 0
Gospođa voli sok od naranče i grejpa. K---nen lik-- app-----ju-c---g -r-p-fruk--u---. K______ l____ a____________ o_ g_______________ K-i-n-n l-k-r a-p-l-i-j-i-e o- g-a-e-r-k-j-i-e- ----------------------------------------------- Kvinnen liker appelsinjuice og grapefruktjuice. 0

Znakovi kao jezik

Ljudi su razvili jezike kako bi se mogli sporazumijevati. Čak i gluhe osobe te osobe s oštećenjem sluha imaju vlastiti jezik. To je znakovni jezik, glavni jezik gluhih osoba. Sastoji se od kombiniranih znakova. Time je taj jezik vizualni jezik, dakle “vidljiv”. Dakle, je li znakovni jezik razumljiv na međunarodnoj razini? Nije, u znakovnom jeziku također postoje nacionalni jezici. Svaka zemlja ima vlastiti znakovni jezik. Na njega utječe kultura te zemlje. Budući da se jezik uvijek razvija iz kulture. To je također slučaj i kod jezika koji se ne izražavaju riječima. Međutim, postoji i međunarodni znakovni jezik. Njegovi znakovi su ipak nešto složeniji. Doduše, nacionalni znakovni jezici ipak nalikuju jedan drugom. Mnogo znakova je ikonasto. Orijentiraju se prema obliku stvari koje predstavljaju. Najrašireniji znakovni jezik je američki znakovni jezik (American Sign Language). Znakovni jezici priznati su kao punopravni jezici. Imaju vlastitu gramatiku. No, ona se razlikuje od gramatike govornih jezika. Stoga se znakovni jezik ne može prevoditi od riječi do riječi. Međutim, postoje tumači za znakovni jezik. Znakovnim jezikom se informacije prenose peralelno. To znači da se jednim jedinim znakom može izraziti cijela rečenica. U znakovnom jeziku također postoje dijalekti. Regionalne posebnosti imaju vlastite znakove. I svaki znakovni jezik ima vlastitu intonaciju. Za znakove također vrijedi: Naš naglasak otkriva naše porijeklo!
Dali si znao?
Estonski spada u ugro-finske jezike. Srodan je s finskim i madžarskim. Paralele s madžarskim su, međutim, dosta teško prepoznatljive. Mnogi smatraju da je estonski sličan letonskom ili litvanskom jeziku. To je potpuno pogrešno. Jer ova dva jezika spadaju u sasvim drugu porodicu jezika. Estonski ne poznaje gramatičke rodove. Ne pravi se razlika između ženskog i muškog roda. Zato postoji 14 različitih padeža. Pravopis estonskog nije puno težak. Orijentira se na izgovor. To, međutim, treba obvezno vježbati s materinskim govornikom estonskog jezika. Tko želi učiti estonski, treba disciplinu i malo strpljenja. Estonci ne pridaju kod stranaca veliku pažnju malim greškama… Raduju se svakome tko se interesira za njihov jezik!