Zbirka izraza

hr Redni brojevi   »   pl Liczebniki porządkowe

61 [šezdeset i jedan]

Redni brojevi

Redni brojevi

61 [sześćdziesiąt jeden]

Liczebniki porządkowe

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski poljski igra Više
Prvi mjesec je siječanj. Pie-w-zy-----ią--t- s--c-e-. P_______ m______ t_ s_______ P-e-w-z- m-e-i-c t- s-y-z-ń- ---------------------------- Pierwszy miesiąc to styczeń. 0
Drugi mjesec je veljača. Dr-----i---ąc t- l-t-. D____ m______ t_ l____ D-u-i m-e-i-c t- l-t-. ---------------------- Drugi miesiąc to luty. 0
Treći mjesec je ožujak. Trz-ci m---i-c to -ar--c. T_____ m______ t_ m______ T-z-c- m-e-i-c t- m-r-e-. ------------------------- Trzeci miesiąc to marzec. 0
Četvrti mjesec je travanj. Czwa--- -ie-i-- to-k-i--ień. C______ m______ t_ k________ C-w-r-y m-e-i-c t- k-i-c-e-. ---------------------------- Czwarty miesiąc to kwiecień. 0
Peti mjesec je svibanj. P--ty------ą- to m-j. P____ m______ t_ m___ P-ą-y m-e-i-c t- m-j- --------------------- Piąty miesiąc to maj. 0
Šesti mjesec je lipanj. Szó-t- mie------o-c-e-wi-c. S_____ m______ t_ c________ S-ó-t- m-e-i-c t- c-e-w-e-. --------------------------- Szósty miesiąc to czerwiec. 0
Šest mjeseci je pola godine. S-eść --es--c- t--p-----k-. S____ m_______ t_ p__ r____ S-e-ć m-e-i-c- t- p-ł r-k-. --------------------------- Sześć miesięcy to pół roku. 0
Siječanj, veljača, ožujak, S-ycz-ń--lu--,-m-----, S_______ l____ m______ S-y-z-ń- l-t-, m-r-e-, ---------------------- Styczeń, luty, marzec, 0
travanj, svibanj i lipanj. kw-e-i-- m-j-- czer-iec. k_______ m__ i c________ k-i-c-e- m-j i c-e-w-e-. ------------------------ kwiecień maj i czerwiec. 0
Sedmi mjesec je srpanj. Si--m- --e--ąc-to---p---. S_____ m______ t_ l______ S-ó-m- m-e-i-c t- l-p-e-. ------------------------- Siódmy miesiąc to lipiec. 0
Osmi mjesec je kolovoz. Ó-m- ----i-c----s---pie-. Ó___ m______ t_ s________ Ó-m- m-e-i-c t- s-e-p-e-. ------------------------- Ósmy miesiąc to sierpień. 0
Deveti mjesec je rujan. Dzie-i--y-m-e-----to--r-es--ń. D________ m______ t_ w________ D-i-w-ą-y m-e-i-c t- w-z-s-e-. ------------------------------ Dziewiąty miesiąc to wrzesień. 0
Deseti mjesec je listopad. D--esi-ty m-e-i----o-paźd--e-n--. D________ m______ t_ p___________ D-i-s-ą-y m-e-i-c t- p-ź-z-e-n-k- --------------------------------- Dziesiąty miesiąc to październik. 0
Jedanaesti mjesec je studeni. Jed---s-----e-i-- -- --s--pad. J________ m______ t_ l________ J-d-n-s-y m-e-i-c t- l-s-o-a-. ------------------------------ Jedenasty miesiąc to listopad. 0
Dvanaesti mjesec je prosinac. D-unast--mies-ą- to-g-u-z---. D_______ m______ t_ g________ D-u-a-t- m-e-i-c t- g-u-z-e-. ----------------------------- Dwunasty miesiąc to grudzień. 0
Dvanaest mjeseci je jedna godina. D-a---c-e -i-s-ęcy--o--ok. D________ m_______ t_ r___ D-a-a-c-e m-e-i-c- t- r-k- -------------------------- Dwanaście miesięcy to rok. 0
Srpanj, kolovoz, rujan, Li-i-c,--ie-pie----r----e-, L______ s________ w________ L-p-e-, s-e-p-e-, w-z-s-e-, --------------------------- Lipiec, sierpień, wrzesień, 0
listopad, studeni i prosinac. paźd---r-i-- -isto----i grud-ie-. p___________ l_______ i g________ p-ź-z-e-n-k- l-s-o-a- i g-u-z-e-. --------------------------------- październik, listopad i grudzień. 0

Materinji jezik uvijek ostaje najvažniji jezik

Naš materinji jezik je prvi jezik koji učimo. To se dešava nesvjesno, dakle ne primjećujemo to. Većina ljudi ima samo jedan materinji jezik. Svi ostali jezici uče se kao strani jezici. Naravno da postoje ljudi koji odrastaju uz više jezika. Oni govore te jezike ali većinom različito dobro. Često se i jezici koriste na različit način. Na primjer, jedan jezik se koristi na poslu. Drugi se koristi kod kuće. Koliko dobro govorimo jezik ovisi o više čimbenika. Ako ga učimo kao mala djeca, većinom ga naučimo vrlo dobro. Naš centar za govor je u tim godinama najučinkovitiji. Također je važna učestalost korištenja jezika. Što ga češće koristimo, bolje ga govorimo. Međutim, istraživači vjeruju da čovjek nikad ne može govoriti dva jezika jednako dobro. Jedan jezik je uvijek važniji. Čini se da su eksperimentalna ispitivanja potvrdila tu pretpostavku. Jednom su istraživanju bili podvrgnuti različiti ispitanici. Jedan dio ispitanika je tečno govorio dva jezika. To su bili kineski kao materinji jezik i engleski jezik. Drugi dio ispitanika je govorio samo engleski kao materinji jezik. Ispitanici su morali riješiti jednostavan zadatak na engleskom jeziku. Pritom se mjerila aktivnost njihovog mozga. Zamijećene su razlike u mozgu ispitanika. Kod višejezičnih osoba je posebno bio aktivan jedan dio mozga. Jednojezični ispitanici pak u tom području nisu pokazali nikakvu aktivnost. Obje grupe su jednako brzo i dobro riješile zadatke. Usprkos tomu, Kinezi su preveli sve na svoj materinji jezik...