Zbirka izraza

hr Prošlost 1   »   pl Przeszłość 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [osiemdziesiąt jeden]

Przeszłość 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski poljski igra Više
pisati pi--ć pisać 0
On je napisao pismo. On p---- l---. On pisał list. 0
A ona je napisala razglednicu. A o-- p----- k-----. A ona pisała kartkę. 0
čitati cz---ć czytać 0
On je čitao ilustrirani časopis. On c----- k------- c---------. On czytał kolorowe czasopismo. 0
A ona je čitala knjigu. A o-- c------ k------. A ona czytała książkę. 0
uzeti wz--ć wziąć 0
On je uzeo cigaretu. On w---- p--------. On wziął papierosa. 0
Ona je uzela komad čokolade. On- w----- k----- c--------. Ona wzięła kostkę czekolady. 0
On je bio nevjeran, ali ona je bila vjerna. On b-- n--------- a-- o-- b--- w-----. On był niewierny, ale ona była wierna. 0
On je bio lijen, ali ona je bila vrijedna. On b-- l------ a-- o-- b--- p--------. On był leniwy, ale ona była pracowita. 0
On je bio siromašan, ali ona je bila bogata. On b-- b------ a-- o-- b--- b-----. On był biedny, ale ona była bogata. 0
On nije imao novaca, nego dugove. On n-- m--- p--------- l--- d----. On nie miał pieniędzy, lecz długi. 0
On nije imao sreće, nego peh. On n-- m--- s--------- l--- p----. On nie miał szczęścia, lecz pecha. 0
On nije imao uspjeh, nego neuspjeh. On n-- m--- s-------- l--- n------------. On nie miał sukcesów, lecz niepowodzenia. 0
On nije bio zadovoljan, nego nezadovoljan. On n-- b-- z---------- l--- n------------. On nie był zadowolony, lecz niezadowolony. 0
On nije bio sretan, nego nesretan. On n-- b-- s---------- l--- n------------. On nie był szczęśliwy, lecz nieszczęśliwy. 0
On nije bio simpatičan, nego antipatičan. On n-- b-- s----------- l--- n-------------. On nie był sympatyczny, lecz niesympatyczny. 0

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitetu njihovog učenja materinjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezična razina roditelja i odgojitelja. Djeca također moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči razlikovati dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pozornost kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Tko kao dijete dobro nauči svoj materinji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...