Zbirka izraza

hr Razgledavanje grada   »   eo Urbovizito

42 [četrdeset i dva]

Razgledavanje grada

Razgledavanje grada

42 [kvardek du]

Urbovizito

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski esperanto igra Više
Je li tržnica otvorena nedjeljom? Ĉu--a b--a-- dim-nĉe-m--f--m-ta-? Ĉ- l- b----- d------ m----------- Ĉ- l- b-z-r- d-m-n-e m-l-e-m-t-s- --------------------------------- Ĉu la bazaro dimanĉe malfermitas? 0
Je li sajam otvoren ponedjeljkom? Ĉ- l--fo--o lu--e--a-fer--ta-? Ĉ- l- f---- l---- m----------- Ĉ- l- f-i-o l-n-e m-l-e-m-t-s- ------------------------------ Ĉu la foiro lunde malfermitas? 0
Je li izložba otvorena utorkom? Ĉu l- ek-po-ic-- mar----a---------? Ĉ- l- e--------- m---- m----------- Ĉ- l- e-s-o-i-i- m-r-e m-l-e-m-t-s- ----------------------------------- Ĉu la ekspozicio marde malfermitas? 0
Je li zoološki vrt otvoren srijedom? Ĉu -- bes--rej--mer--ed- -a-----i---? Ĉ- l- b-------- m------- m----------- Ĉ- l- b-s-a-e-o m-r-r-d- m-l-e-m-t-s- ------------------------------------- Ĉu la bestarejo merkrede malfermitas? 0
Je li muzej otvoren četvrtkom? Ĉu-la m---o ---d------e-mi---? Ĉ- l- m---- ĵ---- m----------- Ĉ- l- m-z-o ĵ-ŭ-e m-l-e-m-t-s- ------------------------------ Ĉu la muzeo ĵaŭde malfermitas? 0
Je li galerija otvorena petkom? Ĉ- la -a-er---ve-dr-d- --lf--mita-? Ĉ- l- g------ v------- m----------- Ĉ- l- g-l-r-o v-n-r-d- m-l-e-m-t-s- ----------------------------------- Ĉu la galerio vendrede malfermitas? 0
Smije li se fotografirati? Ĉ--o-----j-a---oti? Ĉ- o-- r----- f---- Ĉ- o-i r-j-a- f-t-? ------------------- Ĉu oni rajtas foti? 0
Mora li se platiti ulaz? Ĉu-on- -evas -ag--por---ir-? Ĉ- o-- d---- p--- p-- e----- Ĉ- o-i d-v-s p-g- p-r e-i-i- ---------------------------- Ĉu oni devas pagi por eniri? 0
Koliko košta ulaz? K----ko-ta- la--n-ro? K--- k----- l- e----- K-o- k-s-a- l- e-i-o- --------------------- Kiom kostas la eniro? 0
Ima li popust za grupe? Ĉ---st-s-rabat- -or-----oj? Ĉ- e---- r----- p-- g------ Ĉ- e-t-s r-b-t- p-r g-u-o-? --------------------------- Ĉu estas rabato por grupoj? 0
Ima li popust za djecu? Ĉu e---s-raba-o po- -nfa---? Ĉ- e---- r----- p-- i------- Ĉ- e-t-s r-b-t- p-r i-f-n-j- ---------------------------- Ĉu estas rabato por infanoj? 0
Ima li popust za studente? Ĉu --ta--r--ato p----t----t-j? Ĉ- e---- r----- p-- s--------- Ĉ- e-t-s r-b-t- p-r s-u-e-t-j- ------------------------------ Ĉu estas rabato por studentoj? 0
Kakva je to zgrada? K---k--s--uaĵ---s-a--ti-? K-- k--------- e---- t--- K-a k-n-t-u-ĵ- e-t-s t-o- ------------------------- Kia konstruaĵo estas tio? 0
Koliko je stara ta zgrada? Ki--jara estas--a ko---rua-o? K------- e---- l- k---------- K-o-j-r- e-t-s l- k-n-t-u-ĵ-? ----------------------------- Kiomjara estas la konstruaĵo? 0
Tko je sagradio tu zgradu? K-u -on-t--i---a-ko-s--uaĵo-? K-- k-------- l- k----------- K-u k-n-t-u-s l- k-n-t-u-ĵ-n- ----------------------------- Kiu konstruis la konstruaĵon? 0
Ja se interesiram za arhitekturu. Mi -n---esi--- p-i-a---t-k-u--. M- i---------- p-- a----------- M- i-t-r-s-ĝ-s p-i a-ĥ-t-k-u-o- ------------------------------- Mi interesiĝas pri arĥitekturo. 0
Ja se interesiram za umjetnost. Mi-i---r---ĝ-- pr- ar--. M- i---------- p-- a---- M- i-t-r-s-ĝ-s p-i a-t-. ------------------------ Mi interesiĝas pri arto. 0
Ja se interesiram za slikarstvo. M- --ter--iĝa--p-i-p--t-a-to. M- i---------- p-- p--------- M- i-t-r-s-ĝ-s p-i p-n-r-r-o- ----------------------------- Mi interesiĝas pri pentrarto. 0

Brzi jezici, spori jezici

Na svijetu postoji 6.000 različitih jezika. No svi imaju istu funkciju. Oni nam pomažu u razmjeni informacija. To se u svakom jeziku odvija na različit način. Budući da svaki jezik ima svoja pravila. Brzina kojom govorimo se također razlikuje. Lingvisti su to potvrdili različitim istraživanjima. Pritom su kratki tekstovi bili prevedeni na više jezika. Te tekstove su naglas čitali izvorni govornici. Rezultat je bio nedvosmislen. Japanski i španjolski spadaju u najbrže jezike. U tim se jezicima izgovori gotovo 8 slogova u sekundi. Kinezi govore znatno sporije. Oni u sekundi izgovore samo do 5 slogova. Brzina ovisi o složenosti slogova. Ako su slogovi složeni, izgovor traje duže. Njemački jezik se, primjerice, sastoji od 3 zvuka po slogu. Stoga se relativno sporo govori. Međutim, brzo govorenje ne znači da se prenosi više informacija. Upravo suprotno! U brzo izgovorenim slogovima je sadržano tek malo informacija. Iako Japanci govore brzo, prenose malo sadržaja. S druge strane, “spori” kineski može izraziti puno s malo riječi. Engleski slogovi također sadrže puno informacija. Zanimljivo je: Istraženi jezici su gotovo jednako učinkoviti! To znači da tko sporije priča, više toga kaže. Dok je onom tko brzo govori potrebno puno više riječi. Naposljetku svi skoro istovremeno dolaze do cilja...
Dali si znao?
Slovenski spada u južnoslavenske jezike. To je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi. Oni žive u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Austriji, Italiji i Madžarskoj. Dosta je sličan češkom i slovačkom. Ali veliki je utjecaj i srpskohrvatskog. Iako je Slovenija mala zemlja, tamo ima dosta različitih narječja. Razlog tome je što je na tom govornom području bilo mnoštvo povijesnih događaja. To se vidi po leksičkom fondu koji sadrži puno izraza iz stranih jezika. Slovenski koristi latinična slova. Gramatika poznaje šest padeža i tri roda. U izgovoru postoje dva službena glasovna sistema. Jedan od njih tačno razlikuje između visokih i niskih tonova. Još jedna posebnost ovog jezika je njegova arhaična struktura. Prema drugim jezicima su Slovenci oduvijek bili vrlo otvoreni. Zato se još više raduju kada se neko zanima za njihov jezik!