Zbirka izraza

hr Razgledavanje grada   »   fa ‫بازدید از شهر‬

42 [četrdeset i dva]

Razgledavanje grada

Razgledavanje grada

‫42 [چهل و دو]‬

42 [che-hel-o-do]

‫بازدید از شهر‬

[bâzdid az shahr]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski perzijski igra Više
Je li tržnica otvorena nedjeljom? ‫ب---- یک-ن--‌-ا--ا- --ت؟‬ ‫----- ی-------- ب-- ا---- ‫-ا-ا- ی-ش-ب-‌-ا ب-ز ا-ت-‬ -------------------------- ‫بازار یکشنبه‌ها باز است؟‬ 0
b-zâ- -e--sh-nb------â----t? b---- y------------ b-- a--- b-z-r y-k-s-a-b---â b-z a-t- ---------------------------- bâzâr yek-shanbe-hâ bâz ast?
Je li sajam otvoren ponedjeljkom? ‫نم---گا- ---ن-ه-ها--ا---س--‬ ‫-------- د-------- ب-- ا---- ‫-م-ی-گ-ه د-ش-ب-‌-ا ب-ز ا-ت-‬ ----------------------------- ‫نمایشگاه دوشنبه‌ها باز است؟‬ 0
n-m--es-g-h-----han-e-h- ----as-? n---------- d----------- b-- a--- n-m-y-s-g-h d---h-n-e-h- b-z a-t- --------------------------------- namâyeshgâh do-shanbe-hâ bâz ast?
Je li izložba otvorena utorkom? ‫نم--ش-ا- (گا---- -- ---ه‌-- ب---ا---‬ ‫-------- (------ س- ش------ ب-- ا---- ‫-م-ی-گ-ه (-ا-ر-) س- ش-ب-‌-ا ب-ز ا-ت-‬ -------------------------------------- ‫نمایشگاه (گالری) سه شنبه‌ها باز است؟‬ 0
n-m-y-sh-âh -g-le-y--se---anbe--â bâ- -st? n---------- (------- s----------- b-- a--- n-m-y-s-g-h (-â-e-y- s---h-n-e-h- b-z a-t- ------------------------------------------ namâyeshgâh (gâlery) se-shanbe-hâ bâz ast?
Je li zoološki vrt otvoren srijedom? ‫--غ -حش چ-ا- --به-ها--از---ت-‬ ‫--- و-- چ--- ش------ ب-- ا---- ‫-ا- و-ش چ-ا- ش-ب-‌-ا ب-ز ا-ت-‬ ------------------------------- ‫باغ وحش چهار شنبه‌ها باز است؟‬ 0
b--he v-h-s- ch--hâr--han-e----b-z ---? b---- v----- c---------------- b-- a--- b-g-e v-h-s- c-a-h-r-s-a-b---â b-z a-t- --------------------------------------- bâghe vah-sh cha-hâr-shanbe-hâ bâz ast?
Je li muzej otvoren četvrtkom? ‫موزه --ج شنب-------ز -س-؟‬ ‫---- پ-- ش------ ب-- ا---- ‫-و-ه پ-ج ش-ب-‌-ا ب-ز ا-ت-‬ --------------------------- ‫موزه پنج شنبه‌ها باز است؟‬ 0
mu-----nj--h-nb--h---â- -st? m--- p------------- b-- a--- m-z- p-n---h-n-e-h- b-z a-t- ---------------------------- muze panj-shanbe-hâ bâz ast?
Je li galerija otvorena petkom? ‫گال------ه‌ها-باز---ت؟‬ ‫----- ج------ ب-- ا---- ‫-ا-ر- ج-ع-‌-ا ب-ز ا-ت-‬ ------------------------ ‫گالری جمعه‌ها باز است؟‬ 0
gâl----------h- -â-----? g----- j------- b-- a--- g-l-r- j-m-e-h- b-z a-t- ------------------------ gâlery jom-e-hâ bâz ast?
Smije li se fotografirati? ‫------فتن مجاز--ست-‬ ‫--- گ---- م--- ا---- ‫-ک- گ-ف-ن م-ا- ا-ت-‬ --------------------- ‫عکس گرفتن مجاز است؟‬ 0
a---g----t---moj-z-as-? a-- g------- m---- a--- a-s g-r-f-a- m-j-z a-t- ----------------------- aks gereftan mojâz ast?
Mora li se platiti ulaz? ‫با-د -رودی---د؟‬ ‫---- و---- د---- ‫-ا-د و-و-ی د-د-‬ ----------------- ‫باید ورودی داد؟‬ 0
bây-d-vo-----d-d? b---- v----- d--- b-y-d v-r-d- d-d- ----------------- bâyad vorudi dâd?
Koliko košta ulaz? ‫بلی------- چن- اس-؟‬ ‫---- و---- چ-- ا---- ‫-ل-ط و-و-ی چ-د ا-ت-‬ --------------------- ‫بلیط ورودی چند است؟‬ 0
b-li---v-r-d---han- -s-? b----- v----- c---- a--- b-l-t- v-r-d- c-a-d a-t- ------------------------ belite vorudi chand ast?
Ima li popust za grupe? ‫--ا-برای---و-ها-تخ-----ی---ند؟‬ ‫--- ب--- گ----- ت---- م-------- ‫-ی- ب-ا- گ-و-ه- ت-ف-ف م-‌-ه-د-‬ -------------------------------- ‫آیا برای گروهها تخفیف می‌دهند؟‬ 0
t--hf-- -ar--e-gor-h v-ju---âr-d? t------ b----- g---- v---- d----- t-k-f-f b-r-y- g-r-h v-j-d d-r-d- --------------------------------- takhfif barâye goruh vojud dârad?
Ima li popust za djecu? ‫آی- بر-ی --ه-ها -خفی- م-‌دهند؟‬ ‫--- ب--- ب----- ت---- م-------- ‫-ی- ب-ا- ب-ه-ه- ت-ف-ف م-‌-ه-د-‬ -------------------------------- ‫آیا برای بچه‌ها تخفیف می‌دهند؟‬ 0
t--h--- b-r--e b-c---hâ-------dâr--? t------ b----- b------- v---- d----- t-k-f-f b-r-y- b-c-e-h- v-j-d d-r-d- ------------------------------------ takhfif barâye bache-hâ vojud dârad?
Ima li popust za studente? ‫-یا-به -ا-ش-و-ا-ت--یف -ی-ده---‬ ‫--- ب- د------- ت---- م-------- ‫-ی- ب- د-ن-ج-ه- ت-ف-ف م-‌-ه-د-‬ -------------------------------- ‫آیا به دانشجوها تخفیف می‌دهند؟‬ 0
ta---if bar-y- d-ne--ju--â---oj-- dâr-d? t------ b----- d----------- v---- d----- t-k-f-f b-r-y- d-n-s-j---â- v-j-d d-r-d- ---------------------------------------- takhfif barâye dâneshju-yân vojud dârad?
Kakva je to zgrada? ‫ا----- جور-ساخت-ان- -ست؟‬ ‫--- چ- ج-- س------- ا---- ‫-ی- چ- ج-ر س-خ-م-ن- ا-ت-‬ -------------------------- ‫این چه جور ساختمانی است؟‬ 0
in-----s---t---n- -s-? i- c-- s--------- a--- i- c-e s-k-t-m-n- a-t- ---------------------- in che sâkhtemâni ast?
Koliko je stara ta zgrada? ‫ق-م- -ین ب-ا چقدر-اس-؟‬ ‫---- ا-- ب-- چ--- ا---- ‫-د-ت ا-ن ب-ا چ-د- ا-ت-‬ ------------------------ ‫قدمت این بنا چقدر است؟‬ 0
g-e---t- s-----m-- -hegh-d- -s-? g------- s-------- c------- a--- g-e-m-t- s-k-t-m-n c-e-h-d- a-t- -------------------------------- ghedmate sâkhtemân cheghadr ast?
Tko je sagradio tu zgradu? ‫ک---ین -ا----ن -ا-ب-- کرده -ست (-ا--ه---ت--‬ ‫-- ا-- س------ ر- ب-- ک--- ا-- (----- ا----- ‫-ی ا-ن س-خ-م-ن ر- ب-ا ک-د- ا-ت (-ا-ت- ا-ت-؟- --------------------------------------------- ‫کی این ساختمان را بنا کرده است (ساخته است)؟‬ 0
ch--kasi-----te-ân-râ-b--â-k--de---t-(s----e-a-t-? c-- k--- s-------- r- b--- k---- a-- (------ a---- c-e k-s- s-k-t-m-n r- b-n- k-r-e a-t (-â-h-e a-t-? -------------------------------------------------- che kasi sâkhtemân râ banâ karde ast (sâkhte ast)?
Ja se interesiram za arhitekturu. ‫من ب- مع-اری---ا-ه---دم.‬ ‫-- ب- م----- ع---- م----- ‫-ن ب- م-م-ر- ع-ا-ه م-د-.- -------------------------- ‫من به معماری علاقه مندم.‬ 0
m-n be----emâr- alâg-e-a-dam. m-- b- m------- a------------ m-n b- m---m-r- a-â-h-m-n-a-. ----------------------------- man be me-emâri alâghemandam.
Ja se interesiram za umjetnost. ‫-- علا-- -ند-ب- ه-ر-ه-تم-‬ ‫-- ع---- م-- ب- ه-- ه----- ‫-ن ع-ا-ه م-د ب- ه-ر ه-ت-.- --------------------------- ‫من علاقه مند به هنر هستم.‬ 0
man-a-â------d be --n-r-ha-t--. m-- a--------- b- h---- h------ m-n a-â-h-m-n- b- h-n-r h-s-a-. ------------------------------- man alâghemand be honar hastam.
Ja se interesiram za slikarstvo. ‫-ن-علاقه--ن- به-نقاشی هس---‬ ‫-- ع---- م-- ب- ن---- ه----- ‫-ن ع-ا-ه م-د ب- ن-ا-ی ه-ت-.- ----------------------------- ‫من علاقه مند به نقاشی هستم.‬ 0
man -l---e--nd--e--agh---i--as--m. m-- a--------- b- n------- h------ m-n a-â-h-m-n- b- n-g-â-h- h-s-a-. ---------------------------------- man alâghemand be naghâshi hastam.

Brzi jezici, spori jezici

Na svijetu postoji 6.000 različitih jezika. No svi imaju istu funkciju. Oni nam pomažu u razmjeni informacija. To se u svakom jeziku odvija na različit način. Budući da svaki jezik ima svoja pravila. Brzina kojom govorimo se također razlikuje. Lingvisti su to potvrdili različitim istraživanjima. Pritom su kratki tekstovi bili prevedeni na više jezika. Te tekstove su naglas čitali izvorni govornici. Rezultat je bio nedvosmislen. Japanski i španjolski spadaju u najbrže jezike. U tim se jezicima izgovori gotovo 8 slogova u sekundi. Kinezi govore znatno sporije. Oni u sekundi izgovore samo do 5 slogova. Brzina ovisi o složenosti slogova. Ako su slogovi složeni, izgovor traje duže. Njemački jezik se, primjerice, sastoji od 3 zvuka po slogu. Stoga se relativno sporo govori. Međutim, brzo govorenje ne znači da se prenosi više informacija. Upravo suprotno! U brzo izgovorenim slogovima je sadržano tek malo informacija. Iako Japanci govore brzo, prenose malo sadržaja. S druge strane, “spori” kineski može izraziti puno s malo riječi. Engleski slogovi također sadrže puno informacija. Zanimljivo je: Istraženi jezici su gotovo jednako učinkoviti! To znači da tko sporije priča, više toga kaže. Dok je onom tko brzo govori potrebno puno više riječi. Naposljetku svi skoro istovremeno dolaze do cilja...
Dali si znao?
Slovenski spada u južnoslavenske jezike. To je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi. Oni žive u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Austriji, Italiji i Madžarskoj. Dosta je sličan češkom i slovačkom. Ali veliki je utjecaj i srpskohrvatskog. Iako je Slovenija mala zemlja, tamo ima dosta različitih narječja. Razlog tome je što je na tom govornom području bilo mnoštvo povijesnih događaja. To se vidi po leksičkom fondu koji sadrži puno izraza iz stranih jezika. Slovenski koristi latinična slova. Gramatika poznaje šest padeža i tri roda. U izgovoru postoje dva službena glasovna sistema. Jedan od njih tačno razlikuje između visokih i niskih tonova. Još jedna posebnost ovog jezika je njegova arhaična struktura. Prema drugim jezicima su Slovenci oduvijek bili vrlo otvoreni. Zato se još više raduju kada se neko zanima za njihov jezik!