Zbirka izraza

hr U banci   »   eo En la banko

60 [šezdeset]

U banci

U banci

60 [sesdek]

En la banko

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski esperanto igra Više
Želim otvoriti račun. Mi ŝ---- m------- k-----. Mi ŝatus malfermi konton. 0
Tu je moja putovnica. Je- m-- p-------. Jen mia pasporto. 0
A ovdje je moja adresa. Ka- j-- m-- a-----. Kaj jen mia adreso. 0
Želim uplatiti novac na moj račun. Mi ŝ---- d----- m---- s-- m--- k-----. Mi ŝatus deponi monon sur mian konton. 0
Želim podići novac sa svojeg računa. Mi ŝ---- m-------- m---- e- m-- k----. Mi ŝatus maldeponi monon el mia konto. 0
Želim uzeti izvadak sa računa. Mi ŝ---- r----- m--- k----------. Mi ŝatus ricevi mian konteltiron. 0
Želim unovčiti putnički ček. Mi ŝ---- e------- v--------- ĉ----. Mi ŝatus enkasigi vojaĝistan ĉekon. 0
Kolike su pristojbe? Ki-- a---- l- m--------? Kiom altas la makleraĵo? 0
Gdje moram potpisati? Ki- m- s--------? Kie mi subskribu? 0
Očekujem doznaku iz Njemačke. Mi a------ ĝ---- e- G--------. Mi atendas ĝiron el Germanujo. 0
Tu je moj broj računa. Je- m-- k----------. Jen mia kontonumero. 0
Je li novac stigao? Ĉu l- m--- a------? Ĉu la mono alvenis? 0
Želim promijeniti ovaj novac. Mi ŝ---- ŝ---- t--- s----. Mi ŝatus ŝanĝi tiun sumon. 0
Trebam američke dolare. Mi b------ u------ d-------. Mi bezonas usonajn dolarojn. 0
Molim Vas, dajte mi sitne novčanice. Bo----- d--- a- m- e--------- b-------. Bonvolu doni al mi etvalorajn biletojn. 0
Postoji li ovdje bankomat? Ĉu e---- b----------- ĉ-----? Ĉu estas bankaŭtomato ĉi-tie? 0
Koliko se novca može podići? Ki-- d- m--- e---- e-----? Kiom da mono eblas eltiri? 0
Koje se kreditne kartice mogu koristiti? Ki-- k----------- u------? Kiuj kreditkartoj uzeblas? 0

Postoji li univerzalna gramatika?

Dok učimo jezik, učimo i njegovu gramatiku. Kod djece koja uče materinji jezik to se dešava automatski. Oni ne primjećuju da je njihov mozak naučio mnogo različitih pravila. No ipak od početka ispravno nauče svoj materinji jezik. Budući da postoji mnogo jezika, postoji i mnogo gramatika. Međutim, postoji li i univerzalna gramatika? Znanost se već dugo bavi tim pitanjem. Nova istraživanja bi mogla imati odgovor na njega. Istraživači mozga su došli do zanimljivog otkrića. Dali su ispitanicima da uče gramatička pravila. Ti ispitanici su bili učenici jezika. Učili su japanski i talijanski jezik. Polovica gramatičkih pravila bila je izmišljena. Međutim, ispitanici to nisu znali. Učenicima su nakon učenja prezentirane rečenice. Ispitanici su morali procijeniti da li su rečenice bile ispravne. Dok su rješavali zadatke, mozak im je bio podvrgnut analizi. To znači da su istraživači mjerili moždanu aktivnost. Tako su mogli ispitati kako je mozak reagirao na rečenice. I čini se da naš mozak prepoznaje gramatiku! Pri obradi jezika aktivna su određena područja mozga. Tu spada i Brocino područje. Nalazi se u lijevom velikom mozgu. Ono je bilo jako aktivno prilikom obrade stvarnih gramatička pravila. Aktivnost je znatno opala pri obradi izmišljenih pravila. Stoga može biti da svi gramatički sistemi imaju istu osnovu. Svi oni bi pratili iste principe. I ti principi bi nam bili urođeni...