Zbirka izraza

hr Redni brojevi   »   eo Ordaj numeraloj

61 [šezdeset i jedan]

Redni brojevi

Redni brojevi

61 [sesdek unu]

Ordaj numeraloj

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski esperanto igra Više
Prvi mjesec je siječanj. La u--- m----- e---- j------. La unua monato estas januaro. 0
Drugi mjesec je veljača. La d-- m----- e---- f-------. La dua monato estas februaro. 0
Treći mjesec je ožujak. La t--- m----- e---- m----. La tria monato estas marto. 0
Četvrti mjesec je travanj. La k---- m----- e---- a-----. La kvara monato estas aprilo. 0
Peti mjesec je svibanj. La k---- m----- e---- m---. La kvina monato estas majo. 0
Šesti mjesec je lipanj. La s--- m----- e---- j----. La sesa monato estas junio. 0
Šest mjeseci je pola godine. Se- m------ k---------- d----- j----. Ses monatoj konsistigas duonan jaron. 0
Siječanj, veljača, ožujak, Ja------ f-------- m----, Januaro, februaro, marto, 0
travanj, svibanj i lipanj. ap----- m--- k-- j----. aprilo, majo kaj junio. 0
Sedmi mjesec je srpanj. La s--- m----- e---- j----. La sepa monato estas julio. 0
Osmi mjesec je kolovoz. La o-- m----- e---- a------. La oka monato estas aŭgusto. 0
Deveti mjesec je rujan. La n--- m----- e---- s--------. La naŭa monato estas septembro. 0
Deseti mjesec je listopad. La d--- m----- e---- o------. La deka monato estas oktobro. 0
Jedanaesti mjesec je studeni. La d------ m----- e---- n-------. La dekunua monato estas novembro. 0
Dvanaesti mjesec je prosinac. La d----- m----- e---- d-------. La dekdua monato estas decembro. 0
Dvanaest mjeseci je jedna godina. De--- m------ k---------- u-- j----. Dekdu monatoj konsistigas unu jaron. 0
Srpanj, kolovoz, rujan, Ju---- a------- s--------, Julio, aŭgusto, septembro, 0
listopad, studeni i prosinac. ok------ n------- k-- d-------. oktobro, novembro kaj decembro. 0

Materinji jezik uvijek ostaje najvažniji jezik

Naš materinji jezik je prvi jezik koji učimo. To se dešava nesvjesno, dakle ne primjećujemo to. Većina ljudi ima samo jedan materinji jezik. Svi ostali jezici uče se kao strani jezici. Naravno da postoje ljudi koji odrastaju uz više jezika. Oni govore te jezike ali većinom različito dobro. Često se i jezici koriste na različit način. Na primjer, jedan jezik se koristi na poslu. Drugi se koristi kod kuće. Koliko dobro govorimo jezik ovisi o više čimbenika. Ako ga učimo kao mala djeca, većinom ga naučimo vrlo dobro. Naš centar za govor je u tim godinama najučinkovitiji. Također je važna učestalost korištenja jezika. Što ga češće koristimo, bolje ga govorimo. Međutim, istraživači vjeruju da čovjek nikad ne može govoriti dva jezika jednako dobro. Jedan jezik je uvijek važniji. Čini se da su eksperimentalna ispitivanja potvrdila tu pretpostavku. Jednom su istraživanju bili podvrgnuti različiti ispitanici. Jedan dio ispitanika je tečno govorio dva jezika. To su bili kineski kao materinji jezik i engleski jezik. Drugi dio ispitanika je govorio samo engleski kao materinji jezik. Ispitanici su morali riješiti jednostavan zadatak na engleskom jeziku. Pritom se mjerila aktivnost njihovog mozga. Zamijećene su razlike u mozgu ispitanika. Kod višejezičnih osoba je posebno bio aktivan jedan dio mozga. Jednojezični ispitanici pak u tom području nisu pokazali nikakvu aktivnost. Obje grupe su jednako brzo i dobro riješile zadatke. Usprkos tomu, Kinezi su preveli sve na svoj materinji jezik...