Zbirka izraza

hr Prodavaonice   »   eo Vendejoj

53 [pedeset i tri]

Prodavaonice

Prodavaonice

53 [kvindek tri]

Vendejoj

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski esperanto igra Više
Tražimo trgovinu sportske opreme. N--s---a--sport--nde---. N- s----- s------------- N- s-r-a- s-o-t-e-d-j-n- ------------------------ Ni serĉas sportvendejon. 0
Tražimo mesnicu. N- ser----v--n--v-ndej-n. N- s----- v-------------- N- s-r-a- v-a-d-v-n-e-o-. ------------------------- Ni serĉas viandovendejon. 0
Tražimo ljekarnu. N- ----a- --ote-on. N- s----- a-------- N- s-r-a- a-o-e-o-. ------------------- Ni serĉas apotekon. 0
Naime, želimo kupiti nogometnu loptu. N- ja-vo--s --eti-f--b-la- -i---n. N- j- v---- a---- f------- p------ N- j- v-l-s a-e-i f-t-a-a- p-l-o-. ---------------------------------- Ni ja volas aĉeti futbalan pilkon. 0
Naime, želimo kupiti salamu. N- -a vo--s ---ti--ala-o-. N- j- v---- a---- s------- N- j- v-l-s a-e-i s-l-m-n- -------------------------- Ni ja volas aĉeti salamon. 0
Naime, želimo kupiti lijekove. N------o-as----t----di---entoj-. N- j- v---- a---- m------------- N- j- v-l-s a-e-i m-d-k-m-n-o-n- -------------------------------- Ni ja volas aĉeti medikamentojn. 0
Tražimo trgovinu sportske opreme da bismo kupili nogometnu loptu. N- s--ĉ-s-sp--t-e--e------- aĉeti f-tba-an---lk--. N- s----- s------------ p-- a---- f------- p------ N- s-r-a- s-o-t-e-d-j-n p-r a-e-i f-t-a-a- p-l-o-. -------------------------------------------------- Ni serĉas sportvendejon por aĉeti futbalan pilkon. 0
Tražimo mesnicu da bismo kupili salame. Ni-s-rĉ-s-v-a--o---de-o- p-- aĉe-i -a-a--n. N- s----- v------------- p-- a---- s------- N- s-r-a- v-a-d-v-n-e-o- p-r a-e-i s-l-m-n- ------------------------------------------- Ni serĉas viandovendejon por aĉeti salamon. 0
Tražimo ljekarnu da bismo kupili lijekove. Ni --r--- -p--e-o- po- a-e-i ---ika--nt--n. N- s----- a------- p-- a---- m------------- N- s-r-a- a-o-e-o- p-r a-e-i m-d-k-m-n-o-n- ------------------------------------------- Ni serĉas apotekon por aĉeti medikamentojn. 0
Tražim zlatara. Mi --rĉas ---e-i--o-. M- s----- j---------- M- s-r-a- j-v-l-s-o-. --------------------- Mi serĉas juveliston. 0
Tražim fotografsku radnju. M---e--a--f-t-v---ej--. M- s----- f------------ M- s-r-a- f-t-v-n-e-o-. ----------------------- Mi serĉas fotovendejon. 0
Tražim slastičarnu. M--s-r--- d-l-a-v-nde---. M- s----- d-------------- M- s-r-a- d-l-a-v-n-e-o-. ------------------------- Mi serĉas dolĉaĵvendejon. 0
Namjeravam, naime, kupiti prsten. Mi----inten-----ĉ-ti--in-on. M- j- i------- a---- r------ M- j- i-t-n-a- a-e-i r-n-o-. ---------------------------- Mi ja intencas aĉeti ringon. 0
Namjeravam, naime, kupiti film. Mi-j- --t-n--s --e-i-fi--on. M- j- i------- a---- f------ M- j- i-t-n-a- a-e-i f-l-o-. ---------------------------- Mi ja intencas aĉeti filmon. 0
Namjeravam, naime, kupiti tortu. M- -a -nte--as ---t---orton. M- j- i------- a---- t------ M- j- i-t-n-a- a-e-i t-r-o-. ---------------------------- Mi ja intencas aĉeti torton. 0
Tražim zlatara da kupim prsten. M- s-rĉ-----ve-is-o- -o--a--t---i-go-. M- s----- j--------- p-- a---- r------ M- s-r-a- j-v-l-s-o- p-r a-e-i r-n-o-. -------------------------------------- Mi serĉas juveliston por aĉeti ringon. 0
Tražim fotografsku radnju da kupim film. Mi-s-rĉas --t-v----j-- p-r-aĉe-- -ilmo-. M- s----- f----------- p-- a---- f------ M- s-r-a- f-t-v-n-e-o- p-r a-e-i f-l-o-. ---------------------------------------- Mi serĉas fotovendejon por aĉeti filmon. 0
Tražim slastičarnu da kupim tortu. M- -e--as d--ĉa-----ejo- -o- a---i to--on. M- s----- d------------- p-- a---- t------ M- s-r-a- d-l-a-v-n-e-o- p-r a-e-i t-r-o-. ------------------------------------------ Mi serĉas dolĉaĵvendejon por aĉeti torton. 0

Promjena jezika = promjena osobnosti

Naš jezik pripada nama. On je važan dio naše osobnosti. Mnogi ljudi pak govore više jezika. Znači li to da imamo više ličnosti? Istraživači smatraju: Da! Kod promjene jezika mijenja se i naša osobnost. To znači da se drugačije ponašamo. Do tog zaključka su došli američki znanstvenici. Istraživali su ponašanje dvojezičnih žena. Te žene su odrasle uz engleski i španjolski jezik. Jednako dobro su poznavale oba jezika i obje kulture. Usprkos tomu, njihovo ponašanje je ovisilo o jeziku. Osjećale su se sigurnije kad su govorile na španjolskom. Također su se dobro osjećale ako je i njihova okolina pričala na španjolskom. Kad su počele govoriti na engleskom, njihovo ponašanje se promijenilo. Bile su manje samouvjerene i često nesigurne. Istraživači su primijetili da su se žene tada činile usamljenije. Jezik koji govorimo utječe na naše ponašanje. Istraživači još ne znaju zašto je to tako. Moguće je da se orijentiramo prema kulturološkim normama. Dok govorimo jezik, mislimo na kulturu iz koje on potječe. To se dešava potpuno automatski. Stoga se pokušavamo prilagoditi kulturi. Ponašamo se onako kako je uobičajeno za tu kulturu. U eksperimentalnim ispitivanjima kineski su govornici bili jako suzdržani. Dok su govorili engleski, postali su otvoreniji. Možda mijenjamo svoje ponašanje kako bi se bolje integrirali. Želimo biti poput onih s kojima pričamo...
Dali si znao?
Bjeloruski spada u istočnoslavenske jezike. To je materinski jezik oko osam milijuna ljudi. Oni naravno prije svega žive u Bjelorusiji. I u Poljskoj ima ljudi koji govore bjeloruski. Bjeloruski je u uskom srodstvu s ruskim i ukrajinskim. To znači da su ovi jezici veoma slični. Razvili su se iz zajedničkog staroruskog jezika. Ipak ima nekoliko važnih jezika. Bjeloruski pravopis je na primjer strogo fonetski. To znači da izgovor riječi odlučuje o njihovom načinu pisanja. Ova osobina čini razliku između bjeloruskog i druga dva srodnika. I u bjeloruskom ima riječi koje potječu iz poljskog. U ruskom to nije slučaj. Bjeloruska gramatika je vrlo slična gramatici drugih slavenskih jezika. Tko voli ovu porodicu jezika, treba obvezno dati priliku bjeloruskom!