Zbirka izraza

hr Razgledavanje grada   »   zh 环城一游

42 [četrdeset i dva]

Razgledavanje grada

Razgledavanje grada

42[四十二]

42 [Sìshí\'èr]

环城一游

[huán chéng yī yóu]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kineski (pojednostavljeni) igra Više
Je li tržnica otvorena nedjeljom? 星期- 有--- 吗-? /市场-是-开- --吗 ? 星期日 有 集市 吗 ? /市场 是 开着 的 吗 ? 星-日 有 集- 吗 ? /-场 是 开- 的 吗 ? --------------------------- 星期日 有 集市 吗 ? /市场 是 开着 的 吗 ? 0
xī-gq--ì-yǒu ---s-ì ma? /--hìch-ng-s-----iz-e -----? xīngqírì yǒu jí shì ma? / Shìchǎng shì kāizhe de ma? x-n-q-r- y-u j- s-ì m-? / S-ì-h-n- s-ì k-i-h- d- m-? ---------------------------------------------------- xīngqírì yǒu jí shì ma? / Shìchǎng shì kāizhe de ma?
Je li sajam otvoren ponedjeljkom? 展-- ----开放 吗 ? 展览会 星期一 开放 吗 ? 展-会 星-一 开- 吗 ? -------------- 展览会 星期一 开放 吗 ? 0
Zh--l------ xīn--í----kāif--g--a? Zhǎnlǎn huì xīngqí yī kāifàng ma? Z-ǎ-l-n h-ì x-n-q- y- k-i-à-g m-? --------------------------------- Zhǎnlǎn huì xīngqí yī kāifàng ma?
Je li izložba otvorena utorkom? 展-会 -期- -- 吗 ? 展览会 星期二 开放 吗 ? 展-会 星-二 开- 吗 ? -------------- 展览会 星期二 开放 吗 ? 0
Zhǎ---n--u- x---q---r kāifà----a? Zhǎnlǎn huì xīngqí'èr kāifàng ma? Z-ǎ-l-n h-ì x-n-q-'-r k-i-à-g m-? --------------------------------- Zhǎnlǎn huì xīngqí'èr kāifàng ma?
Je li zoološki vrt otvoren srijedom? 动物---期---- - ? 动物园 星期三 开放 吗 ? 动-园 星-三 开- 吗 ? -------------- 动物园 星期三 开放 吗 ? 0
D--g--y--n xīngq--ā--k-i-----ma? Dòngwùyuán xīngqísān kāifàng ma? D-n-w-y-á- x-n-q-s-n k-i-à-g m-? -------------------------------- Dòngwùyuán xīngqísān kāifàng ma?
Je li muzej otvoren četvrtkom? 博物- -期四 开放 - ? 博物馆 星期四 开放 吗 ? 博-馆 星-四 开- 吗 ? -------------- 博物馆 星期四 开放 吗 ? 0
Bówù-----x--g--s- k-i-à-g m-? Bówùguǎn xīngqísì kāifàng ma? B-w-g-ǎ- x-n-q-s- k-i-à-g m-? ----------------------------- Bówùguǎn xīngqísì kāifàng ma?
Je li galerija otvorena petkom? 画廊------放 - ? 画廊 星期五 开放 吗 ? 画- 星-五 开- 吗 ? ------------- 画廊 星期五 开放 吗 ? 0
Huàlá-g-xīngqí---k-ifà-- -a? Huàláng xīngqíwǔ kāifàng ma? H-à-á-g x-n-q-w- k-i-à-g m-? ---------------------------- Huàláng xīngqíwǔ kāifàng ma?
Smije li se fotografirati? 可以 -相-吗-? 可以 照相 吗 ? 可- 照- 吗 ? --------- 可以 照相 吗 ? 0
Kěy--zh-o----g--a? Kěyǐ zhàoxiàng ma? K-y- z-à-x-à-g m-? ------------------ Kěyǐ zhàoxiàng ma?
Mora li se platiti ulaz? 必- 买--- 吗-? 必须 买 门票 吗 ? 必- 买 门- 吗 ? ----------- 必须 买 门票 吗 ? 0
Bìxū --i -é----o -a? Bìxū mǎi ménpiào ma? B-x- m-i m-n-i-o m-? -------------------- Bìxū mǎi ménpiào ma?
Koliko košta ulaz? 门- -- 钱-? 门票 多少 钱 ? 门- 多- 钱 ? --------- 门票 多少 钱 ? 0
M-n---o--u--hǎo -i-n? Ménpiào duōshǎo qián? M-n-i-o d-ō-h-o q-á-? --------------------- Ménpiào duōshǎo qián?
Ima li popust za grupe? 对 团体 ---- 吗-? 对 团体 有 优惠 吗 ? 对 团- 有 优- 吗 ? ------------- 对 团体 有 优惠 吗 ? 0
D-ì --ánt- y-- -ō-hu- m-? Duì tuántǐ yǒu yōuhuì ma? D-ì t-á-t- y-u y-u-u- m-? ------------------------- Duì tuántǐ yǒu yōuhuì ma?
Ima li popust za djecu? 对 儿童 有 优惠 --? 对 儿童 有 优惠 吗 ? 对 儿- 有 优- 吗 ? ------------- 对 儿童 有 优惠 吗 ? 0
D-ì-er---ng-y---yō-----ma? Duì er tóng yǒu yōuhuì ma? D-ì e- t-n- y-u y-u-u- m-? -------------------------- Duì er tóng yǒu yōuhuì ma?
Ima li popust za studente? 对-大学--有--- 吗-? 对 大学生 有 优惠 吗 ? 对 大-生 有 优- 吗 ? -------------- 对 大学生 有 优惠 吗 ? 0
Duì-d--u--h-n- yǒ----uh-- --? Duì dàxuéshēng yǒu yōuhuì ma? D-ì d-x-é-h-n- y-u y-u-u- m-? ----------------------------- Duì dàxuéshēng yǒu yōuhuì ma?
Kakva je to zgrada? 这- 大- 是--么用-? 这座 大楼 是做什么用的? 这- 大- 是-什-用-? ------------- 这座 大楼 是做什么用的? 0
Zh---uò-dàló---h----ò------- y--g de? Zhè zuò dàlóu shì zuò shénme yòng de? Z-è z-ò d-l-u s-ì z-ò s-é-m- y-n- d-? ------------------------------------- Zhè zuò dàlóu shì zuò shénme yòng de?
Koliko je stara ta zgrada? 这座 -楼-建 - -少年 了 ? 这座 大楼 建 了 多少年 了 ? 这- 大- 建 了 多-年 了 ? ----------------- 这座 大楼 建 了 多少年 了 ? 0
Zh--zuò ---ó- --à--e du- -h-o ----l-? Zhè zuò dàlóu jiànle duō shào niánle? Z-è z-ò d-l-u j-à-l- d-ō s-à- n-á-l-? ------------------------------------- Zhè zuò dàlóu jiànle duō shào niánle?
Tko je sagradio tu zgradu? 谁 建 的--- 大楼 ? 谁 建 的 这座 大楼 ? 谁 建 的 这- 大- ? ------------- 谁 建 的 这座 大楼 ? 0
Sh-í -ià---e-z-- --ò dà-ó-? Shuí jiàn de zhè zuò dàlóu? S-u- j-à- d- z-è z-ò d-l-u- --------------------------- Shuí jiàn de zhè zuò dàlóu?
Ja se interesiram za arhitekturu. 我 - 建筑-很-感-趣 。 我 对 建筑 很 感兴趣 。 我 对 建- 很 感-趣 。 -------------- 我 对 建筑 很 感兴趣 。 0
W--d-ì-ji-n--- --- --n-xìn--ù. Wǒ duì jiànzhú hěn gǎn xìngqù. W- d-ì j-à-z-ú h-n g-n x-n-q-. ------------------------------ Wǒ duì jiànzhú hěn gǎn xìngqù.
Ja se interesiram za umjetnost. 我 对 -----感兴趣-。 我 对 艺术 很 感兴趣 。 我 对 艺- 很 感-趣 。 -------------- 我 对 艺术 很 感兴趣 。 0
W- du- yìsh--hěn-g----ì---ù. Wǒ duì yìshù hěn gǎn xìngqù. W- d-ì y-s-ù h-n g-n x-n-q-. ---------------------------- Wǒ duì yìshù hěn gǎn xìngqù.
Ja se interesiram za slikarstvo. 我 对-绘画---感兴--。 我 对 绘画 很 感兴趣 。 我 对 绘- 很 感-趣 。 -------------- 我 对 绘画 很 感兴趣 。 0
Wǒ duì----hu-------ǎn-xì--qù. Wǒ duì huìhuà hěn gǎn xìngqù. W- d-ì h-ì-u- h-n g-n x-n-q-. ----------------------------- Wǒ duì huìhuà hěn gǎn xìngqù.

Brzi jezici, spori jezici

Na svijetu postoji 6.000 različitih jezika. No svi imaju istu funkciju. Oni nam pomažu u razmjeni informacija. To se u svakom jeziku odvija na različit način. Budući da svaki jezik ima svoja pravila. Brzina kojom govorimo se također razlikuje. Lingvisti su to potvrdili različitim istraživanjima. Pritom su kratki tekstovi bili prevedeni na više jezika. Te tekstove su naglas čitali izvorni govornici. Rezultat je bio nedvosmislen. Japanski i španjolski spadaju u najbrže jezike. U tim se jezicima izgovori gotovo 8 slogova u sekundi. Kinezi govore znatno sporije. Oni u sekundi izgovore samo do 5 slogova. Brzina ovisi o složenosti slogova. Ako su slogovi složeni, izgovor traje duže. Njemački jezik se, primjerice, sastoji od 3 zvuka po slogu. Stoga se relativno sporo govori. Međutim, brzo govorenje ne znači da se prenosi više informacija. Upravo suprotno! U brzo izgovorenim slogovima je sadržano tek malo informacija. Iako Japanci govore brzo, prenose malo sadržaja. S druge strane, “spori” kineski može izraziti puno s malo riječi. Engleski slogovi također sadrže puno informacija. Zanimljivo je: Istraženi jezici su gotovo jednako učinkoviti! To znači da tko sporije priča, više toga kaže. Dok je onom tko brzo govori potrebno puno više riječi. Naposljetku svi skoro istovremeno dolaze do cilja...
Dali si znao?
Slovenski spada u južnoslavenske jezike. To je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi. Oni žive u Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, Austriji, Italiji i Madžarskoj. Dosta je sličan češkom i slovačkom. Ali veliki je utjecaj i srpskohrvatskog. Iako je Slovenija mala zemlja, tamo ima dosta različitih narječja. Razlog tome je što je na tom govornom području bilo mnoštvo povijesnih događaja. To se vidi po leksičkom fondu koji sadrži puno izraza iz stranih jezika. Slovenski koristi latinična slova. Gramatika poznaje šest padeža i tri roda. U izgovoru postoje dva službena glasovna sistema. Jedan od njih tačno razlikuje između visokih i niskih tonova. Još jedna posebnost ovog jezika je njegova arhaična struktura. Prema drugim jezicima su Slovenci oduvijek bili vrlo otvoreni. Zato se još više raduju kada se neko zanima za njihov jezik!