Knjiga fraza

bs U restoranu 2   »   ru В ресторане 2

30 [trideset]

U restoranu 2

U restoranu 2

30 [тридцать]

30 [tridtsatʹ]

В ресторане 2

[V restorane 2]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski ruski Igra Više
Sok od jabuke, molim. Од-- я------- с--- п---------. Один яблочный сок, пожалуйста. 0
O--- y--------- s--, p----------. Od-- y--------- s--- p----------. Odin yablochnyy sok, pozhaluysta. O-i- y-b-o-h-y- s-k, p-z-a-u-s-a. -------------------,------------.
Limunadu, molim. Од-- л------- п---------. Один лимонад, пожалуйста. 0
O--- l------, p----------. Od-- l------- p----------. Odin limonad, pozhaluysta. O-i- l-m-n-d, p-z-a-u-s-a. ------------,------------.
Sok od paradajza, molim. Од-- т------- с--- п---------. Один томатный сок, пожалуйста. 0
O--- t------- s--, p----------. Od-- t------- s--- p----------. Odin tomatnyy sok, pozhaluysta. O-i- t-m-t-y- s-k, p-z-a-u-s-a. -----------------,------------.
Ja bih rado čašu crvenog vina. Я х---- б- / х----- б- б---- к------- в---. Я хотел бы / хотела бы бокал красного вина. 0
Y- k----- b- / k------ b- b---- k------- v---. Ya k----- b- / k------ b- b---- k------- v---. Ya khotel by / khotela by bokal krasnogo vina. Y- k-o-e- b- / k-o-e-a b- b-k-l k-a-n-g- v-n-. -------------/-------------------------------.
Ja bih rado čašu bijelog vina. Я х---- б- / х----- б- б---- б----- в---. Я хотел бы / хотела бы бокал белого вина. 0
Y- k----- b- / k------ b- b---- b----- v---. Ya k----- b- / k------ b- b---- b----- v---. Ya khotel by / khotela by bokal belogo vina. Y- k-o-e- b- / k-o-e-a b- b-k-l b-l-g- v-n-. -------------/-----------------------------.
Ja bih rado flašu šampanjca. Я х---- б- / х----- б- б------ ш----------. Я хотел бы / хотела бы бутылку шампанского. 0
Y- k----- b- / k------ b- b------ s-----------. Ya k----- b- / k------ b- b------ s-----------. Ya khotel by / khotela by butylku shampanskogo. Y- k-o-e- b- / k-o-e-a b- b-t-l-u s-a-p-n-k-g-. -------------/--------------------------------.
Voliš li ribu? Ты л----- р---? Ты любишь рыбу? 0
T- l------- r---? Ty l------- r---? Ty lyubishʹ rybu? T- l-u-i-h- r-b-? ----------------?
Voliš li govedinu? Ты л----- г-------? Ты любишь говядину? 0
T- l------- g--------? Ty l------- g--------? Ty lyubishʹ govyadinu? T- l-u-i-h- g-v-a-i-u? ---------------------?
Voliš li svinjetinu? Ты л----- с------? Ты любишь свинину? 0
T- l------- s------? Ty l------- s------? Ty lyubishʹ svininu? T- l-u-i-h- s-i-i-u? -------------------?
Htio / htjela bih nešto bez mesa. Я х---- б- / х----- б- ч--------- б-- м---. Я хотел бы / хотела бы что-нибудь без мяса. 0
Y- k----- b- / k------ b- c----n----- b-- m----. Ya k----- b- / k------ b- c---------- b-- m----. Ya khotel by / khotela by chto-nibudʹ bez myasa. Y- k-o-e- b- / k-o-e-a b- c-t--n-b-d- b-z m-a-a. -------------/---------------------------------.
Htio / htjela bih platu sa povrćem. Я х---- б- / х----- б- о------ т------. Я хотел бы / хотела бы овощную тарелку. 0
Y- k----- b- / k------ b- o---------- t------. Ya k----- b- / k------ b- o---------- t------. Ya khotel by / khotela by ovoshchnuyu tarelku. Y- k-o-e- b- / k-o-e-a b- o-o-h-h-u-u t-r-l-u. -------------/-------------------------------.
Htio / htjela bih nešto što ne traje dugo. Я х---- б- / х----- б- ч--------- н- с----- р---. Я хотел бы / хотела бы что-нибудь на скорую руку. 0
Y- k----- b- / k------ b- c----n----- n- s------ r---. Ya k----- b- / k------ b- c---------- n- s------ r---. Ya khotel by / khotela by chto-nibudʹ na skoruyu ruku. Y- k-o-e- b- / k-o-e-a b- c-t--n-b-d- n- s-o-u-u r-k-. -------------/---------------------------------------.
Želite li to s rižom? Вы х----- б- э-- с р----? Вы хотели бы это с рисом? 0
V- k------ b- e-- s r----? Vy k------ b- e-- s r----? Vy khoteli by eto s risom? V- k-o-e-i b- e-o s r-s-m? -------------------------?
Želite li to s tjesteninom? Вы х----- б- э-- с в---------? Вы хотели бы это с вермишелью? 0
V- k------ b- e-- s v-----------? Vy k------ b- e-- s v-----------? Vy khoteli by eto s vermishelʹyu? V- k-o-e-i b- e-o s v-r-i-h-l-y-? --------------------------------?
Želite li to s krompirom? Вы х----- б- э-- с к---------? Вы хотели бы это с картофелем? 0
V- k------ b- e-- s k---------? Vy k------ b- e-- s k---------? Vy khoteli by eto s kartofelem? V- k-o-e-i b- e-o s k-r-o-e-e-? ------------------------------?
To mi nije ukusno. Мн- э-- н- н-------. Мне это не нравится. 0
M-- e-- n- n--------. Mn- e-- n- n--------. Mne eto ne nravitsya. M-e e-o n- n-a-i-s-a. --------------------.
Jelo je hladno. Ед- х-------. Еда холодная. 0
Y--- k---------. Ye-- k---------. Yeda kholodnaya. Y-d- k-o-o-n-y-. ---------------.
To ja nisam naručio / naručila. Я э---- н- з-------- / н- з---------. Я этого не заказывал / не заказывала. 0
Y- e---- n- z-------- / n- z---------. Ya e---- n- z-------- / n- z---------. Ya etogo ne zakazyval / ne zakazyvala. Y- e-o-o n- z-k-z-v-l / n- z-k-z-v-l-. ----------------------/--------------.

Jezik i reklama

Reklame predstavljaju poseban oblik komunikacije. Njihov cilj je da se uspostavi kontakt između proizvođača i potrošača. Kao i svaka vrsta komunikacije i ova ima dugu istoriju. Gostionice ili političari su se reklamirali još u antičko doba. Jezik reklamiranja upotrebljava posebne retoričke elemente. Zbog svog cilja on spada u planiranu komunikaciju. Mora probuditi našu pažnju; naši interesi se moraju pobuditi. No prije svega bismo trebali zaželjeti proizvod a potom ga kupiti. Jezik reklama je stoga većinom vrlo jednostavan. Koriste se jednostavni slogani i malo riječi. Na taj način bi se sadržaji trebali dobro urezati u našu memoriju. Određene vrste riječi poput pridjeva i superlativa se pojavljuju često. One opisuju proizvod posebno pogodnim i korisnim. Jezik oglašavanja je stoga većinom vrlo pozitivan. Zanimljivo je da na jezik oglašavanja uvijek utječe kultura. To znači da nam jezik oglašavanja govori mnogo o društvu. Danas u mnogim zemljama prevladavaju pojmovi poput ‘ljepotа’ i ‘mladost’. Riječi ‘budućnost’ i ‘sigurnost’ se takođe često pojavljuju. U zapadnom društvu se rado koristi engleski jezik. Engleski se smatra modernim i međunarodnim jezikom. Zato je podoban za opis tehničkih proizvoda. Elementi iz romantičnih jezika predstavljaju užitak i strast. Često se koriste kod prehrambenih namirnica i kozmetike. Korištenje dijalekta naglašava vrijednosti poput domovine i tradicije. Nazivi proizvoda su često neologizmi, dakle novonastale riječi. Većinom nemaju nikakvo značenje već samo ugodno zvuče. Međutim, neki nazivi proizvoda zaista mogu napraviti cijelu karijeru! Naziv usisavača je čak postao glagol – to hoover !
Da li ste to znali?
Holandski spada u grupu zapadnogermanskih jezika. To znači da je srodan s njemačkim i engleskim. Holandski je maternji jezik za oko 25 miliona ljudi. Većina njih živi u Holandiji i Belgiji. Ali holandski se govori i u Indoneziji i Surinamu. Razlog tome je što je Holandija prije bila kolonijalna sila. Tako je holandski bio baza za razne kreolske jezike. I južnoafrički afrikaans je nastao iz holandskog. To je najmlađi član germanske jezičke porodice. Za holandski su karakteristične mnoge riječi iz drugih jezika. Posebno snažan utjecaj je prije imao francuski. Često su preuzimane i riječi iz njemačkog. Već nekoliko desetljeća u ovaj jezik dolazi sve više engleskih riječi. Neki se zato plaše da će holandski u budućnosti potpuno nestati.