Я - в---в-- ви-и---к-----б-л--о в-н-.
Я б випив / випила келих білого вина.
Я б в-п-в / в-п-л- к-л-х б-л-г- в-н-.
-------------------------------------
Я б випив / випила келих білого вина. 0 Y--b--ypy--- v-pyla ----kh --l-h--v---.YA b vypyv / vypyla kelykh biloho vyna.Y- b v-p-v / v-p-l- k-l-k- b-l-h- v-n-.---------------------------------------YA b vypyv / vypyla kelykh biloho vyna.
Я-х--ів -и-/--о---а-- --сь--е- м---а.
Я хотів би / хотіла б щось без м’яса.
Я х-т-в б- / х-т-л- б щ-с- б-з м-я-а-
-------------------------------------
Я хотів би / хотіла б щось без м’яса. 0 Y- --o-i--by-- k---ila---shc---ʹ --z---y--a.YA khotiv by / khotila b shchosʹ bez m'yasa.Y- k-o-i- b- / k-o-i-a b s-c-o-ʹ b-z m-y-s-.--------------------------------------------YA khotiv by / khotila b shchosʹ bez m'yasa.
Я --тів-би-/---ті---- --о---у страву.
Я хотів би / хотіла б овочеву страву.
Я х-т-в б- / х-т-л- б о-о-е-у с-р-в-.
-------------------------------------
Я хотів би / хотіла б овочеву страву. 0 YA khoti--b- - -hotila-- -v----v- s-r---.YA khotiv by / khotila b ovochevu stravu.Y- k-o-i- b- / k-o-i-a b o-o-h-v- s-r-v-.-----------------------------------------YA khotiv by / khotila b ovochevu stravu.
Я хо-у---с-,--- ---не--реба д--г---е-ати.
Я хочу щось, на що не треба довго чекати.
Я х-ч- щ-с-, н- щ- н- т-е-а д-в-о ч-к-т-.
-----------------------------------------
Я хочу щось, на що не треба довго чекати. 0 YA --o--- shchosʹ, -a----h- ne treb----vho ---k---.YA khochu shchosʹ, na shcho ne treba dovho chekaty.Y- k-o-h- s-c-o-ʹ- n- s-c-o n- t-e-a d-v-o c-e-a-y----------------------------------------------------YA khochu shchosʹ, na shcho ne treba dovho chekaty.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Htio / htjela bih nešto što ne traje dugo.
Я хочу щось, на що не треба довго чекати.
YA khochu shchosʹ, na shcho ne treba dovho chekaty.
Ви-х--ет--це-з --с--?
Ви хочете це з рисом?
В- х-ч-т- ц- з р-с-м-
---------------------
Ви хочете це з рисом? 0 V- -----et- tse-- r--o-?Vy khochete tse z rysom?V- k-o-h-t- t-e z r-s-m-------------------------Vy khochete tse z rysom?
Ви --чете -е з -а-аронам-?
Ви хочете це з макаронами?
В- х-ч-т- ц- з м-к-р-н-м-?
--------------------------
Ви хочете це з макаронами? 0 V--kh-c-et- --e-- m-k--on---?Vy khochete tse z makaronamy?V- k-o-h-t- t-e z m-k-r-n-m-?-----------------------------Vy khochete tse z makaronamy?
Ви х---те -----к---о-л--?
Ви хочете це з картоплею?
В- х-ч-т- ц- з к-р-о-л-ю-
-------------------------
Ви хочете це з картоплею? 0 V- -----et--tse---kart--ley-?Vy khochete tse z kartopleyu?V- k-o-h-t- t-e z k-r-o-l-y-?-----------------------------Vy khochete tse z kartopleyu?
Це--ені -- -м----.
Це мені не смакує.
Ц- м-н- н- с-а-у-.
------------------
Це мені не смакує. 0 Tse men---- s-----e.Tse meni ne smakuye.T-e m-n- n- s-a-u-e---------------------Tse meni ne smakuye.
Я-ць-г- -- -----л---/ за--в-яла.
Я цього не замовляв / замовляла.
Я ц-о-о н- з-м-в-я- / з-м-в-я-а-
--------------------------------
Я цього не замовляв / замовляла. 0 Y---sʹ-h---e-z--ovl-a--/-z-----ya--.YA tsʹoho ne zamovlyav / zamovlyala.Y- t-ʹ-h- n- z-m-v-y-v / z-m-v-y-l-.------------------------------------YA tsʹoho ne zamovlyav / zamovlyala.
Reklame predstavljaju poseban oblik komunikacije.
Njihov cilj je da se uspostavi kontakt između proizvođača i potrošača.
Kao i svaka vrsta komunikacije i ova ima dugu istoriju.
Gostionice ili političari su se reklamirali još u antičko doba.
Jezik reklamiranja upotrebljava posebne retoričke elemente.
Zbog svog cilja on spada u planiranu komunikaciju.
Mora probuditi našu pažnju; naši interesi se moraju pobuditi.
No prije svega bismo trebali zaželjeti proizvod a potom ga kupiti.
Jezik reklama je stoga većinom vrlo jednostavan.
Koriste se jednostavni slogani i malo riječi.
Na taj način bi se sadržaji trebali dobro urezati u našu memoriju.
Određene vrste riječi poput pridjeva i superlativa se pojavljuju često.
One opisuju proizvod posebno pogodnim i korisnim.
Jezik oglašavanja je stoga većinom vrlo pozitivan.
Zanimljivo je da na jezik oglašavanja uvijek utječe kultura.
To znači da nam jezik oglašavanja govori mnogo o društvu.
Danas u mnogim zemljama prevladavaju pojmovi poput ‘ljepotа’ i ‘mladost’.
Riječi ‘budućnost’ i ‘sigurnost’ se takođe često pojavljuju.
U zapadnom društvu se rado koristi engleski jezik.
Engleski se smatra modernim i međunarodnim jezikom.
Zato je podoban za opis tehničkih proizvoda.
Elementi iz romantičnih jezika predstavljaju užitak i strast.
Često se koriste kod prehrambenih namirnica i kozmetike.
Korištenje dijalekta naglašava vrijednosti poput domovine i tradicije.
Nazivi proizvoda su često neologizmi, dakle novonastale riječi.
Većinom nemaju nikakvo značenje već samo ugodno zvuče.
Međutim, neki nazivi proizvoda zaista mogu napraviti cijelu karijeru!
Naziv usisavača je čak postao glagol –
to hoover
!
Da li ste to znali?
Holandski spada u grupu zapadnogermanskih jezika.
To znači da je srodan s njemačkim i engleskim.
Holandski je maternji jezik za oko 25 miliona ljudi.
Većina njih živi u Holandiji i Belgiji.
Ali holandski se govori i u Indoneziji i Surinamu.
Razlog tome je što je Holandija prije bila kolonijalna sila.
Tako je holandski bio baza za razne kreolske jezike.
I južnoafrički afrikaans je nastao iz holandskog.
To je najmlađi član germanske jezičke porodice.
Za holandski su karakteristične mnoge riječi iz drugih jezika.
Posebno snažan utjecaj je prije imao francuski.
Često su preuzimane i riječi iz njemačkog.
Već nekoliko desetljeća u ovaj jezik dolazi sve više engleskih riječi.
Neki se zato plaše da će holandski u budućnosti potpuno nestati.