Knjiga fraza

bs Prošlost modalnih glagola 2   »   cs Minulý čas způsobových sloves 2

88 [osamdeset i osam]

Prošlost modalnih glagola 2

Prošlost modalnih glagola 2

88 [osmdesát osm]

Minulý čas způsobových sloves 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski češki Igra Više
Moj sin ne htjede se igrati sa lutkom. Mů- sy--s- -ec-t---h-á- s --ne-ko-. M-- s-- s- n------ h--- s p-------- M-j s-n s- n-c-t-l h-á- s p-n-n-o-. ----------------------------------- Můj syn si nechtěl hrát s panenkou. 0
Moja kćerka ne htjede igrati fudbal. M-je-dce-a---c-těla -r-t---tb--. M--- d---- n------- h--- f------ M-j- d-e-a n-c-t-l- h-á- f-t-a-. -------------------------------- Moje dcera nechtěla hrát fotbal. 0
Moja žena ne htjede igrati šah sa mnom. M-j- že---s- -nou n--htěla----t ----y. M--- ž--- s- m--- n------- h--- š----- M-j- ž-n- s- m-o- n-c-t-l- h-á- š-c-y- -------------------------------------- Moje žena se mnou nechtěla hrát šachy. 0
Moja djeca ne htjedoše ići u šetnju. Mo--------n-ch--ly-j-t ----r---ázku. M--- d--- n------- j-- n- p--------- M-j- d-t- n-c-t-l- j-t n- p-o-h-z-u- ------------------------------------ Moje děti nechtěly jít na procházku. 0
Oni ne htjedoše pospremiti sobu. N--htěly-uk---it-po---. N------- u------ p----- N-c-t-l- u-l-d-t p-k-j- ----------------------- Nechtěly uklidit pokoj. 0
Oni ne htjedoše ići u krevet. N---těly--í---o p-s---- --spát. N------- j-- d- p------ / s---- N-c-t-l- j-t d- p-s-e-e / s-á-. ------------------------------- Nechtěly jít do postele / spát. 0
On ne smjede jesti sladoled. N-sm---j-st----zl-n-. N----- j--- z-------- N-s-ě- j-s- z-r-l-n-. --------------------- Nesměl jíst zmrzlinu. 0
On ne smjede jesti čokoladu. N-sm---jís- č---l---. N----- j--- č-------- N-s-ě- j-s- č-k-l-d-. --------------------- Nesměl jíst čokoládu. 0
On ne smjede jesti bombone. Nes-ěl--ís- -onb---. N----- j--- b------- N-s-ě- j-s- b-n-ó-y- -------------------- Nesměl jíst bonbóny. 0
Ja smjedoh nešto zaželjeti. S-ěl / s-ě-a js-- si --co---át. S--- / s---- j--- s- n--- p---- S-ě- / s-ě-a j-e- s- n-c- p-á-. ------------------------------- Směl / směla jsem si něco přát. 0
Ja smjedoh kupiti sebi haljinu. Sm-- - sm--a j--m-s- k--pit -a--. S--- / s---- j--- s- k----- š---- S-ě- / s-ě-a j-e- s- k-u-i- š-t-. --------------------------------- Směl / směla jsem si koupit šaty. 0
Ja smjedoh uzeti sebi jednu pralinu. Směl-- s---- ---m -- -zí- -r-l-n--. S--- / s---- j--- s- v--- p-------- S-ě- / s-ě-a j-e- s- v-í- p-a-i-k-. ----------------------------------- Směl / směla jsem si vzít pralinku. 0
Da li se smjelo pušiti u avionu? Sm-l-- s-ěla j-- k-u-i- v-le-adle? S--- / s---- j-- k----- v l------- S-ě- / s-ě-a j-i k-u-i- v l-t-d-e- ---------------------------------- Směl / směla jsi kouřit v letadle? 0
Da li se smjelo piti pivo u bolnici? Sm-l----m--- --i -í------moc-ici --v-? S--- / s---- j-- p-- v n-------- p---- S-ě- / s-ě-a j-i p-t v n-m-c-i-i p-v-? -------------------------------------- Směl / směla jsi pít v nemocnici pivo? 0
Da li se smjelo povesti psa u hotel? S--l----m--a-jsi--zí- ps- ----bo--do-h-tel-? S--- / s---- j-- v--- p-- s s---- d- h------ S-ě- / s-ě-a j-i v-í- p-a s s-b-u d- h-t-l-? -------------------------------------------- Směl / směla jsi vzít psa s sebou do hotelu? 0
Djeca su za vrijeme praznika smjela dugo ostati vani. O--ráz--i-ách s-ěly -------st----l-u---v--k-. O p---------- s---- d--- z----- d----- v----- O p-á-d-i-á-h s-ě-y d-t- z-s-a- d-o-h- v-n-u- --------------------------------------------- O prázdninách směly děti zůstat dlouho venku. 0
Smjela su se dugo igrati u dvorištu. Mohly -- --át -lou----a--vo-e. M---- s- h--- d----- n- d----- M-h-y s- h-á- d-o-h- n- d-o-e- ------------------------------ Mohly si hrát dlouho na dvoře. 0
Smjela su dugo ostati budna. Smě----ů---t d--u-o-vz-ů--. S---- z----- d----- v------ S-ě-y z-s-a- d-o-h- v-h-r-. --------------------------- Směly zůstat dlouho vzhůru. 0

Savjeti protiv zaboravljanja

Učenje nije uvijek jednostavno. Takođe i kad je zabavno može biti naporno. No radujemo se ukoliko smo nešto naučili. Ponosni smo na sebe i svoj napredak. Nažalost, to što smo naučili možemo opet zaboraviti. To je često problem posebno kod jezika. Većina nas u školi uči jedan ili više jezika. Nakon školovanja to znanje se izgubi. Jedva da više govorimo taj jezik. U svakodnevici prevladava naš maternji jezik. Mnogo stranih jezika se koristi samo za vrijeme odmora. Znanje se izgubi ako se redovino ne obnavlja. Našem mozgu potrebna je vježba. Moglo bi se reći da funkcionira poput mišića. Taj mišić se mora vježbati kako ne bi oslabio. No postoje načini da se spriječi zaboravljanje. Najvažnije je naučeno uvijek iznova primjenjivati. Pritom pomažu dosljedni rituali. Moguće je napraviti mali program za razne dane u sedmici. U ponedjeljak se, na primjer, čita knjiga na stranom jeziku. U srijedu se sluša strani radio program. U petak se piše dnevnik na stranom jeziku. Na taj način se izmjenjuje čitanje, slušanje i pisanje. Time se znanje aktivira na različite načine. Sve te vježbe ne moraju trajati dugo, dovoljno je svega pola sata. No važno je da se redovno vježba! Istraživanja pokazuju da ono što je jednom naučeno ostaje u mozgu desetljećima. Dakle, mora se samo izvaditi iz ladice...