Knjiga fraza

bs Ćaskanje 3   »   kk Қысқа әңгіме 3

22 [dvadeset i dva]

Ćaskanje 3

Ćaskanje 3

22 [жиырма екі]

22 [jïırma eki]

Қысқа әңгіме 3

Qısqa äñgime 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kazaški Igra Više
Pušite li? Те---і ---е-із-б-? Т_____ ш______ б__ Т-м-к- ш-г-с-з б-? ------------------ Темекі шегесіз бе? 0
Te-e-i şeg-siz b-? T_____ ş______ b__ T-m-k- ş-g-s-z b-? ------------------ Temeki şegesiz be?
Prije da. Бұ-ын -е---н--н. Б____ ш_________ Б-р-н ш-к-е-м-н- ---------------- Бұрын шеккенмін. 0
B---- --k---mi-. B____ ş_________ B-r-n ş-k-e-m-n- ---------------- Burın şekkenmin.
Ali sada više ne pušim. Б-р-қ қаз-р ш--п-йм--. Б____ қ____ ш_________ Б-р-қ қ-з-р ш-к-е-м-н- ---------------------- Бірақ қазір шекпеймін. 0
Biraq-qa-ir------y---. B____ q____ ş_________ B-r-q q-z-r ş-k-e-m-n- ---------------------- Biraq qazir şekpeymin.
Smeta li Vam ако ja pušim? Т-ме-і -е-се-, қ-рс---м--сі- б-? Т_____ ш______ қ____ е______ б__ Т-м-к- ш-к-е-, қ-р-ы е-е-с-з б-? -------------------------------- Темекі шексем, қарсы емессіз бе? 0
T--ek---e---m,-qa-s--e-es----b-? T_____ ş______ q____ e______ b__ T-m-k- ş-k-e-, q-r-ı e-e-s-z b-? -------------------------------- Temeki şeksem, qarsı emessiz be?
Ne, apsolutno ne. Мүл-е-қар------с-ін. М____ қ____ е_______ М-л-е қ-р-ы е-е-п-н- -------------------- Мүлде қарсы емеспін. 0
Müld- --rsı eme-p-n. M____ q____ e_______ M-l-e q-r-ı e-e-p-n- -------------------- Mülde qarsı emespin.
Ne smeta mi. Ма------ -ед--г- е---. М____ о_ к______ е____ М-ғ-н о- к-д-р-і е-е-. ---------------------- Маған ол кедергі емес. 0
M-ğa- o- -edergi emes. M____ o_ k______ e____ M-ğ-n o- k-d-r-i e-e-. ---------------------- Mağan ol kedergi emes.
Hoćete li popiti nešto? Б-рде---і-е-і---е? Б______ і_____ б__ Б-р-е-е і-е-і- б-? ------------------ Бірдеңе ішесіз бе? 0
Bir-eñe iş---z be? B______ i_____ b__ B-r-e-e i-e-i- b-? ------------------ Birdeñe işesiz be?
Jedan konjak? К-н--к-па? К_____ п__ К-н-я- п-? ---------- Коньяк па? 0
Kon-a- -a? K_____ p__ K-n-a- p-? ---------- Konyak pa?
Ne, radije pivo. Жоқ--сыр- ---ы----қ. Ж___ с___ д_________ Ж-қ- с-р- д-р-с-р-қ- -------------------- Жоқ, сыра дұрысырақ. 0
J-----ıra -u-ısı-aq. J___ s___ d_________ J-q- s-r- d-r-s-r-q- -------------------- Joq, sıra durısıraq.
Putujete li mnogo? Кө----я-а-т-й----б-? К__ с___________ б__ К-п с-я-а-т-й-ы- б-? -------------------- Көп саяхаттайсыз ба? 0
K----a-ax-t-ays-z --? K__ s____________ b__ K-p s-y-x-t-a-s-z b-? --------------------- Köp sayaxattaysız ba?
Da, većinom su to poslovna putovanja. И----өбіне -----лік--а-ар-ен. И__ к_____ і_______ с________ И-, к-б-н- і-к-р-і- с-п-р-е-. ----------------------------- Ия, көбіне іскерлік сапармен. 0
Ïy---k--ine--s-er-ik sap--men. Ï___ k_____ i_______ s________ Ï-a- k-b-n- i-k-r-i- s-p-r-e-. ------------------------------ Ïya, köbine iskerlik saparmen.
Ali sada smo ovdje na godišnjem odmoru. Бі-а- ----қ--і- --нда -ем--ыс-а---. Б____ б__ қ____ м____ д____________ Б-р-қ б-з қ-з-р м-н-а д-м-л-с-а-ы-. ----------------------------------- Бірақ біз қазір мұнда демалыстамыз. 0
Bi-a----z q--i---un-a ----l-st--ız. B____ b__ q____ m____ d____________ B-r-q b-z q-z-r m-n-a d-m-l-s-a-ı-. ----------------------------------- Biraq biz qazir munda demalıstamız.
Kakva vrućina! К-н-қан--й----ық! К__ қ_____ ы_____ К-н қ-н-а- ы-т-қ- ----------------- Күн қандай ыстық! 0
Kün q--d-- ıs-ı-! K__ q_____ ı_____ K-n q-n-a- ı-t-q- ----------------- Kün qanday ıstıq!
Da, danas je stvarno vruće. И---бү-ін шы-ы-д- -а ---ық. И__ б____ ш______ д_ ы_____ И-, б-г-н ш-н-н-а д- ы-т-қ- --------------------------- Ия, бүгін шынында да ыстық. 0
Ï--- b---n-şını--- da ıs-ıq. Ï___ b____ ş______ d_ ı_____ Ï-a- b-g-n ş-n-n-a d- ı-t-q- ---------------------------- Ïya, bügin şınında da ıstıq.
Hajdemo na balkon. Б---онғ- ш--а-ық. Б_______ ш_______ Б-л-о-ғ- ш-ғ-й-қ- ----------------- Балконға шығайық. 0
Ba-k-nğa-şı-a---. B_______ ş_______ B-l-o-ğ- ş-ğ-y-q- ----------------- Balkonğa şığayıq.
Sutra će ovdje biti zabava. Е---ң о-- же--е-са--қ кеш--б---ды. Е____ о__ ж____ с____ к___ б______ Е-т-ң о-ы ж-р-е с-у-қ к-ш- б-л-д-. ---------------------------------- Ертең осы жерде сауық кеші болады. 0
E-----o-ı---r-e -a--q keş- b--a--. E____ o__ j____ s____ k___ b______ E-t-ñ o-ı j-r-e s-w-q k-ş- b-l-d-. ---------------------------------- Erteñ osı jerde sawıq keşi boladı.
Hoćete li i Vi doći? С-з ----е-ес---б-? С__ д_ к______ б__ С-з д- к-л-с-з б-? ------------------ Сіз де келесіз бе? 0
Si- -- kel--iz --? S__ d_ k______ b__ S-z d- k-l-s-z b-? ------------------ Siz de kelesiz be?
Da, mi smo također pozvani. Ия- б-зд- -е ша---ды. И__ б____ д_ ш_______ И-, б-з-і д- ш-қ-р-ы- --------------------- Ия, бізді де шақырды. 0
Ï--- bizd---e ş----d-. Ï___ b____ d_ ş_______ Ï-a- b-z-i d- ş-q-r-ı- ---------------------- Ïya, bizdi de şaqırdı.

Jezik i pismo

Svaki jezik služi za sporazumijevanje ljudi. Dok govorimo izražavamo svoje misli i osjećaje. Pritom se ne pridržavamo uvijek pravila svog jezika. Koristimo se vlastitim govornim jezikom. U pisanom jeziku je situacija drugačija. Tu se vide sva pravila našeg jezika. Tek pismo dozvoljava jeziku da postane pravi jezik. Ono čini jezik vidljivim. Pismom se znanje predaje hiljadama godina. Stoga je pismo osnova svake visokorazvijene kulture. Prvo pismo je nastalo prije više od 5.000 godina. To je bilo klinasto pismo Sumerana. Ono je bilo urezano u glinene ploče. Takvo klinasto pismo koristilo se tri tisuće godina. Otprilike isto toliko su postojali i hijeroglifi starih Egipćana. Njima su se bavili brojni naučnici. Hijeroglifi predstavljaju relativno kompliciran sistem pisanja. Ali su izmišljeni su iz sasvim jednostavnog razloga. Tadašnji Egipat je bio ogromno carstvo s mnogo stanovnika. Svakodnevica, a prije svega privreda, morali su biti organizirani. Bilo je potrebno učinkovito upravljati porezima i obračunima. Stoga su stari Egipćani razvili svoje pisane znakove. Abecedni pismeni sisetem s druge strane potječe od Sumeraca. Svako pismo otkriva mnogo o ljudima koji ga koriste. Osim toga, svaka zemlja ima vlastita obilježja svog pisma. Na žalost, rukopis sve više nestaje. Zbog modernih tehnologija postaje gotovo suvišnim. Dakle: Nemojte samo govoriti, već nastavite i pisati!
Da li ste to znali?
Kannada jezik spada u porodicu dravidskih jezika. Oni se uglavnom govore u južnoj Indiji. Kannada nije u srodstvu s indoarijskim jezicima sjeverne Indije. Oko 40 miliona ljudi govori kannada kao maternji jezik. Priznat je kao jedan od 22 nacionalnih jezika Indije. Kannada je aglutinirajući jezik. To znači da se gramatičke funkcije izražavaju afiksima. Jezik se dijeli u četiri regionalne dijalektne grupe. Prilikom govora govornici ne odaju samo odakle su. U njihovom jeziku se takođe može prepoznati kojem društvenom sloju pripadaju. Govorni i pisani kannada se jako međusobno razlikuju. I kao i mnogi drugi indijski jezici kannada ima vlastito pismo. Ono se sastoji od mješavine abecede i slogovnog pisma. Sastoji se od puno okruglih znakova što je tipično za južnoindijska pisma. A učenje ovih lijepih slova je zaista zabavno…