Ау--рай---т--н-ша-.
Ауа-райы өте нашар.
А-а-р-й- ө-е н-ш-р-
-------------------
Ауа-райы өте нашар. 0 Awa--ayı--t- -a--r.Awa-rayı öte naşar.A-a-r-y- ö-e n-ş-r--------------------Awa-rayı öte naşar.
Мен-------мі-- с--еб----а-райы со-дай-н-ша-.
Мен келмеймін, себебі ауа-райы сондай нашар.
М-н к-л-е-м-н- с-б-б- а-а-р-й- с-н-а- н-ш-р-
--------------------------------------------
Мен келмеймін, себебі ауа-райы сондай нашар. 0 Me--k-lme---n- s---bi -w--r-yı -on-a- n--a-.Men kelmeymin, sebebi awa-rayı sonday naşar.M-n k-l-e-m-n- s-b-b- a-a-r-y- s-n-a- n-ş-r---------------------------------------------Men kelmeymin, sebebi awa-rayı sonday naşar.
Ол келме---,--еб--- -ны-шақ-рға--жо-.
Ол келмейді, себебі оны шақырған жоқ.
О- к-л-е-д-, с-б-б- о-ы ш-қ-р-а- ж-қ-
-------------------------------------
Ол келмейді, себебі оны шақырған жоқ. 0 Ol ---m-y-i- seb-bi --ı--aqırğ----o-.Ol kelmeydi, sebebi onı şaqırğan joq.O- k-l-e-d-, s-b-b- o-ı ş-q-r-a- j-q--------------------------------------Ol kelmeydi, sebebi onı şaqırğan joq.
М-- кел---м--, -ебеб- м-н-ң уа-ы--м ---.
Мен келмеймін, себебі менің уақытым жоқ.
М-н к-л-е-м-н- с-б-б- м-н-ң у-қ-т-м ж-қ-
----------------------------------------
Мен келмеймін, себебі менің уақытым жоқ. 0 M-n--el---mi-, -e-ebi ---iñ waq-tı- joq.Men kelmeymin, sebebi meniñ waqıtım joq.M-n k-l-e-m-n- s-b-b- m-n-ñ w-q-t-m j-q-----------------------------------------Men kelmeymin, sebebi meniñ waqıtım joq.
М---н-ә---ж-м-- і--е--ке-ек.
Маған әлі жұмыс істеу керек.
М-ғ-н ә-і ж-м-с і-т-у к-р-к-
----------------------------
Маған әлі жұмыс істеу керек. 0 Mağ-n---- -umı- ist-w ke-e-.Mağan äli jumıs istew kerek.M-ğ-n ä-i j-m-s i-t-w k-r-k-----------------------------Mağan äli jumıs istew kerek.
М-- -алм--мы----ебебі-м------л- -ұмы- і-т-у -е-ек.
Мен қалмаймын, себебі маған әлі жұмыс істеу керек.
М-н қ-л-а-м-н- с-б-б- м-ғ-н ә-і ж-м-с і-т-у к-р-к-
--------------------------------------------------
Мен қалмаймын, себебі маған әлі жұмыс істеу керек. 0 Me----l-aymın, --b--i --ğ----li---m-- -ste---e--k.Men qalmaymın, sebebi mağan äli jumıs istew kerek.M-n q-l-a-m-n- s-b-b- m-ğ-n ä-i j-m-s i-t-w k-r-k---------------------------------------------------Men qalmaymın, sebebi mağan äli jumıs istew kerek.
Više jezika
Kliknite na zastavu!
Ja ne ostajem, jer moram još raditi.
Мен қалмаймын, себебі маған әлі жұмыс істеу керек.
Men qalmaymın, sebebi mağan äli jumıs istew kerek.
Ме--к--емін, -еб-бі ша-ш-дым.
Мен кетемін, себебі шаршадым.
М-н к-т-м-н- с-б-б- ш-р-а-ы-.
-----------------------------
Мен кетемін, себебі шаршадым. 0 Me- k-t---n,-s--ebi şar--d--.Men ketemin, sebebi şarşadım.M-n k-t-m-n- s-b-b- ş-r-a-ı-.-----------------------------Men ketemin, sebebi şarşadım.
Кеш---лы- ке-т-.
Кеш болып кетті.
К-ш б-л-п к-т-і-
----------------
Кеш болып кетті. 0 K-ş--o--p-ket-i.Keş bolıp ketti.K-ş b-l-p k-t-i-----------------Keş bolıp ketti.
Мен -ет----,-се-еб--кеш -о----к----.
Мен кетемін, себебі кеш болып кетті.
М-н к-т-м-н- с-б-б- к-ш б-л-п к-т-і-
------------------------------------
Мен кетемін, себебі кеш болып кетті. 0 Me- --tem-n,-s-bebi-k-- ----p ket-i.Men ketemin, sebebi keş bolıp ketti.M-n k-t-m-n- s-b-b- k-ş b-l-p k-t-i-------------------------------------Men ketemin, sebebi keş bolıp ketti.
Maternji jezik = emocionalan, strani jezik = racionalan?
Učenjem stranih jezika stimuliramo svoj mozak.
Naše razmišljanje se mijenja kroz učenje.
Postajemo kreativniji i prilagodljiviji.
Višejezičnim govornicima je lakše složeno razmišljati.
Prilikom učenja vježba se pamćenje.
Što više učimo to bolje funkcionira.
Ko je učio mnogo jezika, uči brže i druge stvari.
Takva osoba može duže ostati koncentrirana na jednu temu.
Stoga brže rješava probleme.
Višejezični govornici su takođe odlučniji.
Međutim,
kako
odlučuju zavisi od jezika.
Jezik na kojem razmišljamo utječe na naše odluke.
Psiholozi su za jedno istraživanje ispitali više osoba.
Svi ispitanici su bili dvojezični.
Osim maternjeg jezika govorili su još jedan jezik.
Ispitanici su morali odgovoriti na jedno pitanje.
Pitanje je bilo povezano s rješenjem jednog problema.
Ispitanici su se pritom morali odlučiti za dvije mogućnosti.
Jedna mogućnost je bila jasno riskantnija od druge.
Ispitanici su morali na oba jezika odgovoriti na pitanje.
Odgovori su se promijenili promjenom jezika!
Kad su govorili maternji jezik, ispitanici su izabrali rizik.
Na stranom jeziku su se odlučili za sigurniji izbor.
Nakon tog eksperimentalnog ispitivanja, ispitanici su se morali kladiti.
Pritom se također jasno vidjela razlika.
Pri korištenju stranog jezika su bili razumniji.
Istraživači pretpostavljaju da smo bolje koncentrirani na stranom jeziku.
Stoga odluke ne donosimo emocionalno, već racionalno...