Knjiga fraza

bs Prošlost 3   »   kk Past tense 3

83 [osamdeset i tri]

Prošlost 3

Prošlost 3

83 [сексен үш]

83 [seksen üş]

Past tense 3

[Ötken şaq 3]

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski kazaški Igra Više
telefonirati т--ефо-ме----й-е-у телефонмен сөйлесу т-л-ф-н-е- с-й-е-у ------------------ телефонмен сөйлесу 0
t---f-n--n-sö-le-w telefonmen söylesw t-l-f-n-e- s-y-e-w ------------------ telefonmen söylesw
Ja sam telefonirao / telefonirala. Ме- -----он--- --й-е-т--. Мен телефонмен сөйлестім. М-н т-л-ф-н-е- с-й-е-т-м- ------------------------- Мен телефонмен сөйлестім. 0
M-- -el---nm---sö-l-s-im. Men telefonmen söylestim. M-n t-l-f-n-e- s-y-e-t-m- ------------------------- Men telefonmen söylestim.
Ja sam cijelo vrijeme telefonirao / telefonirala. Мен -не-- т-лефонмен---йл--іп ж--дім. Мен үнемі телефонмен сөйлесіп жүрдім. М-н ү-е-і т-л-ф-н-е- с-й-е-і- ж-р-і-. ------------------------------------- Мен үнемі телефонмен сөйлесіп жүрдім. 0
M-n ü-e-- ---e-o--e--sö-le--p --rdim. Men ünemi telefonmen söylesip jürdim. M-n ü-e-i t-l-f-n-e- s-y-e-i- j-r-i-. ------------------------------------- Men ünemi telefonmen söylesip jürdim.
pitati с---у сұрау с-р-у ----- сұрау 0
suraw suraw s-r-w ----- suraw
Ja sam pitao / pitala. Мен --радым. Мен сұрадым. М-н с-р-д-м- ------------ Мен сұрадым. 0
M-n-s--adı-. Men suradım. M-n s-r-d-m- ------------ Men suradım.
Ja sam uvijek pitao / pitala. Ме--ү-е-і-сұрай-ын--н. Мен үнемі сұрайтынмын. М-н ү-е-і с-р-й-ы-м-н- ---------------------- Мен үнемі сұрайтынмын. 0
Men --e-------y--nm--. Men ünemi suraytınmın. M-n ü-e-i s-r-y-ı-m-n- ---------------------- Men ünemi suraytınmın.
ispričati а--у айту а-т- ---- айту 0
ay-w aytw a-t- ---- aytw
Ja sam ispričao / ispričala. М-н ---ып-б---ім. Мен айтып бердім. М-н а-т-п б-р-і-. ----------------- Мен айтып бердім. 0
M-- a--ıp ----i-. Men aytıp berdim. M-n a-t-p b-r-i-. ----------------- Men aytıp berdim.
Ja sam ispričao / ispričala cijelu priču. М-н-о--ғаны -о--қ-а---- ---д--. Мен оқиғаны толық айтып бердім. М-н о-и-а-ы т-л-қ а-т-п б-р-і-. ------------------------------- Мен оқиғаны толық айтып бердім. 0
Men--qï-anı t---q aytı- ----i-. Men oqïğanı tolıq aytıp berdim. M-n o-ï-a-ı t-l-q a-t-p b-r-i-. ------------------------------- Men oqïğanı tolıq aytıp berdim.
učiti оқу оқу о-у --- оқу 0
oqw oqw o-w --- oqw
Ja sam učio / učila. М-- о--ды-. Мен оқыдым. М-н о-ы-ы-. ----------- Мен оқыдым. 0
M-n oqı-ım. Men oqıdım. M-n o-ı-ı-. ----------- Men oqıdım.
Ja sam učio / učila cijelo veče. Мен --ш бо---о-ы--м. Мен кеш бойы оқыдым. М-н к-ш б-й- о-ы-ы-. -------------------- Мен кеш бойы оқыдым. 0
M-- keş bo-ı--q-dım. Men keş boyı oqıdım. M-n k-ş b-y- o-ı-ı-. -------------------- Men keş boyı oqıdım.
raditi жұмы----теу жұмыс істеу ж-м-с і-т-у ----------- жұмыс істеу 0
j-mıs ist-w jumıs istew j-m-s i-t-w ----------- jumıs istew
Ja sam radio / radila. М-н ж---- -сте--м. Мен жұмыс істедім. М-н ж-м-с і-т-д-м- ------------------ Мен жұмыс істедім. 0
M-n-j-mıs-i-ted--. Men jumıs istedim. M-n j-m-s i-t-d-m- ------------------ Men jumıs istedim.
Ja sam radio / radila cijeli dan. Мен -ү-- -----ж---с іс--д--. Мен күні бойы жұмыс істедім. М-н к-н- б-й- ж-м-с і-т-д-м- ---------------------------- Мен күні бойы жұмыс істедім. 0
Me- ------o-- ---ı----tedim. Men küni boyı jumıs istedim. M-n k-n- b-y- j-m-s i-t-d-m- ---------------------------- Men küni boyı jumıs istedim.
jesti та---тану тамақтану т-м-қ-а-у --------- тамақтану 0
ta-a--anw tamaqtanw t-m-q-a-w --------- tamaqtanw
Ja sam jeo / jela. М-н---ма---нд--. Мен тамақтандым. М-н т-м-қ-а-д-м- ---------------- Мен тамақтандым. 0
M-- -a----andı-. Men tamaqtandım. M-n t-m-q-a-d-m- ---------------- Men tamaqtandım.
Ja sam pojeo / pojela svu hranu. Мен-б-р-т-м-қ-- ж-- қ-йды-. Мен бар тамақты жеп қойдым. М-н б-р т-м-қ-ы ж-п қ-й-ы-. --------------------------- Мен бар тамақты жеп қойдым. 0
Me- b---t-m--tı --- -oy-ı-. Men bar tamaqtı jep qoydım. M-n b-r t-m-q-ı j-p q-y-ı-. --------------------------- Men bar tamaqtı jep qoydım.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

Nije pronađen nijedan video!

Istorija lingvistike

Ljudi su oduvijek bili fascinirani jezicima. Istorija lingvistike je stoga veoma duga. Lingvistika je sistematsko proučavanje jezika. Ljudi već hiljadama godina razmišljaju o jeziku. Pritom razne kulture razvijaju različite sisteme. Na taj način nastaju raličiti opisi jezika. Današnja lingvistika se prije svega temelji na antičkim teorijama. Posebno mnogo tradicija je utemljeno u Grčkoj. Ipak, najstarije poznato djelo o jeziku potječe iz Indije. Napisao ga je gramatičar Sakatayana prije otprilike 3.000 godina. U antičko doba su se jezikom bavili filozofi poput Platona. Rimski autori su kasnije dalje razvijali svoje teorije. Arapi su takođe u 8. stoljeću razvili vlastite tradicije. Njihova djela pokazuju tačan opis arapskog jezika. U novije doba postojala je namjera da se istraži porijeklo jezika. Učenjake je posebno zanimala istorija jezika. U 18. vijeku se započelo s upoređivanjem jezika. Na taj način se nastojalo shvatiti kako se jezici razvijaju. Kasnije se koncentriralo na jezike kao na sistem. Najvažnije pitanje je bilo kako jezici funkcioniraju. Danas unutar lingvistike postoji mnogo škola. Od 1950-ih su se razvile mnoge nove discipline. Na njih su dijelom snažno utjecale ostale nauke. Na primjer, psiholingvistika ili interkulturalna komunikacija. Novi smjerovi lingvistike su jako specijalizirani. Jedan primjer je feministička lingvistika. Istorija lingvistike se tako nastavlja... Sve dok postoji jezik, čovjek će o njemu razmišljati!