Knjiga fraza

bs Ćaskanje 3   »   ka პატარა დიალოგი 3

22 [dvadeset i dva]

Ćaskanje 3

Ćaskanje 3

22 [ოცდაორი]

22 [otsdaori]

პატარა დიალოგი 3

p'at'ara dialogi 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski gruzijski Igra Više
Pušite li? ე----თ? ე______ ე-ე-ი-? ------- ეწევით? 0
et---vi-? e________ e-s-e-i-? --------- ets'evit?
Prije da. ად-ე---წ----. ა___ ვ_______ ა-რ- ვ-წ-ო-ი- ------------- ადრე ვეწეოდი. 0
a--e --ts-eo-i. a___ v_________ a-r- v-t-'-o-i- --------------- adre vets'eodi.
Ali sada više ne pušim. მ-გ--მ ახლა--ღ-რ --წ-ვი. მ_____ ა___ ა___ ვ______ მ-გ-ა- ა-ლ- ა-ა- ვ-წ-ვ-. ------------------------ მაგრამ ახლა აღარ ვეწევი. 0
m---a--akhl- a-----ve-s-ev-. m_____ a____ a____ v________ m-g-a- a-h-a a-h-r v-t-'-v-. ---------------------------- magram akhla aghar vets'evi.
Smeta li Vam ако ja pušim? გაწ---ბ-, --- --წ--ი? გ________ რ__ ვ______ გ-წ-ხ-ბ-, რ-მ ვ-წ-ვ-? --------------------- გაწუხებთ, რომ ვეწევი? 0
gats--k----,--o- -e-s--vi? g___________ r__ v________ g-t-'-k-e-t- r-m v-t-'-v-? -------------------------- gats'ukhebt, rom vets'evi?
Ne, apsolutno ne. საერ----ა--. ს______ ა___ ს-ე-თ-დ ა-ა- ------------ საერთოდ არა. 0
sae--o- -ra. s______ a___ s-e-t-d a-a- ------------ saertod ara.
Ne smeta mi. არ --წ-ხებ-. ა_ მ________ ა- მ-წ-ხ-ბ-. ------------ არ მაწუხებს. 0
ar--a-s'-kh---. a_ m___________ a- m-t-'-k-e-s- --------------- ar mats'ukhebs.
Hoćete li popiti nešto? დალევთ --მეს? დ_____ რ_____ დ-ლ-ვ- რ-მ-ს- ------------- დალევთ რამეს? 0
dal-vt --m--? d_____ r_____ d-l-v- r-m-s- ------------- dalevt rames?
Jedan konjak? კო--ა--? კ_______ კ-ნ-ა-ს- -------- კონიაკს? 0
k---ia-'-? k_________ k-o-i-k-s- ---------- k'oniak's?
Ne, radije pivo. ა-ა, --დ- მირჩე--ი-. ა___ ლ___ მ_________ ა-ა- ლ-დ- მ-რ-ე-ნ-ა- -------------------- არა, ლუდი მირჩევნია. 0
a-------- --rch--n--. a___ l___ m__________ a-a- l-d- m-r-h-v-i-. --------------------- ara, ludi mirchevnia.
Putujete li mnogo? ბ-ვ-- --გზაუ-ო-თ? ბ____ მ__________ ბ-ვ-ს მ-გ-ა-რ-ბ-? ----------------- ბევრს მოგზაურობთ? 0
bev-s mo-za--o-t? b____ m__________ b-v-s m-g-a-r-b-? ----------------- bevrs mogzaurobt?
Da, većinom su to poslovna putovanja. დი------ი-ა-----ვს-მ---ი-ებ---. დ____ ხ_____ მ____ მ___________ დ-ა-, ხ-ი-ა- მ-ქ-ს მ-ვ-ი-ე-ე-ი- ------------------------------- დიახ, ხშირად მაქვს მივლინებები. 0
d--kh--k-s------m--vs-miv---eb---. d_____ k_______ m____ m___________ d-a-h- k-s-i-a- m-k-s m-v-i-e-e-i- ---------------------------------- diakh, khshirad makvs mivlinebebi.
Ali sada smo ovdje na godišnjem odmoru. მა---- ა-ლა -- --ე-ულ-ბა-გვ--ვს. მ_____ ა___ ა_ შ________ გ______ მ-გ-ა- ა-ლ- ა- შ-ე-უ-ე-ა გ-ა-ვ-. -------------------------------- მაგრამ ახლა აქ შვებულება გვაქვს. 0
ma---m akhla-ak-s---bul--- gv----. m_____ a____ a_ s_________ g______ m-g-a- a-h-a a- s-v-b-l-b- g-a-v-. ---------------------------------- magram akhla ak shvebuleba gvakvs.
Kakva vrućina! რა -იცხ--! რ_ ს______ რ- ს-ც-ე-! ---------- რა სიცხეა! 0
ra-----khea! r_ s________ r- s-t-k-e-! ------------ ra sitskhea!
Da, danas je stvarno vruće. დ-ა-, დ--ს-ნ--დვ---დ ცხე-ა. დ____ დ___ ნ________ ც_____ დ-ა-, დ-ე- ნ-მ-ვ-ლ-დ ც-ე-ა- --------------------------- დიახ, დღეს ნამდვილად ცხელა. 0
di---, d-h-s--am--i-ad--s-hela. d_____ d____ n________ t_______ d-a-h- d-h-s n-m-v-l-d t-k-e-a- ------------------------------- diakh, dghes namdvilad tskhela.
Hajdemo na balkon. გავი----აივა--ე? გ______ ა_______ გ-ვ-დ-თ ა-ვ-ნ-ე- ---------------- გავიდეთ აივანზე? 0
gavi----a-va--e? g______ a_______ g-v-d-t a-v-n-e- ---------------- gavidet aivanze?
Sutra će ovdje biti zabava. ხ--ლ -ქ----მ--ი---ბ-. ხ___ ა_ ზ____ ი______ ხ-ა- ა- ზ-ი-ი ი-ნ-ბ-. --------------------- ხვალ აქ ზეიმი იქნება. 0
k-val ak-z--m--i-ne--. k____ a_ z____ i______ k-v-l a- z-i-i i-n-b-. ---------------------- khval ak zeimi ikneba.
Hoćete li i Vi doći? თ--ე---მოხვ---? თ_____ მ_______ თ-ვ-ნ- მ-ხ-ა-თ- --------------- თქვენც მოხვალთ? 0
tk--n-s ---h-a-t? t______ m________ t-v-n-s m-k-v-l-? ----------------- tkvents mokhvalt?
Da, mi smo također pozvani. დ-ა---ჩ-ე---დ-გ-პ-ტიჟ--. დ____ ჩ____ დ___________ დ-ა-, ჩ-ე-ც დ-გ-პ-ტ-ჟ-ს- ------------------------ დიახ, ჩვენც დაგვპატიჟეს. 0
di-k----h--n-- d----'at'i-h-s. d_____ c______ d______________ d-a-h- c-v-n-s d-g-p-a-'-z-e-. ------------------------------ diakh, chvents dagvp'at'izhes.

Skinuti MP3 (.zip datoteke)

MP3 bosanski + gruzijski (1-100) MP3 gruzijski (1-100)
Nije pronađen nijedan video!

Jezik i pismo

Svaki jezik služi za sporazumijevanje ljudi. Dok govorimo izražavamo svoje misli i osjećaje. Pritom se ne pridržavamo uvijek pravila svog jezika. Koristimo se vlastitim govornim jezikom. U pisanom jeziku je situacija drugačija. Tu se vide sva pravila našeg jezika. Tek pismo dozvoljava jeziku da postane pravi jezik. Ono čini jezik vidljivim. Pismom se znanje predaje hiljadama godina. Stoga je pismo osnova svake visokorazvijene kulture. Prvo pismo je nastalo prije više od 5.000 godina. To je bilo klinasto pismo Sumerana. Ono je bilo urezano u glinene ploče. Takvo klinasto pismo koristilo se tri tisuće godina. Otprilike isto toliko su postojali i hijeroglifi starih Egipćana. Njima su se bavili brojni naučnici. Hijeroglifi predstavljaju relativno kompliciran sistem pisanja. Ali su izmišljeni su iz sasvim jednostavnog razloga. Tadašnji Egipat je bio ogromno carstvo s mnogo stanovnika. Svakodnevica, a prije svega privreda, morali su biti organizirani. Bilo je potrebno učinkovito upravljati porezima i obračunima. Stoga su stari Egipćani razvili svoje pisane znakove. Abecedni pismeni sisetem s druge strane potječe od Sumeraca. Svako pismo otkriva mnogo o ljudima koji ga koriste. Osim toga, svaka zemlja ima vlastita obilježja svog pisma. Na žalost, rukopis sve više nestaje. Zbog modernih tehnologija postaje gotovo suvišnim. Dakle: Nemojte samo govoriti, već nastavite i pisati!
Da li ste to znali?
Kannada jezik spada u porodicu dravidskih jezika. Oni se uglavnom govore u južnoj Indiji. Kannada nije u srodstvu s indoarijskim jezicima sjeverne Indije. Oko 40 miliona ljudi govori kannada kao maternji jezik. Priznat je kao jedan od 22 nacionalnih jezika Indije. Kannada je aglutinirajući jezik. To znači da se gramatičke funkcije izražavaju afiksima. Jezik se dijeli u četiri regionalne dijalektne grupe. Prilikom govora govornici ne odaju samo odakle su. U njihovom jeziku se takođe može prepoznati kojem društvenom sloju pripadaju. Govorni i pisani kannada se jako međusobno razlikuju. I kao i mnogi drugi indijski jezici kannada ima vlastito pismo. Ono se sastoji od mješavine abecede i slogovnog pisma. Sastoji se od puno okruglih znakova što je tipično za južnoindijska pisma. A učenje ovih lijepih slova je zaista zabavno…