Knjiga fraza

bs Pridjevi 3   »   cs Přídavná jména 3

80 [osamdeset]

Pridjevi 3

Pridjevi 3

80 [osmdesát]

Přídavná jména 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski češki Igra Više
Ona ima psa. On- -á-p-a. O-- m- p--- O-a m- p-a- ----------- Ona má psa. 0
Pas je velik. Ten-pes j--v-l-ý. T-- p-- j- v----- T-n p-s j- v-l-ý- ----------------- Ten pes je velký. 0
Ona ima velikog psa. M---e--ého-p-a. M- v------ p--- M- v-l-é-o p-a- --------------- Má velkého psa. 0
Ona ima kuću. M-----. M- d--- M- d-m- ------- Má dům. 0
Kuća je mala. Te--d-m-j---al-. T-- d-- j- m---- T-n d-m j- m-l-. ---------------- Ten dům je malý. 0
Ona ima malu kuću. Má---lý -ům. M- m--- d--- M- m-l- d-m- ------------ Má malý dům. 0
On stanuje u hotelu. B--l- v--o---u. B---- v h------ B-d-í v h-t-l-. --------------- Bydlí v hotelu. 0
Hotel je jeftin. T------e- -e l---ý. T-- h---- j- l----- T-n h-t-l j- l-v-ý- ------------------- Ten hotel je levný. 0
On stanuje u jeftinom hotelu. Bydlí-v-le-né-----e--. B---- v l----- h------ B-d-í v l-v-é- h-t-l-. ---------------------- Bydlí v levném hotelu. 0
On ima auto. Má -ut-. M- a---- M- a-t-. -------- Má auto. 0
Auto je skupo. T- ------------é. T- a--- j- d----- T- a-t- j- d-a-é- ----------------- To auto je drahé. 0
On ima skupo auto. M---r--- au-o. M- d---- a---- M- d-a-é a-t-. -------------- Má drahé auto. 0
On čita roman. Č-- --má-. Č-- r----- Č-e r-m-n- ---------- Čte román. 0
Roman je dosadan. Ten--om---je n-d--. T-- r---- j- n----- T-n r-m-n j- n-d-ý- ------------------- Ten román je nudný. 0
On čita dosadan roman. Č---nu-n--r----. Č-- n---- r----- Č-e n-d-ý r-m-n- ---------------- Čte nudný román. 0
Ona gleda film. D--á ----a--i-m. D--- s- n- f---- D-v- s- n- f-l-. ---------------- Dívá se na film. 0
Film je uzbudljiv. T-----l- -e---pí--vý. T-- f--- j- n-------- T-n f-l- j- n-p-n-v-. --------------------- Ten film je napínavý. 0
Ona gleda uzbudljiv film. D-v- ---na nap--avý -i-m. D--- s- n- n------- f---- D-v- s- n- n-p-n-v- f-l-. ------------------------- Dívá se na napínavý film. 0

Jezik nauke

Jezik nauke je zaseban jezik. Koristi se za stručne diskusije. Takođe se koristi u akademskim publikacijama. Prije su postojali usklađeni akademski jezici. Na evropskom tlu je u nauci dugo vremena prevladavao latinski jezik. Danas je, s druge strane, engleski najvažniji akademski jezik. Akademski jezici su stručni jezici. Sadrže vrlo mnogo posebnih pojmova. Njihova najbitnija obilježja su standardizacija i formalizacija. Neki kažu da naučnici namjerno govore nerazumljivo. Kad je nešto komplicirano, djeluje inteligentnije. Međutim, nauka se vodi istinom. Stoga bi trebala koristiti neutralni jezik. Za retoričke elemente ili floskule ovdje nema mjesta. Međutim, postoji puno primjera za pretjerano komplicirani jezik. A čini se da komplicirani jezik fascinira ljude! Istraživanja su pokazala da više vjerujemo kompliciranom jeziku. Ispitanici su trebali odgovoriti na nekoliko pitanja. Pritom su morali izabrati između više odgovora. Neki odgovori su bili jednostavno formulirani, dok su drugi bili jako komplicirani. Većina ispitanika se odlučila za komplicirani odgovor. No to uopće nije imalo nikakvog smisla! Ispitanici su bili zaslijepljeni jezikom. Iako je sadržaj bio apsurdan, bili su impresionirani njegovim oblikom. Međutim, komplicirano pisati nije uvijek umjetnost. Moguće je naučiti jednostavne sadržaje zapakirati u složen jezik. S druge strane, nije lako izraziti teške stvari na jednostavan način. Dakle, nekad je ono jednostavno zaista komplicirano...