Knjiga fraza

bs nešto obrazložiti 3   »   cs zdůvodnění 3

77 [sedamdeset i sedam]

nešto obrazložiti 3

nešto obrazložiti 3

77 [sedmdesát sedm]

zdůvodnění 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski češki Igra Više
Zašto ne jedete tortu? P-o----j-t- --- dor-? P--- n----- t-- d---- P-o- n-j-t- t-n d-r-? --------------------- Proč nejíte ten dort? 0
Ja moram smršati. M-s-- -hubn-u-. M---- z-------- M-s-m z-u-n-u-. --------------- Musím zhubnout. 0
Ja je ne jedem, jer moram smršati. Ne--m-te-----t, p-o-o-- -u-í- -hu--ou-. N---- t-- d---- p------ m---- z-------- N-j-m t-n d-r-, p-o-o-e m-s-m z-u-n-u-. --------------------------------------- Nejím ten dort, protože musím zhubnout. 0
Zašto ne pijete pivo? P--č --pije----o-p-v-? P--- n------- t- p---- P-o- n-p-j-t- t- p-v-? ---------------------- Proč nepijete to pivo? 0
Ja moram još voziti. M--í- -e--ě --d-t. M---- j---- ř----- M-s-m j-š-ě ř-d-t- ------------------ Musím ještě řídit. 0
Ja ga ne pijem, jer još moram voziti. N--iju-ho- pr-------usím--eš-ě ří-it. N----- h-- p------ m---- j---- ř----- N-p-j- h-, p-o-o-e m-s-m j-š-ě ř-d-t- ------------------------------------- Nepiju ho, protože musím ještě řídit. 0
Zašto ne piješ kafu? Pr-- -ep-j-š--u---vu? P--- n------ t- k---- P-o- n-p-j-š t- k-v-? --------------------- Proč nepiješ tu kávu? 0
Hladna je. Je -----n-. J- s------- J- s-u-e-á- ----------- Je studená. 0
Ja je ne pijem, jer je hladna. N-bu-- -- pít---rotože je s--dená. N----- j- p--- p------ j- s------- N-b-d- j- p-t- p-o-o-e j- s-u-e-á- ---------------------------------- Nebudu ji pít, protože je studená. 0
Zašto ne piješ čaj? P-o--nep-je--ten ča-? P--- n------ t-- č--- P-o- n-p-j-š t-n č-j- --------------------- Proč nepiješ ten čaj? 0
Nemam šećera. N-m-m---kr. N---- c---- N-m-m c-k-. ----------- Nemám cukr. 0
Ja ga ne pijem, jer nemam šećera. Nep----te--č------o-o----e-ám c---. N----- t-- č--- p------ n---- c---- N-p-j- t-n č-j- p-o-o-e n-m-m c-k-. ----------------------------------- Nepiju ten čaj, protože nemám cukr. 0
Zašto ne jedete supu? Proč nej--e tu-p-----u? P--- n----- t- p------- P-o- n-j-t- t- p-l-v-u- ----------------------- Proč nejíte tu polévku? 0
Ja je nisam naručio / naručila. N-obj-d--- -s-m -- j-. N--------- j--- s- j-- N-o-j-d-a- j-e- s- j-. ---------------------- Neobjednal jsem si ji. 0
Ja je ne jedem, jer je nisam naručio / naručila. N-bud--j- jí--,-p-o-ož- jsem si -----ob-edn-l. N----- j- j---- p------ j--- s- j- n---------- N-b-d- j- j-s-, p-o-o-e j-e- s- j- n-o-j-d-a-. ---------------------------------------------- Nebudu ji jíst, protože jsem si ji neobjednal. 0
Zašto ne jedete meso? P--č-ne--te -----s-? P--- n----- t- m---- P-o- n-j-t- t- m-s-? -------------------- Proč nejíte to maso? 0
Ja sam vegeterijanac. Js-m-v-g--a--án. J--- v---------- J-e- v-g-t-r-á-. ---------------- Jsem vegetarián. 0
Ja ga ne jedem, jer sam vegeterijanac. N-j-------p--t-že -se- v-ge-ar---. N---- t-- p------ j--- v---------- N-j-m t-, p-o-o-e j-e- v-g-t-r-á-. ---------------------------------- Nejím to, protože jsem vegetarián. 0

Gestiuliranje pomaže kod učenja vokabulara

Kad učimo vokabular, naš mozak je jako zaposlen. Mora pohraniti svaku novu riječ. Mozgu se pri učenju može i pomoći. To se postiže gestikuliranjem. Gestikuliranje pomaže našem pamćenju. Bolje pamtimo riječi ako pritom koristimo gestikulaciju. To je jasno dokazano istraživanjem. Istraživači su ispitanicima dali da nauče vokabular. Te riječi zapravo nisu postojale. Pripadale su umjetnom jeziku. Ispitanici su neke riječi bile prenesene gestikuliranjem. To znači da ispitanici nisu samo slušali ili čitali riječi. Ispitanici su koristeći geste takođe i oponašali značenje riječi. Za vrijeme učenja im se mjerila moždana aktivnost. Pritom su istraživači došli do zanimljivog otkrića. Kod učenja riječi uz geste bilo je aktivno više područja mozga. Uz aktivnosti u centru za govor izmjerena je i senzomotorička aktivnost. Ta dodatna moždana aktivnost utječe na naše pamćenje. Učenje uz gestikuliranje uzrokuje formiranje složenih mreža. Te mreže pohranjuju novu riječ na više mjesta u mozgu. Na taj način se vokabular može učinkovitije obraditi. Kad ih želimo koristiti, naš mozak ih brže pronalazi. Takođe se bolje pohranjuju. Važno je, međutim, da je gestikuliranje povezano s riječi. Naš mozak prepoznaje kad se riječ i gestikuliranje ne slažu. Nove spoznaje bi mogle dovesti do novih metoda podučavanja. Ljudi koji znaju malo o jezicima često uče sporo. Možda će učiti lakše ako riječi oponašaju fizički...