Knjiga fraza

bs Zavisne rečenice sa da li   »   px Orações subordinadas com se

93 [devedeset i tri]

Zavisne rečenice sa da li

Zavisne rečenice sa da li

93 [noventa e três]

Orações subordinadas com se

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski portugalski (BR) Igra Više
Ne znam da li me on voli. E- --o--ei se---e-me a--. E- n-- s-- s- e-- m- a--- E- n-o s-i s- e-e m- a-a- ------------------------- Eu não sei se ele me ama. 0
Ne znam da li će se on vratiti. E----o -e--se -l- --l-a. E- n-- s-- s- e-- v----- E- n-o s-i s- e-e v-l-a- ------------------------ Eu não sei se ele volta. 0
Ne znam da li će me nazvati. E- -ão sei--e-e-e--- ------n-. E- n-- s-- s- e-- m- t-------- E- n-o s-i s- e-e m- t-l-f-n-. ------------------------------ Eu não sei se ele me telefona. 0
Da li on mene ipak voli? Se-á -ue-e---me-a-a? S--- q-- e-- m- a--- S-r- q-e e-e m- a-a- -------------------- Será que ele me ama? 0
Da li će se on ipak vratiti? Ser- -u- e-e ---t-? S--- q-- e-- v----- S-r- q-e e-e v-l-a- ------------------- Será que ele volta? 0
Da li će me on ipak nazvati? S--á -u--e-- ---te--f---? S--- q-- e-- m- t-------- S-r- q-e e-e m- t-l-f-n-? ------------------------- Será que ele me telefona? 0
Pitam se da li on misli na mene. Eu me -ergu-to--e-------ns- -m---m. E- m- p------- s- e-- p---- e- m--- E- m- p-r-u-t- s- e-e p-n-a e- m-m- ----------------------------------- Eu me pergunto se ele pensa em mim. 0
Pitam se da li on ima drugu. E---e---rgu-to-se-ele tem------. E- m- p------- s- e-- t-- o----- E- m- p-r-u-t- s- e-e t-m o-t-a- -------------------------------- Eu me pergunto se ele tem outra. 0
Pitam se da li on laže. Eu -- -------- -e el----tá---m--t--. E- m- p------- s- e-- e--- a m------ E- m- p-r-u-t- s- e-e e-t- a m-n-i-. ------------------------------------ Eu me pergunto se ele está a mentir. 0
Misli li on ipak na mene? S-rá---e--le----sa em --m? S--- q-- e-- p---- e- m--- S-r- q-e e-e p-n-a e- m-m- -------------------------- Será que ele pensa em mim? 0
Ima li on ipak neku drugu? Será-------- --m--utr-? S--- q-- e-- t-- o----- S-r- q-e e-e t-m o-t-a- ----------------------- Será que ele tem outra? 0
Kaže li on ipak istinu? S--á q-e-e-- diz-a -er-a-e? S--- q-- e-- d-- a v------- S-r- q-e e-e d-z a v-r-a-e- --------------------------- Será que ele diz a verdade? 0
Sumnjam da li me on stvarno voli. E-----i---s---le r------t---o--a -e -im. E- d----- s- e-- r-------- g---- d- m--- E- d-v-d- s- e-e r-a-m-n-e g-s-a d- m-m- ---------------------------------------- Eu duvido se ele realmente gosta de mim. 0
Sumnjam da li će mi pisati. Eu d-vi-o-qu----- -- e-cr-va. E- d----- q-- e-- m- e------- E- d-v-d- q-e e-e m- e-c-e-a- ----------------------------- Eu duvido que ele me escreva. 0
Sumnjam da li će me oženiti. Eu -u--d---ue el- -----se com-go. E- d----- q-- e-- s- c--- c------ E- d-v-d- q-e e-e s- c-s- c-m-g-. --------------------------------- Eu duvido que ele se case comigo. 0
Da li on mene stvarno voli? S----que el--rea--en-e-g--ta -----m? S--- q-- e-- r-------- g---- d- m--- S-r- q-e e-e r-a-m-n-e g-s-a d- m-m- ------------------------------------ Será que ele realmente gosta de mim? 0
Da li će mi ipak pisati? S-r--que---e --- me-es--e---? S--- q-- e-- v-- m- e-------- S-r- q-e e-e v-i m- e-c-e-e-? ----------------------------- Será que ele vai me escrever? 0
Da li će me ipak oženiti? Será q----le-va--se c-sa--c--igo? S--- q-- e-- v-- s- c---- c------ S-r- q-e e-e v-i s- c-s-r c-m-g-? --------------------------------- Será que ele vai se casar comigo? 0

Kako mozak uči gramatiku?

Svoj maternji jezik počinjemo učiti kao bebe. To se dešava potpuno automatski. Mi to ne primjećujemo. Prilikom učenja naš mozak mora puno raditi. Na primjer, dok učimo gramatiku, on ima jako puno posla. Svaki dan čuje nove stvari. Stalno dobija nova impulse. Međutim, mozak ne može obraditi svaki impuls pojedinačno. Mora se ponašati ekonomično. Zato se orijentira na pravilnosti. Mozak pamti ono što često čuje. On registrira koliko često se neka stvar ponavlja. Iz tih primjera zatim izvlači gramatičko pravilo. Djeca znaju da li je neka rečenica tačna ili netačna. Međutim, ne znaju zašto je to tako. Njihov mozak poznaje pravila iako ih nije učio. Odrasli drugačije uče jezike. Oni već poznaju strukturu svog maternjeg jezika. Ona je osnova za nova gramatička pravila. Odraslima je za učenje potrebna nastava. Mozak ima utvrđen sistem prilikom učenja gramatike. To je recimo vidljivo na imenicama i glagolima. Oni se pohranjuju u različitа područja mozga. Prilikom njihove obrade aktiviraju se različiti dijelovi mozga. Nadalje, jednostavna pravila se uče na drugačiji način od složenih. Kod složenih pravila više moždanih područja radi skupa. Još nije istraženo na koji tačno način mozak uči gramatiku. No zna se da teoretski može naučiti svaku gramatiku...