Knjiga fraza

bs U prirodi   »   px Na natureza

26 [dvadeset i šest]

U prirodi

U prirodi

26 [vinte e seis]

Na natureza

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
bosanski portugalski (BR) Igra Više
Vidiš li tamo kulu? Vo---e-tá -en-----t----? Você está vendo a torre? V-c- e-t- v-n-o a t-r-e- ------------------------ Você está vendo a torre? 0
Vidiš li tamo planinu? Vo-ê e-tá ve--o-a-m------a? Você está vendo a montanha? V-c- e-t- v-n-o a m-n-a-h-? --------------------------- Você está vendo a montanha? 0
Vidiš li tamo selo? V-c- -stá--end- a-a-d--a? Você está vendo a aldeia? V-c- e-t- v-n-o a a-d-i-? ------------------------- Você está vendo a aldeia? 0
Vidiš li tamo rijeku? V--- está----do - -io--l-? Você está vendo o rio ali? V-c- e-t- v-n-o o r-o a-i- -------------------------- Você está vendo o rio ali? 0
Vidiš li tamo most? Você -s------d- - -o-te ---? Você está vendo a ponte ali? V-c- e-t- v-n-o a p-n-e a-i- ---------------------------- Você está vendo a ponte ali? 0
Vidiš li tamo jezero? Voc- -stá vend--o ------l-? Você está vendo o lago ali? V-c- e-t- v-n-o o l-g- a-i- --------------------------- Você está vendo o lago ali? 0
Оna ptica tamo mi se sviđa. Eu----t- --q-ele-pá--aro a-i. Eu gosto daquele pássaro ali. E- g-s-o d-q-e-e p-s-a-o a-i- ----------------------------- Eu gosto daquele pássaro ali. 0
Ono drvo tamo mi se sviđa. E- -osto---qu-la ár-o---a--. Eu gosto daquela árvore ali. E- g-s-o d-q-e-a á-v-r- a-i- ---------------------------- Eu gosto daquela árvore ali. 0
Ovaj kamen ovdje mi se sviđa. E----sto----ta -e--- aq-i. Eu gosto desta pedra aqui. E- g-s-o d-s-a p-d-a a-u-. -------------------------- Eu gosto desta pedra aqui. 0
Onaj park tamo mi se sviđa. Eu--os-o--a-ue---parq----li. Eu gosto daquele parque ali. E- g-s-o d-q-e-e p-r-u- a-i- ---------------------------- Eu gosto daquele parque ali. 0
Onaj vrt tamo mi se sviđa. Eu-gosto -a----e--ardi---li. Eu gosto daquele jardim ali. E- g-s-o d-q-e-e j-r-i- a-i- ---------------------------- Eu gosto daquele jardim ali. 0
Ovaj cvijet ovdje mi se sviđa. Eu g-sto --sta---or-aqu-. Eu gosto desta flor aqui. E- g-s-o d-s-a f-o- a-u-. ------------------------- Eu gosto desta flor aqui. 0
Mislim da je lijepo. E--a--o--s----o----. Eu acho isto bonito. E- a-h- i-t- b-n-t-. -------------------- Eu acho isto bonito. 0
Mislim da je interesantno. E---cho-isto ---e-e--ante. Eu acho isto interessante. E- a-h- i-t- i-t-r-s-a-t-. -------------------------- Eu acho isto interessante. 0
Mislim da je prekrasno. E--a-ho --to---r-v-lhos-. Eu acho isto maravilhoso. E- a-h- i-t- m-r-v-l-o-o- ------------------------- Eu acho isto maravilhoso. 0
Mislim da je ružno. Eu---ho-i-----eio. Eu acho isto feio. E- a-h- i-t- f-i-. ------------------ Eu acho isto feio. 0
Mislim da je dosadno. E- --h---s-o------. Eu acho isto chato. E- a-h- i-t- c-a-o- ------------------- Eu acho isto chato. 0
Mislim da je strašno. Eu---ho-ist- ho--ível. Eu acho isto horrível. E- a-h- i-t- h-r-í-e-. ---------------------- Eu acho isto horrível. 0

Jezik i poslovice

U svakom jeziku postoje poslovice. Poslovice su važan dio nacionalnog identiteta. Poslovice pokazuju vrijednost i norme jedne zemlje. Njihov oblik je opće poznat i postojan, dakle nepromjenjiv. Poslovice su uvijek kratke i jezgrovite. Često se sastoje od metafora. Mnogo poslovica je također poetske građe. Većina poslovica nam daje savjete i govori o pravilima ponašanja. Neke poslovice su jasno kritične. Poslovice vrlo često koriste stereotipove. One odražavaju karakteristike zemalja i naroda. Poslovice imaju jako dugu tradiciju. Još ih je Aristotel hvalio kao kratke filozofske mudrosti. U retorici i literaturi služe kao važno stilsko sredstvo. Ono što je posebno kod njih je da su uvijek aktuelne. U jezikoslovlju se njima bavi zasebna disciplina. Postoji mnoštvo poslovica u mnogim jezicima. Pritom mogu leksički biti slične. Govornici različitih jezika u tom slučaju koriste iste riječi. Bellende Hunde beißen nicht, Perro que ladra no muerde. (DE-ES) Druge poslovice su semantički slične. To znači da je ista ideja izražena drugim riječima. Appeler un chat un chat, Dire pane al pane e vino al vino. (FR-IT) Poslovice nam pomažu da razumijemo druge narode i kulture. Najzanimljivije su poslovice koje postoje u cijelom svijetu. One govore o “značajnim” temama” ljudskog života. Te poslovice objedinjuju univerzalna iskustva. One pokazuju da smo svi isti, bez obzira koji jezik govorimo!
Da li ste to znali?
Latvijski spada u istočnu grupu baltičkih jezika. Govori ga više od 2 miliona ljudi. Latvijski je s litvanskim u najužem srodstvu. Ipak, ova dva jezika nisu puno slični. Može se, znači, desiti da se jedan Litvanac i jedan Latvijac sporazumijevaju na ruskom. I struktura latvijskog jezika je manje arhaična od litvanskog. U tradicionalnim pjesmama i stihovima ima još puno starinskih elemenata. Oni ukazuju na srodnost latvijskog u odnosu na litvanski. Latvijski leksički fond je veoma zanimljivo strukturiran. Sadrži puno riječi iz drugih jezika. Kao na primjer iz njemačkog, švedskog, ruskog ili engleskog. Ali neke riječi su takođe tek nedavno stvorene jer su do sada jednostavno nedostajale u jeziku. Latvijski se piše latiničnim slovima i naglasak je na prvom slogu u riječi. Gramatika poznaje puno posebnosti kojih nema u drugim jezicima. Gramatička pravila su, međutim, uvijek jasna i nedvosmislena.